Tunde Eci Nda Fetika Oku ‘Ivaluka Usovoli Wange’ Pa Pita Ale Akũi Ecea Kanyamo
Ulandu wa Lomboluiwa la Edwin Ridgwell
KETEKE 11, kosãi ya Kuvala yunyamo wo 1918, kua lingiwa Onjango yimue yoku imula Uyaki Walua okuti, noke weya oku tukuiwa hati, Uyaki Watete Woluali Luosi. Kuenje, omãla vosi vo kosikola yetu, vongoluiwa omo liocipito caco. Omo okuti kotembo yaco nda kuata lika anyamo vatãlo, sia kuatele elomboloko liasuapo liocipito caco. Pole, nda kũlĩhĩle ovina olonjali viange via ndi longisa viatiamẽla ku Suku okuti, via ndi kuatisa oku yuvula oku panga onepa kocipito caco. Nda likutilila ku Suku, pole sia tẽlele oku likandangiya, kuenje nda fetika oku lila. Noke, sia endele kocipito caco. Ovitangi viaco, via ndi kuatisa oku fetika oku ‘ivaluka Usovoli wange.’—Uku. 12:1.
Eci papita olosãi vimue noke yocipito ca lingiwa kosikola, tua ilukila ocipepi lolupale luo Glasgow kofeka yo Eskosia. Kotembo yaco, Isia yange wa yeva ohundo yimue losapi hati, “Omanu Valua va Kasi Lomuenyo Cilo, ka Vaka fa Vali.” Ohundo yaco, yo kuatisa oku pongolola ekalo liomuenyo waye. Eye kumue la Ina yange, va fetika oku lilongisa Embimbiliya kuenje, olonjanja vimue va enda oku sapela catiamẽla Kusoma wa Suku, kuenda asumũlũho tuka tambula. Omo liaco, ndeca olopandu ku Suku kuenda kolonjali viange via ndi longisa oku sola Suku loku kolela kokuaye.—Olosap. 22:6.
Ceci Nda Fetika Upange Wakundi Votembo Yosi
Eci nda tẽlisa 15 kanyamo, nda fetika oku tangela kosikola yavelapo. Pole, nda yonguile oku litumbika kupange wakundi votembo yosi. Isia yange wa ndi sapuila hati, omo okuti nda kala umalẽhe, sia kuatele epondolo lioku fetika upange wakundi votembo yosi. Kuenje, nda fetika oku talavaya voseketa yimue. Pole, onjongole yange yoku vumba Yehova otembo yosi ya li vokiya. Kuenje, eteke limue nda sonehela ukanda manji J. F. Rutherford, una wa kala oku songuila upange woku kunda voluali luosi. Ndo pulisa eci a sima catiamẽla kocimãho cange. Eye wa tambulula hati: “Nda o pondola oku talavaya kupange woku sanda eteku, o pondolavo oku litumbika kupange wa Ñala. . . . Nda kũlĩha okuti, nda wa pitisa kovaso onjongole yoku u vumba lekolelo, Eye oka ku sumũlũisa.” Ukanda waco wa sonehiwa keteke 10 kosãi Yelombo yunyamo wo 1928, wa pamisa epata lietu. Noke liotembo yimue, ame kumue lolonjali viange kuenda mana yange, tua litumbika kupange wakundi votembo yosi.
Kunyamo wo 1931, kohongele yofeka ya lingiwila ko Londres, Manji Rutherford wa vilikiya vosi va yonguile oku kundila olondaka viwa kolofeka vikuavo. Nda tava kelaleko liaco, kuenje, ame kumue la manji Andrew Jack, tua tumiwa kolupale luo Kaunas, kofeka yo Lituania. Otembo yaco, nda kuata lika 18 kanyamo.
