OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • mwbr18 Kupupu kam. 1-8
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda (2018)
  • Otulosapi
  • OSEMANA 2-8 YA KUPUPU
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 26
  • “O Paskoa Kuenda Ocipito Conjivaluko?—Oku Lisoka Kuenda Oku Litepa ku Kasi Pokati Kavio”
  • nwtsty media
  • Ondalelo yo Paskoa
  • nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Mat. 26:26
  • nwtsty etosi lielilongiso Mat. 26:28
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 26:17
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 26:39
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 9-15 YA KUPUPU
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 27-28
  • “Kuendi, ka Lingi Olondonge?—Momo Lie, Pocitumãlo Cipi Kuenda Ndamupi?”
  • Utala wondavululi 1/7 2004 kem. 19 ocin. 4
  • ‘Kuendi Ka Tavisi Omanu Oco Va Linge Olondonge’
  • nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Mat. 28:19
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 28:20
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Mat. 27:51
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 28:7
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • Jesus morreu numa cruz?
  • OSEMANA 16-22 YA KUPUPU
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 1-2
  • “Akandu Ove a Ecelua”
  • Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 67 ocin. 3-5
  • “Akandu Ove a Ecelua
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 2:9
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • nwtsty atosi elilongiso Mar. 1:11
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 2:28
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 23-29 YA KUPUPU
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 3-4
  • “Oku Sakula Keteke Liesambata”
  • Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 78 ocin. 1-2
  • Nye Citava Oku Lingiwa Kesambata?
  • Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 78 ocin. 3
  • Nye Citava Oku Lingiwa Kesambata?
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 3:5
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Mar. 3:29
  • Utala Wondavululi 15/12 2014 kem. 11 ocin. 6-8
  • O Kuete he? ‘Elomboloko’ Liaco?
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 4:9
  • OSEMANA 30 YA KUPUPU–6 YA KUPEMBA
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 5-6
  • “Yesu o Kuete Unene Woku Pindula Vangandietu va fa”
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 5:39
  • Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 118 ocin. 6
  • Kafeko Umue O Kala Vali Lomuenyo!
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 5:19
  • nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 6:11
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda (2018)
mwbr18 Kupupu kam. 1-8

Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

OSEMANA 2-8 YA KUPUPU

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 26

“O Paskoa Kuenda Ocipito Conjivaluko?—Oku Lisoka Kuenda Oku Litepa ku Kasi Pokati Kavio”

(Mateo 26:17-20) Keteke liatete Liolombolo ka vi kuete Etumbisa, olondonge vieya ku Yesu kuenje vio pula viti: “Pi o yongola okuti oko tu ku pongiyila o Paskoa?” 18 Eye wa tambulula hati: “Kuendi volupale kulume umue kuenje u sapuili ndoco, ‘Ulongisi hati: “Eteke liange lioku fa lili ocipepi; njongola oku lila o Paskoa konjo yove kumue lolondonge viange.”’” 19 Olondonge via linga ndeci Yesu a va handeleka kuenda via pongiya o Paskoa. 20 Eci kua linga oñolosi, eye wa tumãla komesa kumue lolondonge viaye 12.

nwtsty media

Ondalelo yo Paskoa

Ovina via sukiliwile kondalelo yo Paskoa vievi: Okameme ka yokiwa (okuti ocinyama ka ci teyiwa ekepa lalimue) (1); ombolo ka yi kuete etumbisa (2); kuenda ikũla vi lula (3). (Etu. 12:5, 8; Ate. 9:11) Ikũla viaco vi lula via ivaluisa va Isareli ohali va tala eci va kala kupika Kegito. Ombolo ka yikuete etumbisa ya kala ocindekaise cetimba lia lipua lia Yesu. (Mat. 26:26) Upostolo Paulu wa tukula Yesu okuti, ‘Kameme ketu ko Paskoa.’ (1 Va Kor. 5:7) Kocita catete, ovinyu (4) ya pangelevo onepa kondalelo yo Paskoa. Ovinyu ya kala ocindekaise cosonde Yesu a laikele oku eca ndocilumba.—Mat. 26:27, 28.

(Mateo 26:26) Osimbu va kala oku lia, Yesu wa tikula ombolo, noke yoku eca olopandu wa yi timbula kuenda wa yeca kolondonge hati: “Tambuli, li. Eci ci lomboloka etimba liange.”

nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Mat. 26:26

wa tikula ombolo, . . . wa yi timbula: Ndaño okuti olondaka via Yesu vi lomboloka “etimba liange,” ondaka yaco vocinimbu eci yi “lomboloka okuti [“ocindekaise”] cetimba liange.” Elomboloko liaco lia kuata esilivilo kovapostolo, momo vepuluvi liaco etimba lia Yesu lia lipua lia kala kovaso yavo ndeci ombolo ka yi kuete etumbisa yina va lakele oku lia. Omo liaco, ombolo ka ya kaile etimba liosito lia Yesu. Ci kuete esilivilo oku limbuka okuti ondaka yimuamue yo Helasi velivulu lia Mat. 12:7 kuenda Vambimbiliya alua ya pongoluiwa hati, “ci lomboloka.”

(Mateo 26:27, 28) Wa tikulavo okopo, noke yoku eca olopandu wa yeca kokuavo hati: “Nyuiko vosi yene, “Drink out of it, all of you, 28 eci ci lomboloka ‘osonde yange yocisila,’ yi pesiwila oku ecela akandu omanu valua.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 26:28

‘osonde yange yocisila: Ocisila cokaliye Yehova a linga Lakristão olombuavekua, ca teÞlisiwa locilumba ca Yesu. (Va Hev. 8:10) Yesu wa tukula olondaka vimuamue Mose a tukula eci a kala omitakati loku tumbika ocisila Cocihandeleko la va Isareli Komunda Sinai. (Etu. 24:8; Va Hev. 9:19-21) Ndeci osonde yolonãle leyi yolohombo ya kolisa Ocisila Suku a lingile la va Isareli, osonde ya Yesu ya kolisa ocisila cokaliye Yehova a linga la va Isareli yespiritu. Ocisila caco ca teÞlisiwa ko Pendekoste yunyamo wa 33 K. K.—Va Hev. 9:14, 15.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Mateo 26:17) Keteke liatete Liolombolo ka vi kuete Etumbisa, olondonge vieya ku Yesu kuenje vio pula viti: “Pi o yongola okuti oko tu ku pongiyila o Paskoa?”

