Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 2-8 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU| LUKA 6-7
“Lekisa Ohenda”
(Luka 6:37) “Ko ka pisi kuenje ka vu pisiwa; ko ka sombisi vakuene kuenje ka vu ka sombisiwavo. Eceli kuenje vu eceliwavo.
nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Luka 6:37
Eceli kuenje vu eceliwavo: Ale, ‘yovoli kuenje vu yovuiwavo.’ Kelimi lio Helasi ondaka oku “ecela” yi lomboloka “oku yovola; oku ecelela; oku eca elianjo (ndeci, komandekua yimue).” Vulandu owu, eci ku kuamiwa etepiso li sangiwa pokati kesombiso kuenda ekangiso, ceca ocisimĩlo coku yovola kuenda oku ecela ndaño ceci ekangiso ale efetuluinyo liaco li molẽha ndu okuti liesunga.
Utala Wondavululi 15/5 2008 kem. 9-10 ocin. 13-14
Amamako Oku Linga Eci Ciwa
13 Evangeliu lia Mateo li tukula olondaka via Yesu vi popia hati: “Ko ka veli oco ko ka veliwe.” (Mat. 7:1) Ndomo Luka a lombolola, Yesu wa popia hati: “Ko ka veti veti evelo kuenje oco ka vu vetiwa evelo. Ko ka pisi kuenje oco ko pisiwi. Ecaeli kuenje weceliwi.” (Luka 6:37) Kocita catete, va Fariseo va enda oku vetela evelo vakuavo lungangala poku kakatela koviholo ka vi sangiwa vovisonehua. Pokati kolonjeveleli via Yesu pa kala vamue va kuatele ocituwa ‘coku vela’ vakuavo. Omo liaco, va sukilile oku siapo ocituwa caco kuenda oku amamako oku ‘ecela vakuavo.’ Upostolo Paulu wa ecavo elungulo limuamue liatiamẽla koku ecela.
14 Olondonge via Yesu nda via kuatele ocituwa coku ecela, nda via vetiya omanu oku lekisavo ocituwa caco. Yesu wa popia hati: “Evelo vu vela lalio halio vo veli lalio. Oseteko vu setaeka layo haiyo vo setekelivo.” (Mat. 7:2) Ovituwa tu lekisa poku tata vakuetu, ovio vi eca uvangi weci tu kongula kovaso yoloneke.—Va Gal. 6:7.
(Luka 6:38) Ecaeci kuenje omanu vo wĩhivo. Ovo va ka yukisa onjongo yene, loku yi lamela kuenda oku supoka. Momo onjongo vu yonga layo haiyo vo yongelivo.”
nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 6:38
Ecaeci: ale “Amamako oku eca.” Kelimi lio Helasi ondaka ya tukuiwa palo yi pondola oku lomboloka “oku eca” kuenda yi lombolokavo elinga limue li amamako.
(Luka 6:38) Ecaeci kuenje omanu vo wĩhivo. Ovo va ka yukisa onjongo yene, loku yi lamela kuenda oku supoka. Momo onjongo vu yonga layo haiyo vo yongelivo.”
nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 6:38
onjongo yene: Kelimi lio Helasi ondaka yaco yi lomboloka “onete yove,” pole, vulandu owu citava okuti yi tiamisiwila kesusu li kapiwa konepa yimue yuwalo wokilu wa kutiwa luvia. ‘Oku yukisa onjongo,’ yi timisiwilavo kocituwa ca vakualomĩlu vimue okuti va yukisa onepa yimue yuwalo wavo lovina va landa.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Luka 6:12, 13) Eteke limue eye wa enda komunda oku likutilila kuenda wa likutilila ku Suku uteke wosi. 13 Eci kua ca, komẽle, wa kovonga olondonge viaye kuenda wa nõla ocimunga comanu 12 a tukula ovapostolo, okuti:
Utala Wondavululi 1/8 2007 kem. 4 ocin. 3
O Kuata Ndati Ekalo Liwa Kespiritu?
Yesu wa enda oku pita otembo yalua loku likutilila. (Yoano 17:1-26) Osimbu handi ka nolele olondonge viaye ekũi la vivali, “wa enda komunda oku ka likutilila, kuenje wa likutilila ku Suku uteke wosi.” (Luka 6:12) Omanu vana va kapako ovina viespiritu, ka va sukila oku pita uteke wosi loku likutilila. Pole, va likolisilako oku kuama ongangu ya Yesu. Osimbu ka va nõlele onjila va yongola oku kuama, va likutilila ku Suku oco espiritu sandu li vakuatise oku nõla onjila yi pamisa ekalo liavo kespiritu.
(Luka 7:35) Haimo lumue, olondunge vi limbukiwila kovilinga viesunga mekonda liomãla vaye vosi.”
nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 7:35
mekonda liomãla: Ale, “konima yaco.” Vocinimbu eci esunga lia tukuiwa ndu okuti li kuete omãla. Vovinimbu via lisoka lolondaka vi sangiwa kelivulu lia Mat. 11:19, esunga li tukuiwa ndu okuti li kuete “ovilinga.” Omãla vesunga ale ovilinga via lekisiwa la Yoano Upapatisi kuenda la Yesu, vi eca uvangi wokuti alundi a lingiwa kokuavo uhembi. Yesu o kasi oku popia okuti: ‘Limbuka ovilinga viesunga lovituwa kuenje o ka kũliha okuti elundi liaco liuhembi.’
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Luka 7:36-50) Noke ulume umue u Fariseo wo pinga oco a lie laye ondalelo. Eye wa iñila konjo yulume u Fariseo kuenda wa tumãla komesa. 37 Ukãi umue wa kũlĩhĩwile volupale okuti ukuakandu, wa yeva okuti Yesu wa kala oku lia konjo ya umue u Fariseo kuenje wa nena ocipupu culela welemba liwa. 38 Noke wa kekama kolomãhi via Yesu, wa lila kuenda wa fetika oku yulisa olomãhi viaye lasuelẽla kuenje wa a puenya lesinga liaye liutue. Wo sipula kolomãhi kuenda wa vi sieketa ulela welemba liwa. 39 U Fariseo wo laleka, poku ci mola, wa vangula lika liaye hati: “Nda ulume u, wa kale muẽle uprofeto, nda wa kũlĩha ukãi u o kasi oku u lamba kuenda ndomo a tuwa okuti, ukuakandu.” 40 Yesu wo tambulula hati: “A Simono, njongola oku ku sapuila cimue.” Eye hati: “Olongisi, ci popia!” 41 “Alume vavali va kuatelele ofuka ulume umue ukuakulevalisa; umue wa levala 500 kolodenariu, ukuavo wa levala 50. 42 Omo okuti ka va kuatele lacimue oco va fete, ulume ukuakulevalisa wa va ecela kavali kavo. Pokati kalume vavali, o sole vali ukuakulevalisa helie?” 43 Simono wa tambulula hati: “Ndi sima okuti yuna eye a ecela olofuka vialua.” Eye wo sapuila hati: “Wa kumbulula ciwa.” 44 Kuenje wa vandekela vali kukãi loku sapuila Simono hati: “O lete ukãi u? Nda iñila vonjo yove; kua nyĩhile ovava oco ndi sukule kolomãhi viange. Pole, ukãi u, wa sukula olomãhi viange lasuelẽla aye kuenda wa vi puenya lesinga liaye. 45 Ove kua ndi sipuile, pole, ukãi u, tunde eci nda iñila, ka liwekelepo oku sipula olomãhi viange locisola. 46 Kua ndi sieketele ulela vutue wange, pole ukãi u, wa ndi sieketa ulela welemba liwa kolomãhi viange. 47 Omo liaco, hu sapuila siti, akandu aye ndaño alua, a ecelua, momo o sole calua. Pole, una ecelua citito, o sole citito.” 48 Noke wa sapuila ukãi waco hati: “Akandu ove a ecelua.” 49 Kuenje vana va tumãlele laye komesa, va fetika oku lipula pokati vati: “Ulume u ecela ndeti akandu, helie?” 50 Pole, eye wa sapuila ukãi hati: “Ekolelo liove lia ku popela; kuende lombembua.”
