Oku Eca Ovikele ci Kuete Esilivilo Lie Kuenda ci Lingiwa Ndati?
OCITUWA coku eca ovikele, ca fetika osimbu eci handi oluali ka lua lulikiwile. Yehova noke yoku lulika Omõlaye wongunga, wa talavaya laye “ndomesele” poku lulika oluali. (Olosap. 8:22, 23, 30; Yoa. 1:3) Eci Suku a lulika Adama la Heva, wa va sapuila hati, “yukisi oluali, lu yuli.” (Efet. 1:28) Ululiki wa ecele komanu ocikele coku talavaya oco Ocumbo co Edene ci lisanduile voluali luosi. Tunde kefetikilo, Yehova kumue lafendeli vaye, va siata oku eca ovikele.
Nye ca kongeliwa voku eca ovikele? Momo lie akulu vekongelo, va sukilila oku kuata ocituwa coku eca ovikele ku vamanji, kuenda va pondola oku ci linga ndati?
Oku Eca Ovikele ci Lomboloka Nye?
“Oku eca ovikele” ci lomboloka oku “kolela vakuetu, kuenda oku va ĩha epuluvi lioku songuila upange umue.” Omo liaco, oku eca ovikele ci lomboloka oku kongela vakuetu koku tẽlisa upange umue oco va kuatevo esumũlũho lioku songola. (Oku kala usongui, ci lomboloka oku eca ovikele ku vakuetu oco va vi tẽlise. Nda tua ci linga, tu va kuatisa oku kalavo asongui.)
Vana va tambula ovikele vekongelo, va sukila oku tẽlisa upange wavo, loku lombolola ndomo u kasi oku lingiwa, kuenda oku sapela la vana va eca kokuavo upange waco. Pole, manji una wa eca omoko yoku linga upange waco, eye o kuete ocikele ca velapo coku tala ndomo u kasi oku lingiwa. Eye o sukila oku kũlĩhĩsa nda upange u kasi oku tẽlisiwa, kuenda oku eca olonumbi vi sukiliwa. Pole, vamue va pondola oku pula ndoco: ‘Momo lie wecela ocikele nda ove muẽle o pondola oku linga upange waco?’
Momo Lie tu Sukilila Oku Eca Ovikele?
Sokolola eci catiamẽla ku Yehova poku lulika Omõlaye wongunga okuti, noke wo wĩha ocikele coku kuatisa kupange woku lulika ovina vikuavo. “Ovina viosi via sovuiwila vu Kristu. Ovina viosi viokilu, levi vioposi, evi vi muiwa, levi ka vi muiwa.” (Va Kol. 1:16) Ndaño Ululiki wetu wa kuatele epondolo lioku linga ovina viosi, pole, wa nõlapo oku eca ocikele Komõlaye oco a kuatise kupange waco. (Olosap. 8:31) Poku ci linga ca kuatisa Omõla oku kũlĩha ciwa ovituwa via Suku. Ca kuatisavo Isia oku kuata epuluvi lioku pindisa Omõlaye wongunga.
Yesu eci a kala palo posi, wa kuama ongangu ya Isiaye yoku eca ovikele. Vokuenda kuotembo wa pindisa olondonge viaye. Tete wa tuma eci ci soka 12 kolondonge, noke wa tuma vali 70 kolondonge oco vi pite kovaso oku ka kunda olondaka viwa. (Luka 9:1-6; 10:1-7) Eci Yesu a pitila kovaimbo aco, wa sanga okuti olondonge via kundila omanu valua, kuenje wamamako oku va kuatisa. Osimbu Yesu ka endele kilu, wa eca ovikele vialua kolondonge viaye vina a pindisa, oku kongelamo upange woku kunda olondaka viwa voluali luosi.—Mat. 24:45-47; Ovil. 1:8.
Oku eca ovikele kuenda oku pindisa vakuetu, oyo ondimbukiso yekongelo Liakristão vocili. Upostolo Paulu wa sapuila Timoteo hati: “Ovina wa yeva . . . vi kundika komanu va kolelua, haivo va tẽla oku longisavo vakuavo.” (2 Tim. 2:2) Vamanji va loñoloha va sukila oku pindisa vana okuti, noke va longisavo vakuavo.
Ukulu wekongelo poku tepelako vakuavo ocikele caye cupange, o va kuatisa oku kuata esanju li tunda koku longisa kuenda oku songuila ekongelo. Akulu vekongelo omo lioku kũlĩha okuti omanu ka va kuete ukũlĩhĩso wa suapo, va sukila oku pinga ekuatiso ku vakuavo oco va tate ovikele viekongelo. Embimbiliya li popia hati: “Ambombe puãi, ovo va kuete olondunge.” (Olosap. 11:2) Voku lekisa umbombe, mua kongela oku limbuka okuti, ka tu pondola oku linga ovina viosi. Nda wa linga ovopange osi likaliove, o kava, kuenda ku kuata vali otembo yoku kala lepata liove. Omo liaco, tu sukila oku kuata olondunge vioku eca ovikele ku vakuetu. Kũlĩhĩsa ocikele ca manji usongui wakulu vekongelo. Eye citava okuti, o pinga ekuatiso kakulu vakuavo vekongelo oco va konomuise olopapelo violombongo viekongelo. Poku ci linga, ci kuatisa akulu vosi vekongelo oku kũlĩha ulandu wolombongo viekongelo.