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 26:17

Keteke liatete Liolombolo ka vi kuete Etumbisa: Ocipito Colombolo ka vi kuete Etumbisa ci fetika keteke 15 ya Nisana, noke yo Paskoa (14 ya Nisana), kuenda li sulila noke lioloneke epandu vali. (Tala o apendice B15.) Koloneke via Yesu, o Paskoa ya lingawaile voloneke eceÞlala oku kongelamo eteke 14 ya Nisana okuti olonjanja vimue ya enda oku tukuiwa okuti “Ocipito Colombolo ka vi Kuete Etumbisa.” (Luka 22:1) Vulandu owu, ondaka “Keteke liatete” yi lomboloka eci pa kamba Eteke limosi.”(Sokisa lelivulu lia Yoa. 1:15, 30, kuna ondaka yo Helasi yokuti “liatete” [proʼtos] yi lomboloka okuti “wa livanga” yi kuete elitokeko londaka yokuti, “eye wa kala tete [proʼtos] komuenyo.”) Omo liaco, o Helasi yosimbu kuenda ovituwa via va Yudea, via lekisa okuti olondonge via linga epulilo liaco ku Yesu keteke 13 ya Nisana. Vokuenda kueteke 13 ya Nisana, olondonge via pongiya ocipito co Paskoa, yina ya lingiwa ‘koñolosi’ kefetikilo lieteke 14 ya Nisana.—Mar. 14:16, 17.

(Mateo 26:39) Oku amela naito kovaso, wa nyoñamisa ocipala loku likutilila hati: “A Tate, nda citava, njupe okopo eyi. Handeciko nda panga, puãi ndeci ove wa panga.”

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 26:39

njupe okopo eyi: Vembimbiliya ondaka “okopo” ondaka yimue yocindekaise ya siata oku tukuiwa oco yi lekise ocipango ca Suku ale “ocikele cimue” ca eciwa komunu umue. (Taka etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 20:22.) Yesu wa yeva esakalalo lialua omo olofa viaye via laikele oku nenela esepu ku Suku, momo va kala oku u lundila okuti wa popia atonãi, kuenje co vetiya oku likutilila oco “okopo” yaco yu upiwe.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Mateo 26:1-19) Eci Yesu a mala oku popia ovina evi viosi, wa sapuila olondonge viaye hati: 2 “Ene wa kũlĩhi okuti pa kamba lika oloneke vivali oco ku lingiwe o Paskoa kuenje Mõlomunu ambatiwa loku pondiwila kuti.” 3 Ovitunda via velapo lakulu, va liongoluila kocitali cocitunda cinene ca tukuiwa Kayafa, 4 kuenje va tumbika ongombo yoku kuata Yesu latutu oco vo wipaye. 5 Va popia vati: “Ka tu ka ci lingi pocipito, sanga pokati komanu pa kala ema.” 6 Eci Yesu a kala ko Betania konjo ya Simono ukuavilundu, 7 ukãi umue wa amela kokuaye locipupu culela welemba liwa haiwo wa tĩla calua kuenje wa fetika oku u sieketa vutue osimbu eye a kala oku lia.? 8 Olondonge poku ci mola via tema kuenda via popia viti: “Momo lie ku lingiwila epese eli? 9 Ulela waco nda tua u landisile londando yalua loku eca olombongo viaco kolohukũi.” 10 Yesu eci a ci yeva, wa va sapuila hati: “Momo lie vu sakalasaila ukãi? Eye wa ndingila eci ciwa. 11 Otembo yosi ene vu kasi lolohukũi, pole, ka vu kala lame otembo yosi. 12 Eci ukãi a linga poku ndi sieketa ulela welemba liwa vetimba, wa ci lingila oku pongiya etimba liange koku kendiwa. 13 Ocili, ndu sapuili siti, kolonepa viosi violuali ku kundiwila olondaka evi viwa, eci ukãi u a ndingila, ci ka sapuiwa ndonjivaluko yaye.” 14 Noke umue pokati Kekũi la Vavali una wa tukuiwa Yuda Isikariote, wa enda kovitunda via velapo, 15 loku popia hati: “Nye vu nyĩha oco ndi pakule Yesu?” Va likunda oku u wĩha 30 kolopalata. 16 Oku upisa opo, eye wa sandiliya epuluvi liwa lioku u pakula. 17 Keteke liatete Liolombolo ka vi kuete Etumbisa, olondonge vieya ku Yesu kuenje vio pula viti: “Pi o yongola okuti oko tu ku pongiyila o Paskoa?” 18 Eye wa tambulula hati: “Kuendi volupale kulume umue kuenje u sapuili ndoco, ‘Ulongisi hati: “Eteke liange lioku fa lili ocipepi; njongola oku lila o Paskoa konjo yove kumue lolondonge viange.”’” 19 Olondonge via linga ndeci Yesu a va handeleka kuenda via pongiya o Paskoa.

OSEMANA 9-15 YA KUPUPU

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 27-28

“Kuendi, ka Lingi Olondonge?—Momo Lie, Pocitumãlo Cipi Kuenda Ndamupi?”

(Mateo 28:18) Yesu wa amela kokuavo kuenje wa va sapuila hati: “Unene wosi wo kilu lowu wo posi, wa nyĩhiwa.