OSEMANA 9-15 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 8-9
“Kala Ondonge Yange—Nye ci Sukiliwa?”
(Luka 9:57, 58) Osimbu va kala vonjila, umue wo sapuila hati: “Ame hu kuama kuosi wenda.” 58 Puãi Yesu wo kumbulula hati: “Olombulu vi kuete alungi kuenda olonjila vi kuete ovianju, pole, Mõlomunu ka kuete apa a kapa utue waye.”
Perspicaz, volume-3 kem. 89
Ocanju
Eci umue ukuavisonehua a sapuila Yesu hati: “Olongisi, ame hu kuama kuosi wenda,” Yesu wo kumbulula hati: “Olombulu vi kuete alungi kuenda olonjila vi kuete ovianju, pole Mõlomunu ka kuete apa a kapa utue waye.” (Mat. 8:19, 20; Luka 9:57, 58) Vocinimbu eci Yesu wa popia okuti oco ulume a linge ondonge yaye, wa sukilile oku yuvula ovisimĩlo vioku kuata ekalo liwa lovokuasi kuenda oku kolela lutima wosi ku Yehova. Olondaka viaco via tukuiwavo vohutililo Yesu a longisa kolondonge viaye viokuti: “Tu ĩhe okulia kuetaili” kuenda volondaka viokuti: “Wosi ka si ovikuata viaye, ka pondola oku linga ondonge yange.”—Mat. 6:11; Luka 14:33.
(Luka 9:59, 60) Noke wa sapuila ukuavo hati: “Linga ondonge yange.” Ulume wo sapuila hati: “A Ñala, tete ngecelele oco ngende oku ka kenda isiange.” 60 Eye wo kumbulula hati: “Ecelela okuti ovivimbi vi likenda ovio muẽle, pole, kuende ka kunde Usoma wa Suku.”
nwtsty atosi elilongisi kelivulu lia Luka 9:59, 60
a kenda isiange: Olondaka evi ka vi lomboloka okuti ulume waco wa fisile isiaye kuenda wa kala oku pinga oco a ka linge esokiyo lioku ka kenda. Nda wa kaile locitangi caco, citava okuti nda ka kaile oku sapela la Yesu. Kolofeka vio Kutundilo kosimbu, nda umue ukuepata wa fa, wa sukilile oku kendiwa lonjanga keteke liaco. Omo liaco, citava okuti isia yulume waco wa kala oku vela ale wa kukile, pole, ka file handi. Ocili okuti, Yesu nda ka sapuilile kulume waco oco a siepo isiaye o vela haeye o sukila ekuatiso, nda ka pa kaile omanu vakuavo vepata va ponduile oku eca ekuatiso li sukiliwa. (Mar. 7:9-13) Ulume wa kala oku popia okuti, ‘ndu ku kuama pole si endi ocipãla locitumãlo tate a kasi. Kevelela toke eci isiange a fa kuenda ndu u kenda.’ Ku Yesu, ulume waco wa kala oku pumba epuluvi lioku pitisa kovaso ovina Viusoma wa Suku komuenyo waye.—Luka 9:60, 62.
Ecelela okuti ovivimbi vi likenda ovio muẽle: Ndomo ca lekisiwa vetosi lielilongisi kelivulu lia Luka 9:59, isia yulume waco wa kala oku vela ale wa kukile, pole, ka file handi. Omo liaco, Yesu wa kala oku popia hati: ‘Omanu vana va fa konepa yespiritu, va kende ovivimbi viavo,’ ci lekisa okuti ulume waco o sukila oku ecelela okuti vakuepata liaye va tata isiaye toke eci a fa kuenje o kendiwa. Poku kuama Yesu, ulume waco wa ponduile oku kala vonjila yomuenyo ko pui loku yuvula oku kala pokati komanu vana okuti kovaso a Suku va fa konepa yespiritu. Yesu ketambululo liaye, wa lekisa okuti oku pitisa kovaso Usoma wa Suku loku u sandeka kolonepa viosi, ci kuete esilivilo oco tu kale komuenyo konepa yespiritu.
(Luka 9:61, 62) Ukuavo wa popiavo laye hati, A Ñala, hu kuama, puãi tava okuti tete ngenda hosika vakuanjo yange. 62 Puãi Yesu wa popia laye hati, Lomue wa sungulukila usoma wa Suku, nda, eci a kapa ale eka liaye kosaluwa, o vanja vali konyima.”
nwtsty o midia
Oku lima
Upange woku lima wa enda oku lingiwa vondombo, eci ombela yi loka loku leñelisa osi yina ya kukutile vokuenda kuolosãi viutanya vokuenye. (Tala Elombo. B15.) Olosaluwa vimue via enda oku pangiwa levaya limue okuti osungu yaco yutale ya kutiwa olonele vivali kuenda yi naliwa locinyama cimosi ale lovinyama vialua. Noke yoku pongiya osi, ombuto yi kũlĩwa. Vovisonehua vio Heveru, mu sangiwa ovindekaise vialua viatiamẽla kupange woku lima. (Olong. 14:18; Isa. 2:4; Yer. 4:3; Mika 4:3) Yesu olonjanja vialua wa tukula ovopange oku lima oco a longise locindekaise ovina vi kuete esilivilo. Ndeci, eye wa tukula upange wa kongela voku lima oco a lombolole esilivilo lioku kala ondonge yocili. (Luka 9:62) Nda ongunja yi tiamisila utima kovina vikuavo, ovipanga a linga vi penga. Cimuamue haico okuti, nda ondonge yimue ya Kristu yi tiamisila utima kovina vikuavo ale ka yi tẽlisa ovikele viaye, ka yi sesamẽla oku kala Vusoma wa Suku.
Utala Wondavululi 15/4 2012 kem. 15-16 ocip. 11-13
Vumba Yehova Lutima Wove Wosi
11 Oco tu kuate elomboloko liocindekaise ca Yesu, tu konomuisi ovina vikuavo via kongela volondaka viaye. Onalavayi yimue ya sakalala loku lima epia. Osimbu yi kasi oku lima, ka yi talama loku sokolola ovina via siala konjo ndeci: Epata liaye, akamba, okulia, ovisikilo layele, kuenda oku puyuka pulembo. Omo okuti o sole ovina viaco, noke yoku talavaya ocilua cimue, onjongole yaye yi li vokiya, kuenje, o vanja ‘kovina via siala konyima.’ Ndaño wa kuatele upange walua toke eci a malusula epia liaye, pole, wa taluka lovina vikuavo, kuenje, ka tẽlisile upange waco. Omo okuti ka pandikisile kupange, cime caye o sumua.
12 Sokisa ocindekaise eci lovina via siata oku pita koloneke vilo. Onalavayi ya tukuiwa ndeti, yi sokisiwa Lukristão umue o molẽha ndu okuti, o kasi oku tẽlisa ciwa ovikele viaye vekongelo, pole, ekalo liaye kespiritu li kasi kohele. Sokolola ndeci okuti, manji umue wa siata oku talavaya calua kupange woku kunda. Ndaño endaenda kolohongele, kuenda kupange woku kunda, pole, ka liwekapo oku sokolola ovina vimue violuali a sole calua okuti, vi pondola oku honguisa utima waye. Noke lianyamo alua kupange woku kunda, onjongole yaye kovina violuali yi li vokiya, kuenje, o fetika oku vanja ‘kovina via siala konyima.’ Ndaño okuti kuli upange walua woku kunda, eye ka ‘kakatela kondaka yomuenyo,’ kuenje, ekolelo liaye li nyõleha. (Va Fil. 2:16) Yehova, ‘Cime cupange woku ungula’ o sumua lomanu vana ka va pandikisa kupange waye.—Luka 10:2.