Oku Kundila Olondaka Viwa Viusoma Kolofeka Vikuavo
Kotembo yaco, vofeka yo Lituania mua kala uhukũi omo liocitangi coku lima. Kuenje, ka ca lelukile oku kundila olondaka viwa vovambo aco. Ka ca lelukilevo oku sanga onjo yoku sikĩla, kuenda lalimue eteke tu ivalako ovitangi tua liyaka lavio volonjo vimue tua kala. Eteke limue kuteke, ame kumue la manji Andrew tua pasuka, momo pula pa kala oku lumana, kuenje etimba liosi lia kala okuyua. Eci tua miha ondiyelo, tua limbuka okuti, ula wosi weyuka olohiso! Oloneke viosi komẽle, nda enda oku iñila volui ocipepi lonjo yetu okuti, ovava a talala a pitila toke vosingo, oco evalo li tepuluke. Pole, tua nõlelepo oku amamako lupange wetu woku kunda. Ocitangi caco ca tetuluiwa lika eci tua fetika oku longisa Embimbiliya ulume umue lukãi waye. Ovo va tava okuti, tu ilukila vonjo yavo yitito, pole yayela. Tua sanjukile calua oku pekela posi yayela okuti, ka tu lala vali kula u kuete olohiso!
Vofeka yo Lituania, mua kala omanu valua vakuetavo lio Katolika Romana, kuenda lio Ortodoxa Rusa. Olohuasi ovio lika via kuata Embimbiliya. Tua kuata ocimãho coku kundila vocikanjo cosi, loku eca alivulu a lombolola olonumbi Viembimbiliya, kuenda oku sapela la vana va lekisa onjongole. Tete tua sandiliya onjo yoku kala volupale. Noke, tua fetika oku kundila kovikanjo vi kasi ocipãla, kuenje, tua malusuila vovikanjo vio volupale. Onjila yaco ya tu kuatisa oku kundila volupale osimbu ovitunda viofeka yaco ka via fetikile oku tateka upange wetu.
Via Nena Esakalalo Pole, Via Kuatisa Omanu Valua
Kunyamo wo 1934, manji Andrew wa nõliwa oku talavaya ko Betele yo Kaunas, kuenje, John Sempey, eye wa linga ekamba liange liupange. Tua kuata ovolandu amue a komohĩsa. Eteke limue, nda pasuisa ulume umue ukuakutetulula ovitangi volupale lumue lutito. Eci nda iñila voseketa yaye, wa tema calua, noke, wa tikula uta waye wa kala vongaveta, kuenje wa ndi lupuisa. Vepuluvi liaco, nda linga ohutililo vutima, kuenda nda ivaluka elungulo Liembimbiliya li popia hati: “Etambululo liombembua li tulumũla ocikumbiti.” (Olosap. 15:1) Noke, ndo sapuila ndoco: “Ndeyile kulo ndekamba liove lia ku nenela esapulo liolondaka viwa. Nda pandula calua omo kua ndi loyele.” Omo liaco, ulume wa tiuwiya uta vongaveta, kuenje, nda tunda levando voseketa yaye.
Eci nda li sanga la manji John, wa ndi sapuila hati, wa pitavo lulandu umue u komohĩsa. Eye vo tuala konjo yolosipayu, omo lioku u lundila hati, wa nyana kukãi umue opapelo yoku tambula olombongo vialua kombango. Kuenje, olosipayu vio kisika oku lula uwalo waye oco va sandiliyemo opapelo yaco. Pole, ka vo sangele layo. Noke, va kuata omunu wa nyana opapelo yaco.
Ndaño ovitangi viaco via nena esakalalo volupale, pole, via kuatisa omanu oku yeva esapulo lietu!
Upange Nda Lingila Vuyombeki
Tua kuata ocikele cimue ci koka ohele coku enda kofeka yo Letonia okupa alivulu a lombolola ovina vi kasi Vembimbiliya. Momo otembo yaco, upange woku kunda wa tatekiwile. Onjanja yimosi vosãi, tua enda oku enda lomboyo kuteke, kofeka yo Letonia. Olonjanja vimue, eci alivulu a pua, tua enda oku enda ko Estonia okupa akuavo, kuenje, poku tiuka tu sia alivulu amue ko Letonia.
Eteke limue, osipayu yimue ya popele eci catiamẽla kupange wetu, kuenje ya tu kisika oku tuluka vomboyo, kuenda oku eca alivulu etu kusongui wavo. Ame kumue la John, tua likutilila ku Yehova oco a tu kuatise. Omo liaco, osipayu yaco ka ya sapuilile usongui waye ovina tuambata, pole, wo sapuila lika hati: “Alume ava, va yongola oku ku lekisa ovina vambata.” Noke, “ndosapuila okuti,” ndambata alivulu oku kuatisa olondonge kolosikola, oco vi kuate elomboloko liovitangi vi kasi oku pita voluali. Omo liaco, usongui waco wa tu sapuila hati, kuendi, kuenje, tua puluka kocitangi caco.