Utala wondavululi 1/7 2004 kem. 19 ocin. 4

‘Kuendi Ka Tavisi Omanu Oco Va Linge Olondonge’

Yesu wa tambula omoko yoku viala akongelo aye. Kuenda okupisa kunyamo wo 1914, eye wa tambula omoko yoku viala Vusoma wa Suku wa tumbikiwa. (Va Kolosai 1:13; Esituluilo 11:15) Yesu eye ungelo unene. Kuenje olohuluwa viosi viovangelo vi kasi kilu, eye o vi tumĩla. (1 Va Tesalonike 4:16; 1 Petulu 3:22; Esituluilo 19:14-16) Isiaye wo wiha omoko yoku imũla “ovoviali osi lovosoma osi kuenda unene wosi,” womanu vana ka va tava oku pokola kolonumbi via Suku viesunga. (1 Va Korindo 15:24-26; Va Efeso 1:20-23) Unene wa Yesu ka u sulila lika kuava va kasi lomuenyo. Eye “onganji yava va kasi lomuenyo lava va fa.” Suku wo wiha unene woku pindula ava va fa. (Ovilinga 10:42; Yoano 5:26-28) Vosi tu tava okuti, ocikundi ca eciwa lomunu o kuete unene waco wa lua, ci sukila oku kapiwako. Omo liaco, tu pokoli lesumbilo liocili kocikundi Kristu a eca. Eye wa popia hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge.”

(Mateo 28:19) Kuendi, ka longisi omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge, va papatisili vonduko ya Tate la Mõla kuenda espiritu sandu,

nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Mat. 28:19

oco va linge olondonge: Kelimi lio Helasi ondaka ma·the·teuʼo yi lomboloka “oku longisa” locimãho coku linga olondonge. (Sokisa lolondaka vi sangiwa kelivulu lia Mat. 13:52, va tukula ondaka “elongiso.”) Olondaka viokuti oku “papatisa”kuenda oku “longisa” vi lekisa ovina via kongela kocihandeleko coku “linga olondonge.”

omanu vo kolofeka viosi: Olondaka evi ndomo via pongoluiwa vi popia viti, ‘olofeka viosi,’ pole olondaka via livangako levi vi kuãiko vi lomboloka omanu vo kolofeka viosi. Momo kelimi lio Helasi ondaka yokuti va papatisi yi tiamisiwila kalume kuenda komanu, pole ka yi tiamisiwila kolofeka okuti kelimi lio Helasi ka yi tiamisiwila lika kalume. Ocihandeleko coku sandiliya “omanu vo kolofeka viosi” ca kala cokaliye. Osimbu Yesu ka fetikile handi upange waye woku kunda, Embimbiliya lia lekisile okuti Omanu Vakualofeka va taviwile lika oku kala pokati ka va Isareli nda veya oku vumba Yehova. (1 Olos. 8:41-43) Yesu wa tuma olondonge viaye oku kundila omanu vosi okuti Hakuvayudeako lika, ci lekisa okuti ovo va sukilile oku vokiya upange Wakristão woku linga olondonge.—Mat. 10:1, 5-7; Esit. 7:9; tala etosi elilongiso kelivulu lia Mat. 24:14.

(Mateo 28:20) va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki. Kuenje ñasi kumue lene oloneke viosi, toke kesulilo liovina vi kasi voluali.”

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 28:20

va longisi: Kelimi lio Helasi vondaka oku longisa mua kongela olonumbi, oku lombolola kuenda oku tukula ovina loku lekisa uvangi. (Tala atosi elilongiso kelivulu lia Mat. 3:1; 4:23.) Oku va longisa oku linga ovina viosi Yesu a kundika, ocina cimue va sukilile oku linga olonjanja viosi okuti, mua kongela oku longisa ovina eye a handeleka, oku kapako alongiso aye kuenda oku kuama ongangu yaye.—Yoa. 13:17; Va Efe. 4:21; 1 Pet. 2:21.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Mateo 27:51) Kuenje tala! ongumbo yocitumãlo ci kola ya toka volonepa vivali, tunde kilu toke kombuelo kuenda osi ya luluma lovawe anene a toka.

nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Mat. 27:51

ongumbo: Onanga yimue ya fina ya enda oku tepisa pokati Kohondo yi Koku Kola lohondo yi kola Yonembele. Oviholo via va Yudea via lekisa okuti onanga yaco ya lema ya kuatele 18 kolometulu koku lepa, 9 kolometulu koku sanjavala kuenda 7,4 kolocentimetulu koku pama. Yehova poku tola ongumbo volonepa vivali, ka lekisile lika onyeño yaye kuava va ponda Omõlaye, pole, ca lombolokelevo okuti kaliye citava oku iñila kilu.—Va Hev. 10:19, 20; tala Elomboluilo.

ocitumãlo ci kola: Ondaka yo Helasi yokuti na·osʹ, yi tiamisiwila konepa yo vokati yonjo kumue Lohondo yi Kola kuenda Ohondo yi Kola Koku Kola.

(Mateo 28:7) Kuendi lonjanga ka sapuili olondonge viaye okuti eye wa pinduiwa kuava va fa kuenje o ko livangeli ko Galilea. Oko vu ko muila. Eci oco ndu sapuili.”