13 Ca leluka oku kuata elomboloko liocindekaise ca tukuiwa ndeti. Oku linga ovopange amue a nena esanju, loku endaenda kolohongele, kuenda kupange woku kunda, ci kuete esilivilo. Pole, voku vumba Yehova lutima wosi, mua kongela ovina vialua. (2 Asa. 25:1, 2, 27) Nda Ukristão wa tiamisila calua utima ‘kovina via siala konyima,’ vi sangiwa voluali lulo, o kapa kohele ukamba waye la Suku. (Luka 17:32) Nda tua ‘yuvula ovina vĩvi, okuti tu kakatela lika kovina viwa,’ tu kuata esumũlũho lioku “iñila Vusoma wa Suku.” (Va Rom. 12:9; Luka 9:62) Vosi yetu, tu sukila oku lavulula oco ka tu ka yapuisiwe lovina violuali lulo lua vialiwa la Satana. Momo nda tua tiamisila utima kovina viaco, tu tepulula onjongole yetu yoku kunda Usoma wa Suku.—2 Va Kor. 11:14; Tanga va Filipoi 3:13, 14.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Luka 8:3) Yoana ukãi wa Husa, kalei ka Herode; la Susuana; kuenda akãi vakuavo vana va enda oku u kuatisa lovipako viavo.
nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 8:3
va enda oku u kuatisa: Ale, “(oku eca) ekuatiso kokuavo.” Kelimi lio Helasi ondaka di·a·ko·neʹo yi pondola oku tiamisiwila koku kuatisa vakuetu konepa yetimba, oku va teyuila, oku teleka, oku ava okulia kuenda ovina vikuavo. Ondaka yimuamue ya tukuiwavo kelivulu lia Luka 10:40 (oku“ pongiya ovina”), Luka 12:37 (oku “poka”), Luka 17:8 ( oku “vumba”) kuenda Ovilinga 6:2 (oku ‘tepaisa okulia’), pole yi pondolavo oku tiamisiwila kovopange akuavo omunu a lingila vakuavo. Ku lekisiwa ndomo akãi va tukuiwa vocinimbu 2 kuenda 3 va kuatisa Yesu lolondonge viaye oku tẽlisa ocikele ca eciwa la Suku. Poku ci linga, akãi vaco va eca esivayo ku Suku, una wa linga esokiyo lioku soneha Vembimbiliya ulandu wavo watiamẽla kohenda locali oco u kuatise ovitumbulukila viosi viomanu vokotembo yokovaso. (Olosap. 19:17; Va Hev. 6:10) Ondaka yimuamue kelimi lio Helasi yi tiamisiwilavo kakãi va tukuiwa kelivulu lia Mat. 27:55; Mar. 15:41.
(Luka 9:49, 50) Yoano wa tambulula hati: “Olongisi, tua mola ulume umue wa kala oku tundisa olondele vonduko yove kuenda tua yonguile oku u tateka, momo ka endaenda letu.” 50 Yesu wo sapuila hati: “Ku ko tateki, momo wosi ka tamalala lene, o kasi lene.”
Utala Wondavululi 15/3 2008 kem. 31 ocin. 3
Atosi Avelapo Velivulu Lia Luka
9:49, 50—Momo lie Yesu ka tavelele oku tutuiya ulume una wa kala oku tundisa olondele ndaño ka kale ondonge yaye? Yesu ka tavelele oku u tutuiya, momo otembo yaco ekongelo Liakristão handi ka lia sokiyiwile. Handi vali, oco omunu a lekise ekolelo konduko ya Yesu kuenda oku tundisa olondele, ka ca sukilile lika okuti, te wa kuama kuama Yesu.—Mar. 9:38-40.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Luka 8:1-15) Noke Yesu wa linga ungende volupale lolupale lo vovaimbo osi, oku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku. Kuenje ovapostolo Ekũi la Vavali va kala kumue laye, 2 kua kalavo akãi vamue va tundisiwile olondele kuenda va kayisua ndeci: Maria o tukuiwa Magadala, una wa tundisua olondele epanduvali; 3 Yoana ukãi wa Husa, kalei ka Herode; la Susuana; kuenda akãi vakuavo vana va enda oku u kuatisa lovipako viavo.
4 Kuenje eci owiñi walua wa liongolola kumue la vana va kala oku iya kokuaye va tunda valupale aiñi aiñi, eye wa fetika oku vangula lolusapo hati: 5 “Umue ukuakulima wa tunda oku waya ombuto yaye. Osimbu a kala oku waya, olombuto vimue via kupukila konele yonjila kuenda va vi liataila kuenje olonjila vio kilu via vi lia. 6 Olombuto vikuavo via kupukila pocikakala, noke yoku kula, via kukuta omo ka pa kaile ombuili. 7 Vikuavo via kupukila pocambanda kuenje eci ocambanda ca kula kumue lavio, ca vi totomisa. 8 Handi vikuavo, via kupukila posi yiwa kuenje noke yoku kula via ima 100 kapako.” Osimbu a kala oku vangula ovina evi, wa kaluka hati: “U o kuete ovatũi, a yevelele.” 9 Pole, olondonge viaye vio pula eci olusapo luaco lu lomboloka. 10 Eye hati: “Ene wa sumũlũhi omo vu kuete elomboloko lielumbu li kola Liusoma wa Suku, pole, komanu vakuavo ndi vangula lavo lalusapo okuti ndaño va mola, va mola olivova, ndaño va yeva ka va kuata elomboloko. 11 Olusapo lu lomboloka ndoco: Ombuto ondaka ya Suku. 12 Ava va kupukila konele yonjila vana va yeva, kuenje Eliapu li upa ondaka vovitima viavo okuti ka va kolela ndaño oku popeliwa. 13 Ava va wayiwa pocikalakala vana okuti eci va yeva ondaka, va tava lesanju, pole, ka va kuete olombombo. Ovo va kolela vokatembo kamue, pole, eci va pita voseteko va konyoha. 14 Vina via kupukila pocambanda, vana va yeva ondaka, pole, omo lioku yapuisiwa lasakalalo, lovokuasi kuenda ayele omuenyo, va totomisua kuenda ka va imi apako. 15 Vina via kupukila posi yiwa, yuna o yeva ondaka lutima uwa kuenje o kuata elomboloko liayo, haeye ima apako lepandi.
OSEMANA 16-22 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU| LUKA 10-11
“Olusapo Lulume Umue u Samaria”
(Luka 10:29-32) Omo ulume wa yonguile oku litenda okuti ukuesunga, wa pula Yesu hati: “Ukuetu waco helie?” 30 Yesu wo tambulula hati: “Ulume umue wa tunda ko Yerusalãi oku enda ko Yeriko kuenda wa lisanga lovingumba okuti vio punda, vio tipula, noke va enda kuenje vo sia okuti wa ambuka. 31 Vepuluvi liaco ocitunda cimue ca kala oku lokila ketapalo liaco, pole, eci a mola ulume waco, wa ñualela konele yikuavo. 32 Cimuamue haico u Lewi, okuti eci a pita vonjila yaco, wo mola kuenje wa ñualela konele yikuavo.
nwtsty o midia
Etapalo li tunda ko Yerusalãi Oku Enda ko Yeriko
Etapalo (1) lia lekisiwa vovideo eyi yitito, citava okuti li loña vonjila yimue ya lisetahãla letapalo liosimbu lia tokeka o Yerusalãi toke ko Yeriko. Etapalo liaco lia kuata 20 kolokilometulu koku lepa kuenda lia kuatele ocilamano ci soka 1 kolokilometulu, oku tunda ko Yerusalãi oku enda ko Yeriko. Kua kala ungumba walua omo liusenge wa kalamo kuenda kua sukilile olondavululi oco vi teyuile olongende. O Roma yo ko Yeriko (2) ya kala ketapalo lia loña vekalasoko lioko Yudea. Olupale lumue luosimbu luo Yeriko (3) lua kala ocinãla ci soka 2 kolokilometulu lolupale luo Roma.