Osimbu ovitangi vio pulitika via kala oku livokiya ko Estados Baltiko, omanu va fetika oku suvuka calua Olombangi Via Yehova. Kuenje, upange wetu woku kunda kofeka yo Lituania kuenda kolonepa vikuavo, wa tatekiwa. Manji Andrew la John, vambatiwa, kuenje omo lievokiyo Liuyaki Wavali Voluali Luosi, omanu vosi va tundile ko Grambretanya va kisikiwa oku tiukila kofeka yavo. Ndaño nda sumuile calua, pole, nda tundavo vofeka yaco.
Ovikele Kuenda Asumũlũho Konano Yofeka yo Irlanda
Kotembo yaco, olonjali viange via ilukila konano yofeka yo Irlanda, kuna ndeya oku va sanga kunyamo wo 1937. Omo liuyaki wa kala konano yo Irlanda, alivulu etu a tatekiwa, pole, ndaño luyaki waco, tuamamako oku kunda olondaka viwa. Kesulilo Liuyaki Wavali Voluali Luosi, tuamamako oku kunda lelianjo olondaka viwa. Manji Harold King, una wa kala ukundi wotembo yosi okuti, noke wa kala omisionaliu kofeka yo China, wa linga eliangiliyo lioku laleka omanu kolonjo catiamẽla kohundo yowiñi yika lingiwa. Eye wa popia hati: “Casapalo, ndika linga ohundo yatete.” Kuenje, wa ndi tulukila, loku ndi sapuila hati: “Casapalo cikuãimo, ove oka linga ohundo.” Ondaka yaco ya ndi sumuisa calua.
Toke cilo ndivaluka ohundo yange yatete. Kua kala omanu valua va yi yevelela. Poku yi linga, nda talama kocikasia cimue, kuenda ka tua kuatele omakina yoku yevalisa ondaka. Kesulilo liohundo, ulume umue wamẽla kokuange, kuenje wa ndi lama loku ndi sapuila onduko yaye hati, Bill Smith. Noke, wa ndi sapuila hati, omanu va kala oku pita onjila, va talama oco va kũlĩhĩse ovina via kala oku lingiwa. Nda ivaluka okuti, Isia yange la ina yange yokatumba, va kundilile Bill, osimbu ka va ilukilile kolupale luo Dublin, kupange wakundi votembo yosi. Tua fetika oku longisa Embimbiliya komanu. Vokuenda kuotembo, ci soka omanu ecea vakuepata lia Bill, va linga afendeli va Yehova.
Noke, nda tumiwa oku kundila vovambo amue ocipepi lolupale luo Belfast, kuna nda sanga ukãi umue woko Rusia okuti, wa kalavo ko Lituania. Eci ndo lekisa alivulu amue, wa nõlapo limue, kuenda wa popia hati: “Ndi kuete elivulu eli. Nda li tambula ku isiange umalẽhe o longisa kosikola yavelapo ko Kaunas.” Ukãi waco, wa ndi lekisa elivulu losapi hati, Criação, kelimi lio Polonia. Kolonele vielivulu liaco, kua sonehiwa atosi alua. Eye wa komoha calua poku limbuka okuti, ame nda ecele elivulu liaco ku isiaye umalẽhe, eci nda li sangele laye kolupale luo Kaunas!—Uku. 11:1.
Eci manji John Sempey a yeva okuti, nda kala oku enda konano yofeka yo Irlanda, eye wa ndi pinga oco ndika pasuise manjaye ufeko o tukuiwa hati, Nellie, momo wa lekisile onjongole yoku lilongisa Embimbiliya. Ame kumue la mana yange Connie, tuo kuatisa oku lilongisa Embimbiliya. Nellie, wa kula lonjanga kespiritu, kuenje, wa litumbika ku Yehova loku papatisiwa. Vokuenda kuotembo, nda fetika oku namulãla laye, kuenje ndo kuela.