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 28:7

ka sapuili olondonge viaye okuti eye wa pinduiwa: Akãi vaco ka va kaile lika olondonge viatete via tambula esapulo liokuti Yesu wa pinduka, pole, va tambulavo ocikundi coku ka sapuilako olondonge vikuavo. (Mat. 28:2, 5, 7) Ndomo ca lekisiwile koviholo via va Yudea, ka ca tavele okuti ukãi eca uvangi kombonge. Pole, ungelo wa Yehova wa lekisa esumbilo kakãi vaco poku eca kokuavo ocikele eci ci sanjuisa.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Mateo 27:38-54) Kuenje wa valeliwa kumue lovingumba vivali, okuti umue kondio yaye ukuavo kepĩli. 39 Vana va kala oku pita onjila, va fetika oku u sepula, loku puka puka ovitue viavo, 40 vati: “Okuakunyõla onembele loku yi tunga voloneke vitatu, lipopela ove mueÞle! Nda Vumõla a Suku, loka kuti wekangiso!” 41 Haicovo ovitunda via velapo, la vakuavisonehua kuenda akulu va fetika oku u yola epembe loku popia vati: 42 “Wa popela vakuavo; eye mueÞle ka teÞla oku lipopela! Eye Soma ya Isareli; a loke kuti wekangiso kuenje tu tava kokuaye. 43 Wa kolelele Suku; kaliye Suku o popele nda Eye u yongola, momo wa popaile hati, ‘Ndi Mõla a Suku.’” 44 Ovingumba vina via kapiwile kumue laye kuti laviovo via fetika oku u savula. 45 Oku upisa kowola yepandu, owelema wa wila kilu lieve toke kowola yecea. 46 Kowola yecea, Yesu wa kaluka lolukandi hati: “Eli, Eli, lama sabakatani?” ci lomboloka okuti, “A Suku yange, a Suku yange, wa njandulukila nye?” 47 Umue pokati kavo wa kuata onjavi kuenda wa yi yuvika vindangele loku vi kapa koluneva kuenje wo ĩha oco a nyue. 48 Umue pokati kavo wa kuata onjavi kuenda wa yi yuvika vindangele loku vi kapa koluneva kuenje wo ĩha oco a nyue. 49 Pole vakuavo vati: “A kale! Tu tala nda Eliya iya oku u popela.” 50 Yesu wa kaluka vali lolukandi kuenje wa tula omuenyo. 51 Kuenje tala! ongumbo yocitumãlo ci kola ya toka volonepa vivali, tunde kilu toke kombuelo kuenda osi ya luluma lovawe anene a toka. 52 Ayambo a yuluka kuenda atimba alua olosandu via pekelele kolofa, a pinduka 53 (kuenda omanu va tunda vayambo noke liepinduko liaye, va iñila volupale lu kola,) kuenje va tukulukila komanu valua. 54 Eci kesongo kolohoka kumue la vana va kala oku lavulula Yesu va mola okuti osi ya luluma kuenda ovina vikuavo via pitako, va kuata usumba loku popia vati: “Ocili, u wa kala Omõla a Suku.”

Jesus morreu numa cruz?

O QUE ALGUNS DIZEM

Os romanos penduraram Jesus numa cruz feita com dois pedaços de madeira.

O QUE A BÍBLIA DIZ

Os romanos mataram Jesus “pendurando-o num madeiro”. (Atos 5:30, Almeida, revista e atualizada) Os escritores da Bíblia usaram duas palavras para falar do instrumento usado para matar Jesus. As duas palavras passam a ideia de apenas um pedaço de madeira, não dois. De acordo com o livro A Crucificação na Antiguidade, a palavra grega staurós significa “um simples poste. Não é equivalente a ‘cruz’”. A palavra xýlon, usada em Atos 5:30, significa “simplesmente um poste ou uma estaca vertical onde os romanos pregavam os que tinham sido condenados [à morte]”.

Também, ao falar da morte de Jesus, a Bíblia cita uma lei do antigo Israel, que dizia: “Se um homem cometer um pecado que mereça a sentença de morte e for morto, e você o pendurar num madeiro, . . . [o homem] pendurado num madeiro é amaldiçoado por Deus.” (Deuteronômio 21:22, 23) O apóstolo Paulo, citando essa passagem da Bíblia, disse que Jesus se tornou “maldição em nosso lugar, pois está escrito: ‘Maldito é todo aquele pendurado num madeiro [em grego, xýlon]’”. (Gálatas 3:13) Assim, Paulo deu a entender que Jesus morreu num madeiro, ou seja, num único pedaço de madeira.

“Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.” — Atos 10:39, Centro Bíblico Católico.

OSEMANA 16-22 YA KUPUPU

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 1-2

“Akandu Ove a Ecelua”

(Marko 2:3-5) Kuenje vo nenela ulume umue wa fa ovolu, okuti wa ambatiwa lalume vakuãla. 4 Pole, ka va teÞlele oku u tuala ku Yesu omo liowiñi kuenje va yambulula olusoka apa Yesu a kala kuenje pepangu liaco opo va lowila ociyalo culume wa fa ovolu. 5 Eci Yesu a mola ekolelo liavo, wa sapuila ulume wa fa ovolu hati: “Amõlange, akandu ove a ecelua.”

Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 67 ocin. 3-5

“Akandu Ove a Ecelua

Osimbu Yesu a kasi oku longisa owiñi u kasi vonjo, alume vakuãla vo nenela ulume umue wa fa ovolu okuti wambatiwa pociyalo. Ovo va yongola okuti Yesu o sakula ekamba liavo. Pole, omo liowiñi ovo ka va “t?lele oku u tuala ku Yesu.” (Marko 2:?4) Sokolola esumuo ovo va yeva. Omo liaco, va londa kilu lionjo kuenje va yambulula olusoka, pepangu liaco opo va lowila ociyalo culume wa fa ovimatamata ketimba.

Anga h? Yesu o tema omo lialume va tateka oku longisa kuaye? Sio, eye ka temi! Pole, o komõha omo liekolelo liavo kuenje o sapuila ulume wa fa ovolu hati: “Akandu ove a ecelua.” (Mateo 9:?2) Anga h? Yesu o pondola mu?le oku ecela akandu? Loku lisiõsiõla vakuavisonehua la va Fariseo va livangula pokati vati: “Momo lie ulume u a vanguila ndoco? U wo popia etonãi. Helie o t?la oku ecela akandu, nda ha Sukuko [umosi] lika?”?—Marko 2:7.

Omo okuti Yesu wa kũlĩha ovisimĩlo viavo, o va pula ndoco: “Momo lie vu simĩla ovina evi vovitima viene? Nye ca leluka vali, oku popia kulume wa fa ovolu okuti, ‘Akandu ove a ecelua,’ ale oku popia hati, ‘Votoka, tikula ociyalo cove, enda’?” (Marko 2:8, 9) Omo okuti, Yesu o laika oku eca etimba liaye ndocilumba, eye o pondola oku ecela akandu omanu.

(Marko 2:6-12) Vamue vakuavisonehua haipo va kala, va tumãla loku sokolola vovitima viavo vati: 7 “Momo lie ulume u a vanguila ndoco? U wo popia etonãi. Helie o teÞla oku ecela akandu, nda ha Sukuko lika?” 8Yesu haico a limbuka ovisimĩlo viavo kuenje wa va pula ndoco: “Momo lie vu simĩla ovina evi vovitima viene? 9 Nye ca leluka vali, oku popia kulume wa fa ovolu okuti, ‘Akandu ove a ecelua,’ ale oku popia hati, ‘Votoka, tikula ociyalo cove, enda’? 10 Oco vu limbuke okuti Mõlomunu o kuete unene palo posi woku ecela akandu—” noke wa sapuila ulume wa fa ovolu hati: 11 “Ndu ku sapuila siti, Votoka, tikula ociyalo cove, kuende konjo yove.” 12 Eye wa votoka kuenje wa tikula ociyalo caye, yu wa pita kovaso yavo. Vosi va komõha kuenje va sivaya Suku, vati: “Ka tua la mola lacimue ca lisoka leci.”