Utala Wondavululi 1/9 2002 kem. 25 ocin. 14-15
“Ka Popele Lavo Cimue Te Lolosapo”
14 Olusapo luavali Yesu a linga, luatiamẽla komunu umue Usamaria. Yesu wa fetika loku popia hati: “Omunu umue wa tunda ko Yerusalãi kuenje wa kala loku lokila ko Yeriko, yu wa sikila peka liovingumba, vio lula, vio tota olombole, kuenje oku tunda, vio sia lokamuenyo kimbanda.” (Luka 10:30) Ocili okuti, oco Yesu a lekise elomboloko liolondaka viaye, eye wa tukula etapalo li tunda ‘ko Yerusalãi okuti li lokila ko Yeriko.’ Eci eye a lombolola olusapo olu, wa kala ko Yudea ocipepi lo Yerusalãi momo olonjeveleli viaye via kũlĩhĩlevo etapalo liaco lia tukuiwa volusapo. Etapalo liaco a tukula mua kala ohele yalua oku pitamo, ca piãla vali enene komunu una enda likaliaye. Etapalo liaco lia kuatele ovituno via longa hailio lia kala lavindi okuti ka mu piti omanu valua kuenda mua enda oku wunda ovingumba vi kevelela omanu va enda likaliavo.
15 Ku limbukiwavo ocina cimue Yesu a tukula catiamẽla ketapalo li tunda ‘ko Yerusalãi okuti li lokila ko Yeriko.’ Ndomo ulandu waco u lombolola, vetapalo liaco tete mua pita ocitunda cimue, noke umue Ulewi, pole lomue pokati kavo wa kuatisa omunu wa lemehĩwa okuti wa kupukila vetapalo. (Luka 10:31, 32) Ocili okuti Ovitunda via enda oku linga upange vonembele ko Yerusalãi kuenda va Lewi va enda oku kuatisa ovitunda. Ovitunda vialua la va Lewi nda okuti ka va kuete upange vonembele, va enda oku kala ko Yeriko imbo lina okuti toke ko Yerusalãi, pa kala ocinãla cimue ci soka 23 kolokilometulu. Pole, olonjanja vimue ovo va enda oku pita vetapalo liaco. Ocili okuti, ocitunda caco kuenda Ulewi va pita vetapalo liaco, va kala ‘oku tunda konembele yoko Yerusalãi.’ Omo liaco, lomue o kuete omoko yoku popia hati: ‘Alume vaco va yuvula oku lamba ulume una wa lemehĩwa omo vo sanga okuti wa fa kuenda nda va lambele kocivimbi nda va vĩhĩsua loku pita otembo yimue okuti ka va talavaya vali vonembele.’ (Ovisila 21:1; Atendelo 19:11, 16) Eci hẽ ka ci lekisa okuti Yesu wa enda oku linga ovindekaise vina via kũlĩhĩwa lolonjeveleli viaye?
(Luka 10:33-35) Pole, ulume umue u Samaria poku pita ketapalo liaco eci o mola, wo kuatela ohenda. 34 Wa amela kokuaye wa kuta apute aye, wo sieketa ulela lovinyu. Noke wo londisa kocinyama caye, yu wo wambata konjo yolongende kuenje wo tata. 35 Keteke lia kuamamo, wopa olodenariu vivali yu wa vieca ku muẽleanjo loku popia hati: ‘U tata kuenda cosi o pesela, eci ndi tiuka ndu ku ci tiuwila.’
nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Luka 10:33, 34
umue u Samaria: Va Yudea va suvukile va Samaria kuenda va enda oku yuvula oku kuata ukamba lavo. (Yoa. 4:9) Va Yudea vamue va enda oku tukula ondaka “u Samaria” ndondaka yesepu. (Yoa. 8:48) Ulongisi umue wa tukuiwa vo Mishna (Mixena) wa popia hati: “Omunu o lia ombolo ya va Samaria o sokisiwa la una o lia ositu yongulu.” (Shebith 8:10) Va Yudea valua ka va tavaile uvangi weciwa la umue u Samaria ale oku tava ovopange aye. Omo okuti Yesu wa kũlĩhĩle ocituwa cavo coku sepula, volusapo olu wa tukula etosi limue lia velapo, lua kũlĩhĩwa okuti olusapo wulume u Samaria.
wa kuta apute aye, wo sieketa ulela lovinyu: Vulandu owu ndotolo Luka wa soneha lutate olusapo lua Yesu, poku lombolola ndomo va enda oku tata apute koloneke viaco. Ulela kuenda ovinyu va enda oku talavaya lavio kolonjo ndovihemba vioku sakula apute. Ulela olonjanja vimue va enda oku sakula lawo oco u leñelise epute (sokisa la Isa. 1:6) kuenda ovinyu yi kuete esilivilo koku sakula ndovihemba vioku yelisa epute hayo yi tepulula evalo. Luka o lombololavo ndomo apute aco a kutiwa okuti ka a livokiya.
konjo yolongende: Kelimi lio Helasi ondaka yaco yi lomboloka “ocitumãlo cimue omanu vosi va enda oku sikĩla.” Olongende kumue lovinyama viavo, va ponduile oku kala vocitumãlo caco. Muẽleanjo eca ovina vimue olongende vi sukila londando yimue, okuti pamue o tatavo vana vo sila.
(Luka 10:36, 37) Pokati kalume ava vatatu helie wa linga ndu o lisungue lulume wa kuatiwa lovingumba?” 37 Ulume waco hati: “Yuna wa lekisa ohenda kokuaye.” Yesu wo sapuila hati: “Kuende, ka lingevo ndoco.”
Utala wondavululi 1/7 1998 kem. 31 ocin. 2.
U Samaria umue o lekisa ohenda kukuavo
Olusapo lua Yesu lu lekisa okuti omunu wa sunguluka yuna okuti ka pokola lika kovihandeleko via Suku, pole, o setukulavo ovituwa viaye. (Va Efeso 5:1) Embimbiliya li tu sapuila okuti, “Suku hokuacameko.” (Ovilinga 10:34) Tua siata hẽ oku setukula Suku konjila yaco? Olusapo lua Yesu lu komõhisa lu lekisa okuti, ocituwa cetu coku kuatisa ci sukila oku pitahãla olongave violofeka, viapata kuenda vietavo. Akristão vosi va handelekiwa oku ‘linga eci ciwa komanu vosi’ okuti ka tu ci lingila lika ku vana tu kuete ekalo limuamue, ekova ale ofeka, ale vana tu fendelela kumosi.—Va Galatia 6:10.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Luka 10:18) Eye wa vi sapuila hati: “Nda mola Satana wa kupuka ale ndociliakulo ca tunda kilu.
nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 10:18
nda mola Satana wa kupuka ale ndociliakulo ca tunda kilu: Yesu vocitumasuku eci o kasi oku vangula catiamẽla koku tundisiwa kua Satana kilu ndu okuti ca tẽlisiwa ale. Elivulu Liesituluilo 12:7-9 li tukula uyaki wa lingiwa kilu kuenda oku kupuka kua Satana loku tumbikiwa Kusoma wa Mesiya. Yesu wa kala oku tukula oku yuliwa kua Satana kumue lolondele viaye vuyaki a laikele oku linga kovaso yoloneke, momo Suku wa ecele unene kolondonge 70 okuti omanu ka va lipuile, oco va tundise olondele.—Luka 10:17.