Oku eca ovikele ci kuatisa vakuetu oku loñoloha kovopange. Ci kuatisavo manji wa eca ocikele caco oku kũlĩhĩsa ndomo vakuavo va kasi oku linga upange waco. Akulu vekongelo poku eca ovikele ku vamanji vakuavo, ci va kuatisa oku ‘seteka’ vana va pondola oku nõla oco va linge oloñuatisi viavo.—1 Tim. 3:10.
Akulu vekongelo poku eca ovikele, va lekisa ekolelo va kuetele vakuavo. Paulu wa pindisa Timoteo kupange wumisionaliu. Ovo va kuata ukamba wocili. Omo liaco, Paulu wa tukula Timoteo hati: “Omõlange wocili vekolelo.” (1 Tim. 1:2) Cimuamue haico ca pita la Yehova kuenda Yesu okuti, va kuata ukamba wocili osimbu va lulika ovina vikuavo. Akulu vekongelo poku eca ovikele ku vamanji, va pondola oku kuata ukamba wocili lavo.
Esunga Lieci Vamue va Kuetele Ohele Yoku Eca Ovikele
Ndaño akulu vekongelo va kũlĩha esilivilo lioku eca ovikele ku vakuavo, pole, vamue va kuete ohele yoku ci linga. Momo va sima okuti, nda va eca ovikele, ka va kuata vali omoko yalua yoku songola. Pamue va sima okuti, ovo lika va kuete omoko yoku songuila ovina viosi. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, Yesu osimbu handi ka tiukilile kilu, wa eca ovikele vialua kolondonge viaye. Momo wa kũlĩhĩle okuti, vaka linga upange walua okuti, waye u sule!—Mat. 28:19, 20; Yoa. 14:12.
Akulu vamue vekongelo citava okuti kosimbu va ecele ovikele vimue ku vakuavo, pole, vamanji ka va lingile ciwa upange waco. Kuenje va sima okuti, hĩse ovo muẽle va linge upange waco lonjanga. Pole, tu konomuisi ongangu ya Paulu. Ndaño wa kũlĩhĩle esilivilo lioku eca ovikele ku vakuavo, pole, wa limbukile okuti, vana va pindisiwa pamue ka va lingi upange ndomo a yongola. Vungende waye watete wumisionaliu, wa pindisa umalẽhe Marko una a talavaya laye. Pole, Paulu wa sumuile calua eci Marko a siapo ocikele caye cupange loku tiukila konjo. (Ovil. 13:13; 15:37, 38) Pole, Paulu ka liwekelepo oku pindisa vakuavo. Ndomo ca lomboluiwa ale, eye wa laleka umalẽhe Timoteo oco a kale oñuatisi yaye yoku linga ovongende. Eci Paulu a limbuka okuti, Timoteo o pondola oku tẽlisa ovikele vinene, wo sia ko Efeso, kuenje wo wĩha omoko yoku nõla akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viavo.—1 Tim. 1:3; 3:1-10, 12, 13; 5:22.
Cimuamue haico ca siata koloneke vilo okuti, akulu vekongelo ka va sukila oku liwekapo oku pindisa vamanji, ndaño vamue ka va tẽlisa ciwa ovikele viavo. Oku lilongisa oku kolela vamanji loku va pindisa, ci lekisa olondunge kuenda ci kuete esilivilo liocili. Oco hẽ, ovina vipi akulu vekongelo va sukila oku ivaluka poku eca ovikele ku vamanji?
Ndomo Ovikele Vieciwa
Akulu vekongelo poku eca ovikele ku vamanji, va sukila oku kũlĩhĩsa ekalo liavo kespiritu. Eci ko Yerusalãi kua kala ocitangi coku eca okulia kovimbumba, ovapostolo va nõla ‘alume epanduvali va koleliwa okuti, ve yuka espiritu lolondunge.’ (Ovil. 6:3) Nda wa eca komunu umue ka koleliwa oco a linge upange umue, eye ka pondola oku u tẽlisa. Omo liaco, fetikila koku eca upange utito. Eci o limbuka okuti, omunu waco o pondola oku koleliwa, citava okuti, o tambula ovikele vikuavo.