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 2:9

Nye ca leluka vali: Ca leluka omunu umue oku popia okuti eye o pondola oku ecela akandu ndaño okuti ka ku lekisiwa uvangi umue. Pole, oku popia okuti Votoka, enda ca sukilile oku linga ocikomo cimue ci kuatisa omanu vosi oku limbuka okuti Yesu o kuete unene woku ecela akandu. Ulandu owu kuenda ulandu u sangiwa kelivulu lia Isa. 33:24 u lekisa oku vela kua tunda kekandu tua piñala.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Marko 1:11) Noke kilu kua tunda ondaka yiti: “Ove Vumõlange wa soliwa; nda ku sanjukila.”

nwtsty atosi elilongiso Mar. 1:11

kilu kua tunda ondaka: Eyi onjanja yatete pokati kolonjanja vitatu Avanjeliu a lombolola ulandu u lekisa okuti Yehova wa vangula lomanu.—Tala atosi elilongiso kelivulu lia Mar. 9:7; Yoa. 12:28.

Ove Vumõlange: Yesu Omõla a Suku, okuti ociluvo cespiritu. (Yoa. 3:16) Yesu tunde eci a citiwa palo posi, wa kala “omõla a Suku” wa lipua ndeci Adama. (Luka 1:35; 3:38) Omo liaco, ca sunguluka oku popia okuti olondaka evi via Suku vi kuete esilivilo lialua omo okuti ka situluile lika ocikoti ca Yesu. Lolondaka evi via kuamiwa loku wavekiwa kua Yesu lespiritu sandu, Suku wa lekisa okuti Yesu wa kala Omõlaye wongunga kilu, wa “citiwa evali” lelavoko lioku tiukila kilu kuenda oku wavekiwa lespiritu oco Suku o lingise Osoma kuenda Ocitunda Cinene.—Sokisa lelivulu lia Yoa. 3:3-6; 6:51; Luka 1:31-33; Va Hev. 2:17; 5:1, 4-10; 7:1-3.

Nda ku sanjukila: Ale “ndu ku sole calua.” Olondaka viaco via tukuiwavo kelivulu lia Mat. 12:18, okuti via tunda volondaka vi sangiwa kelivulu lia Isa. 42:1 viatiameÞla ku Mesiya wa likuminyiwa, ale Kristu. Oku wavekiwa lespiritu sandu kuenda olondaka via Suku viatiameÞla Komõlaye, via kala ovovangi awa a lekisa okuti Yesu eye Mesiya wa likuminyiwile.—Tala atosi elilongiso kelivulu lia Mat. 3:17; 12:18.

(Marko 2:27, 28) Noke eye wa va sapuila hati: “Esambata lia sovuiwilua omanu, pole omanu ka va sovuiluile Esambata. 28 Momo Mõlomunu eye Ñala Yesambata.

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 2:28

Ñala Yesambata: Yesu wa tiamisila ondaka yaco kokuaye mueÞle (Mat. 12:8; Luka 6:5), oco a lekise okuti Esambata lia kala eteke limue lioku linga upange wa eciwa la Isiaye wokilu. (Sokisa lelivulu lia Yoano 5:19; 10:37, 38.) Keteke Liesambata, Yesu wa linga ovikomo vi li kasi mua kongelele oku sakula olombeyi. (Luka 13:10-13; Yoa. 5:5-9; 9:1-14) Ovikomo viaco via kala ocindekaise cekavuluko eye a ka nena vokuenda kuviali waye Wusoma una u ka sokisiwa ndesambata liepuyuko.—Va Hev. 10:1.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Marko 1:1-15) Efetikilo liolondaka viwa viatiameÞla ku Yesu Kristu, Omõla a Suku: 2 Ndeci ca sonehiwa luprofeto Isaya hati: “(Tala! ndi tuma omunga yange kovaso yove, una o ka pongiya onjila yove.) 3 Ondaka ya umue ya kalukila vekalasoko yiti: ‘Pongiyi onjila ya Yehova! Suñamisi elila liaye.’” 4 Yoano Upapatisi wa kala vekalasoko oku kunda epapatiso ndondimbukiso yoku likekembela loku ecela akandu. 5 Omanu vosi vo vaimbo o Yudea lolonungi viosi vio Yerusalãi va enda kokuaye kuenje va papatisiwa laye Volui Yordão, loku litavela akandu avo. 6 Yoano wa wala uwalo wovonya ongamelo, wa itika uvia wocipa vombunda kuenda wa lia lia apange lowiki wombula. 7 Eye wa kunda hati: “U iya konyima yange, wa mbelapo okuti ame ndi sule kuenda si sesameÞla oku petama loku kutulula olonjita violohaku viaye. 8 Ame ndo papatisi lovava, pole, eye u papatisi lespiritu sandu.” 9 Vokuenda kuoloneke viaco, Yesu weya ko Nasara yo Galilea kuenda wa papatisiwa la Yoano vo Yordão. 9 Vokuenda kuoloneke viaco, Yesu weya ko Nasara yo Galilea kuenda wa papatisiwa la Yoano vo Yordão. 10 Noke yoku tunda vovava, wa mola ilu lia yuluka kuenda espiritu sandu lia loka ndopomba kuenje lio wila. 11 Noke kilu kua tunda ondaka yiti: “Ove Vumõlange wa soliwa; nda ku sanjukila.” 12 Haico espiritu lio songuila vekalasoko. 13 Kuenje wa kala vekalasoko 40 koloneke, yu wa yonjiwa la Satana. Eye wa kala kumue lovinyama via tema kuenje ovangelo vo kuatisa. 14 Eci Yoano a kuatiwa, Yesu wa iñila vo Galilea oku kunda olondaka viwa via Suku, 15 loku popia hati: “Otembo ya tukuiwa ya teÞlisiwa kuenda Usoma wa Suku u kasi ocipepi. Likekembeli kuenda koleli kolondaka viwa.”