Utala wondavululi 15/3 2008 kem. 31 ocin. 11
Atosi Avelapo Velivulu Lia Luka
10:18—Nye Yesu a yonguile oku popia eci a sapuila olondonge viaye vi soka 70 hati: “Nda mola Satana wa loka kilu ndociliakulo”? Yesu ka popele hati, Satana wa tundisiwa ale kilu. Momo ulandu wa Satana woku tundisiwa kilu, ka wa pitile kotembo yaco, pole, wa pita kunyamo wo 1914 eci Kristu a vialekiwa komangu Yusoma kilu. (Esit. 12:1-10) Ndaño ka tu pondola oku ci popia lutima wosi, pole, Yesu poku lombolola ulandu umue wo kovaso loku u popia ndu okuti wa pita ale, wa lekisa okuti ovina viaco vika tẽlisiwa muẽle.
(Luka 11:5-9) Noke wa va sapuila hati: “Sokololi ndeci okuti umue pokati kene o kuete ekamba limue okuti enda kokuaye vokati kuteke loku popia hati, ‘Akamba, ñundikeko olombolo vitatu, 6 momo ekamba liange lia tunda kungende, lieya kokuange kuenda si kuete lacimue ndu wĩha.’ 7 Pole, muẽleanjo o tambuluila vokati hati: ‘Ku ka ndi sakalaise. Epito lia yikiwa ale kuenda omãla vange va kasi lame pula. Si pondola oku votoka oco ndu ku ĩhe cimue.’ 8 Ndu sapuili siti, ndaño eye ka votoka loku u wĩha cimue omo okuti ekamba liaye, pole, omo lioku lipilika kuaye, eye o votoka kuenje u wĩha eci a sukila. 9 kuenje ndu sapuili siti, lipiliki oku pinga kuenje vo wĩhi; lipiliki oku sandiliya kuenje vu sanga; kuenda lipiliki oku totola kuenje vo yuluili.
nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Luka 11:5-9
Akamba, ñundikeko olombolo vitatu: Kolofeka Vio Kutundilo oku poka akombe ocisila cimue omanu va sanjukila oku linga ndomo ca situluiwa volusapo olu. Ndaño ukombe wa pitĩla vokati kuteke okuti ocina cimue ka ca siatele koloneke viaco, kuenda omunu o yekisa ka kapeleleko, co kisika oku eca kokuaye cimue cokulia. Eye wa vetiyiwa oku enda komunu a lisungue laye kelivala liaco, oco a ka pinge okulia.
Ku ka ndi sakalaise: Ekamba lia tukuiwa volusapo, ka lia tatayalele oku eca ekuatiso omo ka kaile ukuahenda, pole, wa ci lingila momo wa kala ale oku pekela. Olonjo viokoloneke viaco capiãla ene violohukũi, via kuata lika ohondo yimue yinene. Nda ulume ukuanjo wa pasukile, citava okuti o pasula epata liosi oku kongelamo omãla.
oku lipilika: Kelimi lio Helasi ondaka ya tukuiwa yi pondola oku lomboloka “ekambo liesuluviko” ale “ekambo liosõi.” Omo liaco, ocinimbu eci ci lekisa ocituwa coku amamako oku lipilika. Ulume wa tukuiwa volusapo lua Yesu ka kuatele osõi ale oku lisuluvika oku pinga ocina a sukilile kuenda Yesu wa sapuila olondonge viaye okuti, poku likutilila va sukilile oku lipilika.—Luka 11:9, 10.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Luka 10:1-16) Noke yovina evi, Ñala wa nõla olondonge vikuavo 70 kuenje wa vi tuma vavali vavali kovaso aye kalupale lokovitumãlo viosi kuna a laikele oku enda. 2 Kuenje wa va sapuila hati: “Ocili, oku ungula kualua, pole, olonalavayi vitito. Omo liaco, pingi ku Cime coku ungula oco a tume olonalavayi koku ungula kuaye. 3 Pole, kuendi. Ndu tumi ndolomeme pokati kolombinji. 4 Ko ka ambati olombongo ale onjeke yokulia ale olohaku kuenda ko ka lami laumue osimbu vu kasi vonjila. 5 Eci wiñili vonjo yimue, popi hoti: ‘Onjo yilo yi kale lombembua.’ 6 Nda u o kasimo o sole ombembua, ombembua yene yi kala laye. Pole nda ka yi sole, ombembua yi tiukila kokuene. 7 Kuenje kali vonjo yaco, li kuenda nyui ovina va pongiya, momo onalavayi yi sesamẽla ofeto yayo. Ko ka sondoloki konjo lanjo. 8 “Handi vali, volupale luosi wiñili kuenje vo yekisi, li eci vo wĩhi, 9 loku sakula olombeyi kuenda va kundili hoti: ‘Usoma wa Suku weya ocipepi lene.’ 10 Pole, volupale luosi wiñili kuenje ka vo yekisi, kuendi volokololo viaco kuenda popi hoti: 11 ‘Ndaño oneketela yolupale ya lamelela kolomãhi vietu, tu yi li tutumula kovaso yene. Omo liaco, kũlĩhi okuti Usoma wa Suku u kasi ocipepi.’ 12 Ndu sapuili siti, keteke liaco, ci leluka vali kofeka yo Sodoma okuti olupale luaco lu sule. 13 “Ngongo yove, a Korasene! Ngongo yove, a Betesaita! momo ovilimbu via lingiwa kokuene via lingiwavo ko Turo lo ko Sidono, omo va likekembela ale osimbu, poku tumãla kovikelẽyi kuenda etiko. 14 Keteke liekanga, ci leluka vali kofeka yo Turo lo Sidono okuti ene vu sule. 15 Ove a Kafarinau, o ka kemalisua hẽ kilu? O kupukila Veyambo! 16 “Wosi o vu yeveleli, o njevelelavo ame. Wosi o vu sepuli, o ndi sepulavo ame. Kuenje wosi o ndi sepula, o sepulavo u wa numa.”
OSEMANA 23-29 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 12-13
“Ene Wa Velipo Okuti Olongungu Vialua Vi Sule”
(Luka 12:6) Olongungu vitãlo ka vi landisiwa hẽ lovingangu vivali vi kuete esilivilo litito? Haimo lumue, layimue pokati kavio yi ivaliwa la Suku.
nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 12:6
Olongungu: Kelimi lio Helasi ondaka strou·thiʹon yi ocina cimue citito ci lomboloka onjila yosi yitito, pole olonjanja vialua yi tiamisiwila kolongungu, okuti oyo ya kuatele ondando yitito pokati kolonjila viosi vi liwa via enda oku landisiwa.
(Luka 12:7) Pole, esinga liovitue viene liosi lia tendiwa. Ko ka sakalali; ene wa velipo okuti olongungu vialua vi sule.
nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 12:7
Esinga Liovitue Viene Liosi Lia Tendiwa: Etendelo liesinga liovitue liomanu lia siata oku popiwa okuti li pitahãla 100.000. Onjila ndomo Yehova a kũlĩha ovina vitito, ceca uvangi wokuti eye wa kapako olondonge viosi via Kristu.
(Luka 12:7) Pole, esinga liovitue viene liosi lia tendiwa. Ko ka sakalali; ene wa velipo okuti olongungu vialua vi sule.
Kuata Ukamba Wocili la Yehova, kem. 241 ocin. 4-5
Lacimue ci Tẽla “Oku tu Tepa Kocisola ca Suku”
4 Catete, Embimbiliya lilongisa okuti Suku o tenda afendeli vaye omunu lomunu okuti o kuete esilivilo liocili. Yesu wa popia okuti: “Olongungu vivali hẽ, ka vi landiwa lolusendu? Kuenje layimue yavio yi lokila posi te Isiene wa ci panga. Puãi ndaño esinga liovovitue viene lia tendiwa. Oco ko ka kuati ohele, momo wa velipo olongungu via lua.” (Mateo 10:29-31) Sokolola eci olondaka via Yesu via lombolokele kolonjeveleli viaye kocita catete.