Ame kumue lukãi wange Nellie, tua talavaya eci ci soka 56 kanyamo kupange wa Yehova. Kuenda tua kuata esumũlũho lioku kuatisa ci pitahãla ocita comanu oku lilongisa Embimbiliya. Tua yonguile oku puluka kuyaki wo Harmagedo, oco tu iñile lomuenyo voluali luokaliye Yehova a likuminya. Pole, ukãi wange wa fa kunyamo wo 1998. Olofa viaye via ndi nenela esumuo lialua komuenyo wange.
Nda Tiukila Kofeka yo Estados Baltiko
Noke liunyamo umosi tunde eci ukãi wange Nellie a fa, nda tambula esumũlũho limue li komohĩsa. Nda lalekiwa oku nyula o Betele volupale luo Tallinn, kofeka yo Estonia. Vamanji kofeka yaco, va tuma ukanda wa popia hati: “Pokati ka vamanji ekũi va tumiwile ko Estados Baltiko okupisa kunyamo wo 1920, toke wo 1930, ove lika o kasi lomuenyo.” Noke, ukanda waco wa lekisa okuti, vamanji ko Betele va kala oku pongiya ulandu wupange wa lingiwa kolofeka vimue ndeci: Ko Estonia, ko Letonia, kuenda ko Lituania. Kuenje, vukanda waco va pula hati: “Ove hẽ o pondola oku iya kulo?”
Ndi kuete esumũlũho lioku lombolola ovolandu a vamanji va talavaya lame kosimbu! Ko Letonia, nda lekisa vamanji onjo ya kala o Betele. Nda lekisavo olusoka tua enda oku seleka alivulu etu okuti, lalimue eteke a sangiwile lolosipayu. Kofeka yo Lituania, nda kala volupale lumue lutito lu tukuiwa hati, Šiauliai, muna nda li tumbikile kupange wakundi votembo yosi. Noke, manji umue wa ndi sapuila hati: “Kosimbu, ame kumue la ina yange, tua landele onjo yimue volupale. Osimbu tua kala okupa ovinene volusoka luonjo yaco, nda sanga alivulu losapi hati: O Plano Divino das Eras, kuenda A Harpa de Deus. Noke yoku a tanga, nda limbuka okuti, nda sanga ocili. Kuenje, nda sima okuti, ove wa selekele alivulu aco volusoka, vokuenda kuotembo yalua!”
Onjanja yimue, nda endelevo kohongele yimbo volupale nda kala kupange wakundi votembo yosi. Kohongele yaco, kua kala 35 komanu. Pole, nda sanjuka calua poku limbuka okuti, noke yoku pita 65 kanyamo, etendelo liava va endele kohongele lieya oku pitahãla 1.500 komanu! Yehova wa sumũlũisa upange wetu!
‘Yehova ka Ndi Yandulukile’
Vanyamo a pita, nda kuata esumũlũho eci manji Bee a tava oku kala ukãi wange. Kuenje, tua li kuela kosãi ya Kuvala yunyamo wo 2006.
Ndi vetiya amalẽhe vosi va kasi oku sima ovina va yongola oku linga komuenyo wavo, oco va kapeko elungulo li popia hati: “Ivaluka Usovoli wove voloneke viove viutila.” Momo cilo, nda sanjuka calua lolondaka viukualosamo wa popia hati: “A Suku, wa ndonga ndonga tunde kutila wange. Lame nda lombolola ovikomo viove toke cilo. Ku ka njanduluke, a Suku, ndaño eci ñuka leci ñala lowele, okuti ndombolola unene wove kovitumbulukila viosi vi kuamamo.”—Osa. 71:17, 18.
[Omapa kemẽla 25]
(Tala omapa yaco vorevista)
Nda kuata ocikele cimue ci koka ohele cokupa alivulu volupale luo Letonia
ESTONIA
LETONIA
LITUANIA
TALLINN
RIGA
VILNIUS
Kaunas
Golfo de Riga
[Elitalatu kemẽla 26]
Nda litumbika kupange wakundi votembo yosi kofeka yo Eskosia, eci nda kuata 15 kanyamo
[Elitalatu kemẽla 26]
Kumue lukãi wange Nellie kunyamo wo 1942, eteke liuvala wetu