OSEMANA 23-29 YA KUPUPU

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 3-4

“Oku Sakula Keteke Liesambata”

(Marko 3:1, 2) Yesu wa iñila vali vosunangonga kuenje ulume umue okuti okuokuo kuaye kua siõsia omo a kala. 2 Va Fariseo va kala oku u lavulula nda eye o sakula ulume waco Kesambata, oco vo pise.

Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 78 ocin. 1-2

Nye Citava Oku Lingiwa Kesambata?

Kesambata likuavo Yesu enda kosunangonga yimue citava okuti, ko Galilea. Kuenje o sangamo ulume umue okuti okuokuo kuaye kuondio kua siõsia. (Luka 6:6) Vakuavisonehua la va Fariseo va kasi oku lavulula Yesu. Momo lie? Ovo va lekisa esunga liaco eci va pula vati: “Ca sunguluka h? oku sakula Kesambata?”—Mateo 12:10.

Asongui vetavo lia va Yudea va tava okuti citava lika oku sakula omunu umue Kesambata nda okuti omuenyo waye u kasi kohele. Kesambata ka ca tavale oku sakula ale oku pengulula ekepa lia tunguka, momo ka ci kapi kohele omuenyo. Vakuavisonehua la va Fariseo ka va kasi oku pula Yesu omo okuti va sakalala lohali yulume waco. Pole, va kasi oku sanda onjila yoku pisa Yesu.

(Marko 3:3, 4) Eye wa sapuila ulume ukuakuokuo kua siõsia hati: “Votoka, enju vokati.” 4 Kuenje wa va pula hati: “Ca sunguluka heÞ Kesambata oku linga ovina viwa, ale ovina vĩvi, oku popela ale oku ponda omunu?” Vosi vohãko.

Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 78 ocin. 3

Nye Citava Oku Lingiwa Kesambata?

Yesu wa kũlĩha ovisimĩlo viavo ka via sungulukile. Eye wa kũlĩhavo okuti, va likapela ovihandeleko via tĩla haivio ka vi tiamisiwila kovisonehua, vieci ci lomboloka oku pembula ocihandeleko coku linga upange Kesambata. (Etundilo 20:?8-10) Yesu wa pisiwa ale olonjanja vialua omo lioku linga ovopange awa. Cilo eye o linga ocina cimue ci pondola oku nena ema. Ema liaco li fetika eci a sapuila ulume ukuakuokuo kua siõsia hati: “Votoka, enju vokati [kosunangonga].”—Marko 3:3.

(Marko 3:5) Noke yoku va tulukila lonyeño, wa sumua omo lioku tindila kuovitima viavo, yu wa sapuila ulume waco hati: “Olõla okuokuo kuove.” Eye wolõla kuenje okuokuo kuaye kua kaya.

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 3:5

Noke yoku va tulukila lonyeño, wa sumua: Marko eye lika wa lombolola ndomo Yesu a liyeva poku mola oku tindila kuovitima viasongui vetavo vepuluvi liaco. (Mat. 12:13; Luka 6:10) Omo okuti Petulu wa kala ukuanjanga, citava okuti eye wa lombolola ndomo Yesu a liyeva.—Tala “Ulandu Welivulu Lia Marko.”

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Marko 3:29) Puãi wosi o popia espiritu sandu etonãi, ka ka ecelua, pole o pisiwa ekandu ka li pui.”

nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Mar. 3:29

wosi o popia espiritu sandu etonãi: Etonãi li lomboloka oku popia lãvi, ale oku vangula olondaka ka via sungulukile catiameÞla ku Suku ale kovina vi kola. Omo okuti espiritu sandu li tunda ku Suku, oku likala ekuatiso lialio ci lomboloka oku popia etonãi Suku. Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Mat. 12:24, 28 kuenda Mar. 3:22, asongui vetavo vo ko Yudea va mola eci espiritu lia Suku lia kuatisa Yesu oku linga ovikomo, pole, va tiamisila unene waco ku Satana Eliapu.

o pisiwa ekandu ka li pui: Cilomboloka ekandu li lingiwa ocipango, lina li koka ovitangi ka vi pui kuenda ka kuli ocilumba ci pondola oku tuvika ekandu liaco.—Tala etosi lielilongiso losapi hati: oku popia espiritu sandu etonãi vocinimbu eci kuenda etosi lielilongiso kelivulu lia Mat. 12:31, ovisonehua via lisetahãla.

(Marko 4:26-29) Wa popia vali hati: “Usoma wa Suku u sokisiwa lulume wa waya olombuto posi. 27 Eye luteke o pekela, eci ku ca o pasuka,—ka kũlĩhĩle ndomo olombuto via tunda osongo, yu ya kula. 28 Osi yaco ima apako kamue kamue, tete yi tunda osongo, noke ocisangu, oku sulako olomema. 29 Puãi eci apako a yela, eye o a teta lomila, momo otembo yoku ungula ya pitĩla.”

Utala Wondavululi 15/12 2014 kem. 11 ocin. 6-8

O Kuete he? ‘Elomboloko’ Liaco?

Olusapo olu lu tu longisa nye? Catete, tu sukila oku ivaluka okuti, ka tu t?la oku lavulula ndomo omunu tu longisa Embimbiliya a pondola oku kula lonjanga vocili. Ndaño okuti tu pondola oku likolisilako loku kuatisa omunu tu longisa Embimbiliya, pole, tu sukila oku yuvula oku u kisika oco a papatisiwe. Omo liaco, tu sukila oku ivaluka okuti, ondonge oyo lika yi kuete omoko yoku nõla nda yi yongola oku tumbika omuenyo waye ku Yehova Suku ale sio. Momo o tava lika elitumbiko lietu nda tu u kuetele ocisola.—Osamo 51:12; 54:6; 110:3.