5 Ci tava okuti pamue ove o lipula momo lie omunu a landela ongungu yimue? Ocili okuti, koloneke via Yesu, ongungu ya kala onjila yimue okuti ka ya tĩlile calua oku yi landa oco yi liwe. Kũlĩhĩsa okuti locingangu cimosi copalata cina ka ci kuete esilivilo lialua, ca tavaile okuti omunu o landa layo olongungu vivali. Pole, noke Yesu wa popia okuti nda omunu o kuete ovingangu vivali viopalata ka landi lika olongungu vikuãla, pole o pondola oku landa olongungu vitãlo. Ongungu yikuavo va enda oku yi vokiyako, ndocina cimue ka ci kuete ondando okuti ceciwa ocali. Ci tava okuti olongungu viaco via enda oku sokisiwa ndocina cimue ka ci kuete esilivilo lialua kovaso omanu. Oco hẽ, ndamupi Ululiki a vi tendaile? Yesu wa popia okuti: “Layimue yavio yi ivaliwa kovaso a Suku.” (Luka 12:6, 7) Lelomboluilo eli tu pondola oku kuata elomboloko liolondaka via Yesu. Nda okuti Yehova o lekisa esilivilo konjila yimosi, ca piãla vali okuti eye o velisapo calua omunu! Ndomo Yesu a ci popia, Yehova wa kũlĩha ciwa ovina viosi viatiamẽla kokuetu. Eli olio esunga lieci esinga liosi liovutue wetu lia tendiwila!
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Luka 13:24) “Likolisili oku iñila vombundi ya sukatela, momo ndu sapuili siti, valua va sandiliya oku iñilamo, pole ka va ci tẽla.
nwtsty etosi lielilongiso kelivulu lia Luka 13:24
Likolisili: Ale “amamako oku likolisilako.” Elungulo lia Yesu li lekisa esilivilo lioku nolapo lutima wosi oku iñila vombundi ya sukatela. Catiamẽla kulandu owu, alivulu alua a lekisa okuti ondaka yaco yi lomboloka elungulo liaco hati, “oku likolisilako calua; oku linga a likolisilo osi.” Kelimi lio Helasi ondaka go·niʹzo·mai yi kuete elitokeko londaka yo Helasi·a gon,ʹ ya enda oku tu tiamisiwila kolomapalo vioku Yoloka. Kelivulu lia va Va Hev. 12:1 ondaka yaco yi tiamisiwila Kakristão va “yolokela” omuenyo. Yi tiamisiwilavo “kuyaki” umue. (Va Fil. 1:30; Va Kol. 2:1) ale koku “yaka” (1 Tim. 6:12; 2 Tim. 4:7). Kelimi lio Helasi ondaka yi sangiwa kelivulu lia Luka 13:24, yi tiamisiwila koku “iñila kolomapalo” (1 Va Kor. 9:25) “oku lipokuisa” (Va Kol. 1:29; 4:12; 1 Tim. 4:10) kuenda oku “yaka” (1 Tim. 6:12). Omo okuti ondaka eyi yi tiamisiwila kolomapalo vioku yoloka, komanu vamue alikolisilo Yesu a vetiya, a sokisiwa lomunu umue ukuakuyoloka okuti o likolisilako calua oco a tambule onima.
(Luka 13:33) Omo liaco, etaili la hẽla kuenda hẽlanya, ngenda momo ka ca sungulukile okuti uprofeto o pondiwa kuiñi, te ko Yerusalãi.
nwtsty etosi lielilongiso Luka 13:33
ka ca sungulukile: Ale “ka ciwako.” Ndaño okuti ka kuli ocitumasuku Cembimbiliya ca lombolola ciwa okuti Mesiya wa laikele oku fila vo Yerusalãi, citava okuti ocisimĩlo caco copiwa kelivulu lia Daniele 9:24-26. Handi vali, ca lavakiwile okuti nda va Yudea va ponda uprofeto umue, capiãla enene Mesiya, ca laikele oku kala volupale luaco. Alume 71 va panga onepa Kekanga Linene va lisanga ko Yerusalãi oco va sombise omanu vana va lundiliwa ndovaprofeto vesanda. Yesu wa kũlĩhĩlevo okuti vo Yerusalãi omo va enda oku eca ovilumba ku Suku kuenda omo kameme ko Paskoa ka lumbiwa. Olondaka via Yesu via tẽlisiwa. Eye wa tualiwa Kekanga Linene ko Yerusalãi loku kangisiwa. Kuenda ca kala vovimbaka violupale luo Yerusalãi kuna eye a fila ndo ‘Kameme ko Paskoa.’—1 Va Kor. 5:7.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Luka 12:22-40) Noke wa vangula lolondonge viaye hati: “Eli olio esunga lieci ndu sapuilili siti, ko ka sakalali lomuenyo wene okuti vu lia nye, ale latimba ene okuti vu wala nye. 23 Momo omuenyo wene wa velapo okuti okulia ku sule kuenda atimba ene a velapo vali okuti uwalo u sule. 24 Kũlĩhĩsi ovikuamanga: Ovio ka vi limi, ka vi ungula; kuenda ka vi kuete olosila; haimo lumue, Suku o vi tekola. Ene ka wa velelipo hẽ okuti olonjila vi sule? 25 Helie pokati kene okuti omo lioku sakalala o tẽla oku vokiya ekukutu limosi komuenyo waye? 26 Nda ene ka vu tẽla oku linga ocina citito, momo lie vu sakalalela lovina vikuavo? 27 Kũlĩhĩsi olonelẽho ndomo vi kula: Ovio ka vi talavaya ndaño oku pota; pole ndu sapuili siti, ndaño Salomone vulamba waye, ka la liposuisa ndovio. 28 Nda Suku o walisa ndoco olonelẽho vio vusenge, okuti etaili vi kasiko kuenda hẽla vi imbiwa vofolono, eye o ku walisi ca velapo, avakuekolelo litito! 29 Ko ka tatayali leci vu lia, ale leci vu nyua kuenda ko ka kali lutima wa sakalala; 30 momo ovina evi viosi ovio vakualofeka va sakalala oku vi sanda, pole, Isiene wa kũlĩha okuti vu sukila ovina viaco. 31 Puãi sandiliyi Usoma waye kuenje ovina evi viu vokiyiwi. 32 “Akacunda, ku ka kuate usumba, momo Isiene wa tava oku wĩhi Usoma. 33 Landisi ovipako viene kuenda eci oviali viohenda. Litungili ovipete violombongo okuti ka vi nyõleha, lukuasi umue ka u pui kilu, una okuti ovimunu ka vi pitĩlako kuenda ka u liwa lombunji. 34 Momo oku ku kasi ukuasi wene haiko ku kala utima wene. 35 “Wali, lipongiyi kuenda olondiyelo viene vi taime, 36 lingi ndomanu va lavoka cime cavo wa tiuka kuvala, okuti eci a pitĩla o totola epito, haico vo yikuilako. 37 Va sumũlũha akuenje vana okuti eci cime a pitĩla o va sanga okuti va kasi oku lavulula! Ocili, ndu sapuili siti, eye o wala uwalo wupange kuenda o va tumãlisa komesa kuenje o kala ponele oku va poka. 38 Nda eci a pitĩla kowola yavali, ale kowola yatatu kuenje o va sanga okuti va li pongiya, ovo va sumũlũha! 39 Pole, limbuki okuti nda muẽleanjo wa kũlĩhĩle owola ocimunu ciya, nda wa lavulula kuenda nda ka ecelelele okuti onjo yaye yi pundiwa. 40 Lenevo lipongiyi, momo owola ka wa simili, oyo Mõlomunu eya.”