Voku eca ovikele mua kongela ovina vikuavo. Ovituwa viomanu kuenda oku loñoloha kuavo, kua litepa. Handi vali, ukũlĩhĩso womanu ka wa li sokele. Manji una okuti wa lianja lomanu, citavo okuti, o tambula ocikele coku tumãlisa omanu vekongelo, osimbu okuti, una ongotiya ciwa ovina, o pondola oku kala oñuatisi yukulu wekongelo usonehi. Manji umue ukãi, o kuete uloño woku posuisa, citava okuti, o tambula ocikele coku pongiya oloneleho vioku posuisa Onjango Yusoma pocipito Conjivaluko.
Poku eca ovikele ku vakuene, lombolola ndomo upange waco u lingiwa. Yoano Upapatisi osimbu ka tumile olondonge viaye ku Yesu, wa va lomboluila ovina a yonguile oku kũlĩha, kuenda ovina va sukilile oku pula ku Yesu. (Luka 7:18-20) Eci Yesu a tuma olondonge viaye oku nõla ovimalañanya violombolo via supa kocikomo a linga coku eca okulia, wa va lomboluila ndomo va pondola oku ci linga. (Yoa. 6:12, 13) Tu sukila oku kũlĩhĩsa upange tu yongola okuti u lingiwa, kuenda oku kũlĩhĩsavo nda omunu wa nõliwa o tẽla oku linga upange waco. Cikale manji eca upange ale una wa lalekiwa oco a kale oñuatisi yupange waco, vosi yavo va sukila oku kuata elomboloko liovina vi lavokaiwa kupange waco. Pole, vosi yavo va sukila oku kũlĩha eci omunu lomunu a pondola oku linga. Nda upange waco u kuete eteke u sukila oku malusuiwa, va sukila oku sapela eci catiamẽla kotembo yaco okuti, ka kisika manji oku linga upange waco.
Manji wa tumiwa oku linga upange umue, o sukila oku tambula ovina vi sukiliwa oco a u tẽlise. Eye o sukila oku sapuilako vakuavo catiamẽla kupange waco. Eci Yesu a eca ku Petulu “olosapi viusoma wokilu,” wa ci lingila pokati kolondonge vikuavo. (Mat. 16:13-19) Cimuamue haico ca siata koloneke vilo okuti, olonjanja vimue ekongelo li sukila oku kũlĩha manji wa tambula ocikele cimue.
Pole, tu sukila oku lavulula. Nda wa eca upange ku manji umue, pole, noke o seteka vali oku likongela vupange waco, ci sokisiwa loku u sapuila hati: “Sia kolelele okuti, o pondola oku tẽlisa ciwa upange waco.” Olonjanja vimue upange waco ka u lingiwa ndomo wa yonguile. Pole, nda wa ecelela okuti manji o linga upange likaliaye, ka kuata ohele yoku u linga, kuenda oka loñoloha. Pole, ka ci lomboloka okuti, ka tu sukila oku kũlĩhĩsa ndomo manji a kasi oku linga upange waco. Ndaño Yehova poku lulika oluali, wa eca ocikele Komõlaye, pole, eye muẽle wa likongelelevo vupange waco. Eye wa sapuila Mesele Yupange hati: “Tu luliki omunu . . . ukuesetahãlo lietu.” (Efet. 1:26) Omo liaco, eca ekuatiso liove lolondaka kuenda ovilinga, kupange u kasi oku lingiwa. Pandiya vamanji omo lielikolisilo liavo. Oku sapela laye ndomo a kasi oku linga ciwa upange waco, ci pondola oku u kuatisa. Nda ka kasi oku linga ciwa upange waco, kuka kuate ohele yoku u lungula ale oku u kuatisa. Ivaluka okuti, ocikele cinene ci kasi kokuove wa tuma upange oku linga upange waco.—Luka 12:48.
Vamanji valua va siata oku kuatisiwa omo lioku tambula ovikele vi eciwa lakulu vekongelo vana va lekisa ocisola kokuavo. Omo liaco, akulu vosi vekongelo va sukila oku kũlĩha esunga lieci va ecela ovikele, kuenda ndomo va ci linga poku kuama ongangu ya Yehova.
[Okakasia kemẽla 29]
OKU ECA OVIKELE CI LOMBOLOKA
• oku linga upange la vakuetu
• oku tẽlisa ovopange alua
• oku lekisa olondunge lumbombe
• oku pindisa vakuetu
• oku kolela vakuetu
[Okakasia kemẽla 30]
NDOMO OVIKELE VIECIWA
• Nõla vamanji va sesamẽla oku tambula ovikele
• Lombolola ciwa ndomo upange u lingiwa
• Lekisa upange u sukila oku lingiwa
• Eca ovina vioku linga upange waco
• Lekisa esakalalo kupange waco, kuenda kolela vana va u linga
• Lekisa ombili yoku songuila upange waco
[Elitalatu kemẽla 31]
Voku eca upange, mua kongela oku nõla omanu va u linga, kuenda oku kũlĩhĩsa ndomo u kasi oku lingiwa