Cavali, oku kuata elomboloko lieci tu lilongisa volusapo lua tukuiwa ndeti, ci tu kuatisa oku yuvula esumuo nda tua limbuka okuti ka tu kasi oku kuata onima kupange woku longisa omanu. Pole, tu sukila oku kala vakuepandi. (Tiago 5:7, 8) Nda tu likolisilako oku kuatisa omunu tu longisa Embimbiliya pole tu limbuka okuti ocili ka ci kasi oku kulila vutima waye, ka ci lomboloka okuti ka tu t?la oku longisa ciwa. Yehova ecelela okuti ombuto yocili yi kulila lika vutima womunu o lekisa umbombe haeye o kuete onjongole yoku linga apongoloko. (Mateo 13:23) Ka tu ka simi okuti upange woku kunda wenda lika ciwa eci tu limbuka etendelo liomanu va kasi oku papatisiwa. Momo ku Yehova ocina ca velapo hanimako yupange woku kunda kuenda ndomo omanu va tava kovina tu va longisa. Pole, eci ca velapo kokuaye alikolisilo etu tua siata oku lekisa kupange woku kunda.—Tanga Luka 10:17-20; 1 Va Korindo 3:8.

Catatu, ka tu pondola oku limbuka apongoloko omunu a pondola oku linga vutima waye. Ulume umue lukãi waye va kala oku lilongisa Embimbiliya la manji umue omisionaliu va yonguile oku kala akundi. Noke manji yaco wa va ivaluisa hati, tete va sukila oku liwekapo oku sipa. Pole, manji wa komõha eci olohueli viaco vio sapuila okuti pa pita ale olosãi vialua tunde eci via liwekapo oku sipa. Momo via limbuka okuti, nda via amamako oku sipila vuyombeki Yehova o pondola oku va mola, kuenda o nyale ombambe. Omo liaco, va nõlapo onjila yokuti, va sipila kovaso yomisionaliu, ale va liwekapo oku sipa. Ndaño okuti manji yaco ka limbukile apongoloko olohueli viaco via linga, pole, ocisola va kuetele Yehova ca va kuatisa oku nõla onjila ya sunguluka.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Marko 3:1-19a) Yesu wa iñila vali vosunangonga kuenje ulume umue okuti okuokuo kuaye kua siõsia omo a kala. 2 Va Fariseo va kala oku u lavulula nda eye o sakula ulume waco Kesambata, oco vo pise. 3 Eye wa sapuila ulume ukuakuokuo kua siõsia hati: “Votoka, enju vokati.” 4 Kuenje wa va pula hati: “Ca sunguluka heÞ Kesambata oku linga ovina viwa, ale ovina vĩvi, oku popela ale oku ponda omunu?” Vosi vohãko. 5 Noke yoku va tulukila lonyeño, wa sumua omo lioku tindila kuovitima viavo, yu wa sapuila ulume waco hati: “Olõla okuokuo kuove.” Eye wolõla kuenje okuokuo kuaye kua kaya. 6 Va Fariseo vaco haico va tunda kuenje va tumbika ongombo la vakuacitundo ca Herode, oco vo wipaye. 7 Yesu lolondonge viaye va enda kokalunga kuenje owiñi walua wa tunda ko Galilea lo ko Yudea wo kuama. 8 Lava va tunda ko Yerusalãi ko Indumea kuenda vana va tunda kesinya lio Yordão, ko Turo lo ko Sidono, veya kokuaye eci va yeva ovina vialua a kala oku linga. 9 Kuenje wa sapuila olondonge viaye oco viu angiliyile okawato okuti owiñi ka u sindi. 10 Omo okuti eye wa sakula omanu valua, vosi va kuatele ovevei va lipungikila kokuaye oco vo lambe. 11 Ndaño olondele, eci vio mola vio kekameÞla loku kaluka lolukandi viti: “Ove, Vumõla a Suku.” 12 Olonjanja viosi wa enda oku va handeleka oco ka va ka ci sapule. 13 Eye wa londa komunda, wa laleka vana a nõla, yu va enda kokuaye. 14 Wa sokiya ocimunga comanu va soka 12 a tukula hati, ovapostolo, vana va enda oku u kuama haivo eye a laikele oku tuma koku kunda, 15 loku kuata omoko yoku tundisa olondele. 16 Vocimunga caco eye a sokiya comanu 12, mua kala Simono una eye a luka Petulu, 17 la Tiago omõla a Sebedeo kuenda Yoano manji a Tiago (una a luka Boanagre ci lomboloka “Omõla Ocindindimo”), 18 la Andereu, la Filipu, la Bartolomeu, la Mateo, la Tomasi, la Tiago omõla a Alfeo, la Tadeo, la Simono u Kanana, 19 kuenda Yuda Isikariote una weya oku u pakula.

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 4:9

Quem tem ouvidos para ouvir, ouça: Antes de contar a ilustração do semeador, Jesus disse: “Escutem.” (Mar. 4:3) Aqui, no fim da ilustração, ele aconselha novamente os seus seguidores a ‘ouvir’, mostrando que é muito importante prestar atenção ao que ele diz. Podemos encontrar conselhos parecidos com este em Mat. 11:15; 13:9, 43; Mar. 4:23; Luk. 8:8; 14:35; Esit. 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22; 13:9.

OSEMANA 30 YA KUPUPU–6 YA KUPEMBA

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MARKO 5-6

“Yesu o Kuete Unene Woku Pindula Vangandietu va fa”

(Marko 5:38) Eci va pitĩla konjo yusongui wosunangonga, Yesu wa mola ndomo omanu va kala oku linga onjuela loku lisiõsiõla kuenda oku lila lolukandi.

(Marko 5:39-41) Noke yoku iñila, wa va sapuila hati: “Momo lie vu lilila loku linga onjuela? Omõla ka file, o kasi ño oku pekela.” 40 Poku ci yeva, ovo va fetika oku u yola epembe. Pole, noke yoku va tundisa vosi posamua, wambata isia yomõla kuenda inaco lava va kala laye kuenje wa enda apa pa kala omõla. 41 Wa kuata peka liomõla loku u sapuila hati: “Talita kumi,” ci lomboloka: “Ofeko, hu sapuila siti, ‘Votoka!’”