OSEMANA 30 YEVAMBI LINENE–5 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | LUKA 14-16
“Olusapo Luomõla Ocisandui”
(Luka 15:11-16) Noke eye wa popia hati: “Ulume umue wa kuata omãla vavali valume. 12 Umalẽhe waco, wa vangula la isiaye hati, ‘A tate, nyĩhe onepa yange yukuasi.’ Kuenje isia wa va tepela pokati ovipako viaye. 13 Eci pa pita oloneke vimue, omõlaco umalẽhe wa kongela ovina viaye viosi kuenje wa linga ungende kofeka yimue yo kupãla kuenje oko a ka sandowaile ovina viaye viosi loku ambata omuenyo umue ũvi. 14 Pana okuti wa pesela ovina viosi, vofeka yaco mueya onjala yalua kuenje wa fetika oku suka. 15 Noke wa pinga upange konungi yimue yofeka yaco kuenje wo tuma kepia liaye oku tata ocunda colongulu. 16 Kuenje wa lia lia okulia kuolongulu, lomue wo wĩha cimue.
nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Luka 15:11-16
Ulume umue wa kuata omãla vavali valume: Ovina vimue via tukuiwa volusapo luomõla ocisandui, luna lua kũlĩhiwa okuti (“omõla wa nyelẽla”), via litepa. Olusapo luaco umue pokati kalusapo anene Yesu a ta. Ocina cimue ci kuete esilivilo volusapo olu, ekalo liapata. Valusapo akuavo Yesu wa lombolola olonjanja vialua ovina ka vi kuete omuenyo ndeci: ombuto, losi via litepa, ale ukamba u kasi pokati ka cime kuenda olonalavayi viaye. (Mat. 13:18-30; 25:14-30; Luka 19:12-27) Volusapo olu, Yesu o lombolola ukamba u kasi pokati ka isia umue lomãla vaye. Omanu valua va siata oku yeva olusapo luaco, citava okuti ka va kuatele isia umue ukuacisola kuenda ukuahenda. Olusapo olu, lu lekisa ocikembe kuenda ocisola Isietu wokilu a kuetele omãla vaye palo posi, ci kaile vana vamamako oku u vumba ale vana va tiuka kokuaye noke yoku yapuka vocili.
Umalẽhe: Ndomo ca lekisiwa Vocihandeleko ca eciwile ku Mose, onuñulu ya enda oku tambula olonepa vivali viovina viosi. (Esin. 21:17) Omo liaco, nda omõla ukulu wa tukuiwa volusapo eye wa kala onuñulu, ci lomboloka okuti ocipiñalo omõla umãlehe a tambula ya kala lika onepa yimue yeci manjaye ukulu a tambula.
wa pesela ovina viosi: Kelimi lio Helasi ondaka yaco yi lomboloka oku “sandola.” (Luka 1:51; Ovil. 5:37) Kelivulu lia Mat. 25:24, 26, ondaka yaco yi lomboloka oku “pekola.” Vocinimbu eci ondaka yaco yi lomboloka oku sandola lonjila yimue ka ya sungulukile.
omuenyo umue ũvi: Ale “muenyo umue ka wa sugulukile.” Ondaka yimuamue kelimi lio Helasi ya tukuiwa lelomboloko limuamue kelivululu lia Va Efe. 5:18; Tito 1:6; 1 Pet. 4:4. Omo okuti vondaka yaco yo Helasi mua kongela oku sandola ale omuenyo umue ka wa sugulukile, Ambimbiliya amue a tukula ondaka “Omuenyo wocisandui.”
oku tata ocunda colongulu: Ndomo ca lekisiwile Vocihandeleko, ovinyama viaco via tendiwile okuti via vĩha, omo liaco, upange waco ka wa sungulukile kuenda ku Yudea umue ca kala ndelaviso.—Ovis. 11:7, 8.
okulia kuolongulu: Epako ale ovingangu via lia lia olongulu, li kuete ocipeta cimue ci ngelela kuenda linene okuti yi kuete evala likusulukilua kuenje ndomo ca lekisiwa kelomboloko lionduko yaco kelimi lio Helasi (ke·raʹti·on, “ombinga yitito”), yi kasi ndombinga ya lipeteka. Ovingangu via lia lia olongulu toke koloneke vilo via siata oku eciwa ndokulia kolokavalu, kolongombe kuenda kolongulu. Ekalo umãlehe a kala, lio vetiya oku lia okulia kuolongulu.—Tala etosi lielingiso kelivulu lia Luka 15:15.
(Luka 15:17-24) Eci olondunge viaye vieyamo, wa popia hati, ‘Olonalavayi via isiange vi kuete okulia kualua, osimbu okuti ame ñasi kulo oku fa lonjala! 18 Mbotoka kuenje ngenda ku isiange loku u sapuila hati: “A Tate, nda lingila ilu ekandu kuenda ove. 19 Si sesamẽla vali oku tukuiwa okuti ndimõlove. Ndinge ño ndukuacipato cove.”’ 20 Noke eye wa votoka yu wa enda ku isiaye. Osimbu a kala ocipãla, isiaye wo mola, wo kuatela ohenda kuenje wa lupukila kokuaye, wo pupola kapepe loku u sipula locisola. 21 Kuenje omõla wo sapuila hati, ‘A Tate, nda lingila ilu ekandu kuenda ove. Si sesamẽla vali oku tukuiwa okuti ndimõlove.’ 22 Pole isia wa sapuila akuenje vaye hati, ‘Yayuliko! kopi ocikutu ca velapo, u walisi kuenda u kapi onela komuine waye, loku u walisa olohaku kolomãhi viaye. 23 Neni okangombe ka lẽla, ka ipayi oco tu lie loku linga ocipito, 24 momo omõlange u wa file, yu o kasi vali lomuenyo; wa nyelile, yu wa sangiwa.’ Kuenje vosi va sanjuka.
nwtsty atosi elilongiso kelivulu lia Luka 15:17-24
nda ku lingila: Ale, “kovaso ove.” Kelimi lio Helasi ondaka e·noʹpi·on yi lomboloka “kokuove; kovaso,” ya tukuiwavo lonjila yimuamue kelivulu 1 Sam. 20:1 vo Septuaginta. Vocinimbu eci Daviti o pulisa Yonatão hati: “Ekandu lie nda linga kovaso a so?”
ndukuacipato: Omõla umãlehe eci a tiukila konjo, wa pinga ku isiyaye oco a kale ndukuacipato okuti ka tendiwa ndomõlaye. Ukuacipato ka pangele onepa kovina via cime caye ndeci apika pole wa kala ndocingendeleyi ukuacipato o takavaya lika eteke limosi.—Mat. 20:1, 2, 8.
wo sipula locisola: Ale, “wo sipula locikembe.” Kelimi lio helasi ondaka oku “sipula locisola” ya kuata elomboloko liondaka yimue phi·leʹo, okuti olonjanja vimue oku “sipula.” (Mat. 26:48; Mar. 14:44; Luka 22:47) pole olonjanja vialua yi lomboloka oku “kuata ocikembe” (Yoa. 5:20; 11:3; 16:27). Poku u yolela locisola kuenda lesanju, Isia wa tukuiwa volusapo o lekisa onjongole yaye yoku tambula omõlaye wa likekembela.
oku tukuiwa okuti ndimõlove: Ovisonehua vimue vi popia hati: “Ndinge ño ndukuacipato cove,” pole, ulandu wocisonehua cavelapo cokaliye, u likuata lovisonehua viatete havio via koleliwa. Olonoño vimue via siata oku popia okuti kua vokiyiwa ondaka yimue oco ocinimbu caco ci likuate leci ci sangiwa kelivulu lia Luka 15:19.
ocikutu . . . onela . . . olohaku: Ocikutu caco ka ca kaile lika uwalo umue waño, pole ca velelepo, okuti pamue uwalo umue wa pangiwila ukombe umue o likasi. Elinga lioku kapa onela yimue peka yomõlaye, yi lekisa ocali lohenda ya isia kuenda esumbilo, ekemãlo lomoko ya eciwa komõlaco wa tiuka. Apika ka va endaile oku kapa nela ale olohaku. Omo liaco, isia wa lekisa okuti o kasi oku tambula omõlaye ndomunu umue ukuepata.