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 5:39

ka file, o kasi ño oku pekela: Vembimbiliya olofa vi sokisiwa lotulo. (Osa. 13:3; Yoa. 11:11-14; Ovil. 7:60; 1 Va Kor. 7:39; 15:51; 1 Va Tes. 4:13) Yesu wa kala oku enda oku ka pindula kafeko, kuenje wa popia olondaka viaco omo wa yonguile oku lekisa okuti ndeci omanu va pasuiwa kotulo, va pondolavo oku pinduiwa. Unene wa Yesu woku pindula kafeko, wa tunda ku Isiaye una “wa pindula ava va fa kuenda o tukula ovina ka via teÞlisiwile handi ndu okuti via teÞlisiwa ale.” —Va Rom. 4:17.

(Marko 5:42) Ufeko wa votoka, yu wa fetika oku enda. (Eye wa kuata 12 kanyamo.) Vepuluvi liaco, vosi va kala laye va yeva esanju lialua.

Yesu Onjila, Ocili Haeye Omuenyo kem. 118 ocin. 6

Kafeko Umue O Kala Vali Lomuenyo!

Vepuluvi limue, Yesu wa handeleka omanu vana a sakula oco ka va ka sapuile komanu vakuavo ovina eye a va lingila. Kuenje cilo o handelekavo olonjali via kafeko wa pinduiwa. Pole, omo okuti olonjali via kafeko wa pinduiwa vi kuete esanju lialua, ovo kuenda omanu vakuavo, va sanduila ondaka yaco “kofeka yosi.” (Mateo 9:26) Nda wa muile omunu umue ove o sole okuti wa pinduiwa, nda kua kuatele h? esanju lioku sapula ovina viaco komanu vakuavo? Owu, owo ulandu wavali wa tukuiwa watiam?la kepinduko Yesu a linga.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Marko 5:19, 20) Yesu ka tavele, pole wo sapuila hati: “Kuende ku vangandiove, va sapuila ovina viosi Yehova a ku lingila kuenda ohenda a lekisa kokuove.” 20 Kuenje eye wa enda, wa sapula vo Dekapoli ovina viosi Yesu o lingila kuenda omanu vosi va komõha.

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 5:19

va sapuila ovina viosi: Ca litepa lolonumbi Yesu a ecele vioku yuvula oku sapuilako omanu ovikomo viaye, (Mar. 1:44; 3:12; 7:36), eye wa handeleka ulume waco oku sapuilako vangandiaye ovina via pita laye. Citava okuti Yesu wa ci lingila omo vo tumile oku tunda vimbo liaco kuenje nda ka ca tavele okuti va kuata uvangi umue kuenda ca kuatisa omanu oku yuvula oku popia ovina ka via sungulukile viatiameÞla koku fa kuolongulu.

(Marko 6:11) Wosi ka yongola oku vu yekisi ale oku yeva kesapulo liene, tundi vonjo yaco, litutumuli oneketela kolomãhi viene oco ci linge uvangi kokuavo.”

nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Mar. 6:11

litutumuli oneketela kolomãhi viene: Elinga liaco lia lombolokele okuti olondonge ka via kuatele eko omo lieyambulo li tunda ku Suku. Ondaka yaco yimuamue yi sangiwa kelivulu lia Mat. 10:14; Luka 9:5. Marko kuenda Luka va vokiyako ondaka yokuti ci linge uvangi kokuavo. Paulu la Barnaba va kuama olonumbi viaco ko Antiokea yo ko Pisidia (Ovil. 13:51) kuenda eci Paulu a linga ovina vimuamue ko Korindo poku tutumula uwalo waye, eye wa vokiyako elomboloko poku popia hati: “Osonde yene yi kale kovitue viene mueÞle. Nda pua eko.” (Ovil. 13:51) Olondonge via kũlĩhĩle elinga liaco; va Yudea vakuetavo eci va lingaile ovongende kovitumãlo via Vakualofeka, poku limbuka okuti kolohaku viavo kua kala onukuvila yalua, va enda oku litutumula osimbu ka va iñilile vocikanjo ca va Yudea. Pole, Yesu wa kuata ovisimĩlo via litepa poku eca olonumbi viaco kolondonge viaye.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Marko 6:1-13) Eye wa tundako wa enda koluse luaye kuenda olondonge viaye vio kuama. 2 Kesambata, eye wa fetika oku longisa vosunangonga kuenje omanu valua va kala oku u yevelela, va komõha loku popia vati: “Pi ulume u opa ovina evi? Momo lie a ĩhiwila olondunge viaco, loku linga ovilimbu evi? 3 U siti kalupindelu omõla a Maria, okuti vamanjaye Tiago, Yosefe, Yuda kuenda Simono? Siti vamanjaye akãi va kasi palo letu?” Ovo va fetika oku konyõha omo liaye. 4 Pole, Yesu wa va sapuila hati: “Uprofeto ka sumbiwile koluse luaye, ku vangandiaye kuenda konjo yaye.” 5 Eye ka lingileko ovilimbu, wa kapa ño ovaka komanu vamue va vela loku va sakula. 6 Pole, wa komõha omo liekambo liavo liekolelo. Kuenje wa ñuala ñuala vovaimbo oku longisa. 7 Eye wa kovonga Ekũi la Vavali kolondonge loku va tuma vavali vavali kuenda wa va ĩha omoko yoku tundisa olondele. 8 Wa va handeleka hati, ko ka ambati cimue kungende te lika ombueti—ko ka ambati olombolo, ale onjeke yoku ambata okulia, pamue olombongo vocipete— 9 wali olohaku pole, ko ka wali ovowalo avali. 10 Noke wa va sapuila hati: “Vonjo yosi wiñili, omo vu kala toke eci vu tunda kocitumãlo caco. 11 Wosi ka yongola oku vu yekisi ale oku yeva kesapulo liene, tundi vonjo yaco, litutumuli oneketela kolomãhi viene oco ci linge uvangi kokuavo.” 12 Kuenje wa va tuma oku kunda oco omanu va likekembele, 13 kuenda va tundaisa olondele vialua, oku waveka ulela komanu va vela, loku va sakula.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link