(Luka 15:25-32) “Omõlaye uveli wa kala vepia, osimbu a kala oku iya poku pitĩla ocipepi lonjo, wa yeva ovisikilo lolomiluko. 26 Kuenje wa vilikiya umue pokati kapika yu wo pula eci ca kala oku pita. 27 Eye wo tambulula hati, ‘Manjove weya kuenje isiove wa ipa okangombe ka lẽla, momo wa tiuka luhayele uwa.’ 28 Pole, eye wa tema kuenje wa likala oku endako. Noke isiaye weya oku u livondela. 29 Eye wa tambulula isiaye hati, ‘Tala! Nda ku vumba anyamo alua kuenda sia la sinila olonumbi viove, haimo kua la nyĩha okahombo oco ndi ka lie lakamba vange. 30 Pole, eci omõlove u wa pesela ukuasi wove lovipuepue a tiuka, wo wipaila okangombe ka lẽla.’ 31 Kuenje isia wo sapuila hati, ‘Amõlange, ove otembo yosi o kasi lame kuenda ovina viosi okuti viange, viovevo. 32 Pole, tu lingi ocipito loku sanjuka, momo manjove wa file, o kasi vali lomuenyo, wa nyelile kuenje wa sangiwa.’”
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Luka 14:26) Nda umue iya kokuange kuenje ka suvuka isiaye, inaye, ukãi waye, omãla vaye, vamanjaye alume lakãi pamue omuenyo waye, ka pondola oku linga ondonge yange.
nwtsty etosi lielingiso kelivulu lia Luka 14:26
oku suvuka: Vembimbiliya ondaka oku “suvuka” yi kuete alomboloko alua. Ci pondola oku lomboloka esuvu okuti li vetiyiwa lũvi u kokela omunu umue oku lingila cimue cĩvi vakuavo. Ale ci pondola oku lomboloka oku kuatela ocikumbiti omunu umue ale oku siapo oku sola ocina cimue okuti omunu umue o yuvula oku mola omunu waco ale oku yuvula ocina caco. Ale ondaka yaco yi pondola oku lomboloka oku kuatela ocisola citito. Ndeci, eci Yakoba a popia okuti “wa suvuka” Lea kuenda o sole Rahele, ca lombolokele okuti eye wa kuatelele ocisola citito Lea loku sola calua Rahele. (Efet. 29:31; Esin. 21:15), kuenda ondaka yaco ya siatavo oku tukuiwa valivulu akuavo o ko Yudea. Yesu ka yonguile oku popia okuti olondonge viaye via suvukile ale via kuatelele ukuse epata liavo momo ovina viaco ka vi likuata Lovisonehua. (Sokisa lelivulu lia Mar. 12:29-31; Va Efe. 5:28, 29, 33.) Vulandu owu, ondaka oku “suvuka” yi pondola oku lomboloka “oku sola citito.”
(Luka 16:10-13) Omunu ukuacili kovina vitito, o lingavo ukuacili kovina vinene kuenda u ka lingi esunga kovina vitito, ka lingivo esunga kovina vinene. 11 Nda ka vu li lekisa okuti wakuacili kovokuasi ka a sungulukile, helie o ko kundiki ovina viocili? 12 Nda ka vu li lekisa okuti wakuacili kovina via vakuene, helie o ko wĩhi ovina vio pongiyiwili? 13 Ka kuli upika laumue o tẽla oku vumba vacime vavali, pamue o suvuka umue kuenda o sola ukuavo, ale o kakatela umue kuenje o pembula ukuavo. Ka vu tẽla oku vumba Suku kuenda Ovokuasi.”
Utala Wondavululi 07. 2017 kem. 8-9 ocin. 7-8
Sandiliya Ovokuasi Ocili
7 Tanga Luka 16:10-13. Kalei wa tukuiwa vulandu wa Yesu, wa linga ukamba oco a li kuatise eye muẽle. Pole, Yesu wa yonguile okuti, olondonge viaye vi linga ukamba va Yaheva la Yesu. Eye o yongola okuti onjila ndomo tu talavaya lovokuasi ka a sungulukile, yi lekisa okuti tua kolela Suku. Tu pondola oku ci linga ndati?
8 Onjila yimue yoku lekisa okuti tu kasi oku talavaya ciwa lovina tu kuete, poku eca olombanjaile vietu oco vi kuatise kupange woku kunda u kasi oku lingiwa voluali luosi una Yesu a popele. (Mateo 24:14) Kafeko umue kofeka yo India wa kuata o kakasia kamue a enda oku selekamo olombongo. Eye wa liwekapo oku landa ovikuata vioku papala. Eci o kakasia kaco keyuka, wa eca olombongo viaco ndombanjaile oco vi kuatise kupange woku kunda. Manji umue ulume kofeka yo India o kuete epia limue liolokoku. Eye wa eca olokoku vialua ndonbamjaile koseketa yoku pongoluila kelimi lio Malaiala. Omo okuti vamanji koseketa yaco va sukilile oku landa olokoku, eye wa sokolola okuti oku eca ombanjaile yaco ca velapo vali okuti olombongo nda a eca ci sule. Eci ci lekisa okuti, eye wa kuata ‘olondunge.’ Vamanji vamue kofeka yo Gresia va siata oku eca ulela, longundi kuenda ovikulia vikuavo ndombanjaile kepata lio Betele. Ovolandu awa aico a lekisa okuti, vamanji va kuate ‘olondunge.’
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Luka 14:1-14) Eteke limue Kesambata, Yesu wa enda konjo ya umue usongui wa va Fariseo oku lia kuenje ovo va kala oku u lavulula. 2 Oco, ulume umue wa kuatiwile longunge wa kala kovaso yaye. 3 Yesu poku tambulula wa pula Vakuavihandeleko kuenda va Fariseo hati: “Ca sunguluka hẽ oku sakula Kesambata, ale sio?” 4 Vosi võha. Eye wa kuata ulume, wo sakula kuenda wo tuma oco a ende. 5 Noke wa va pula hati: “Helie pokati kene okuti nda omõlaye ale omeme yaye ya kupukila vocitunu keteke Liesambata ka yupimo lonjanga?” 6 Kuenje ovo ka va tẽlele vali oku u tambulula cimue. 7 Noke eye wa ta olusapo lumue kakombe poku limbuka okuti ovo va kala oku nõla olomangu via velapo. Wa va sapuila hati: 8 “Eci o lalekiwa lomunu umue oku enda kocipito cuvala, ku ka tumãle kolomangu via velapo. Pamue kua lalekiwavo omunu umue wa kemãlapo vali okuti ove o sule. 9 Noke omunu wa ku laleka iya, o ku sapuila hati, ‘Eca omangu komunu u.’ Kuenje ove enda losõi komangu yimue yi sule. 10 Pole, eci o lalekiwa, kuende ka tumãle komangu yi sule, okuti eci ulume wa ku laleka eya, o ku sapuila hati, ‘Akamba, kuende komangu ya velapo.’ Kuenje o sumbiwa kovaso yakombe vosi. 11 Momo wosi o likapa kunene, amisua kutito kuenda wosi o likapa kutito, amisua kunene.” 12 Kuenje wa sapuila ulume wo lalekele hati: “Eci o pongiya onanya yimue ale ondalelo, ku ka laleke akamba vove, vamanjove, vangandiove, ale vana o lisungue lavo okuti olohuasi. Momo pamue eteke limue va ku lalekavo oco va ku tiuwile kuenda ci kala ndofeto. 13 Pole, eci o pongiya ocipito cimue laleka olohukũi, ovihata, ovilema kuenda olomeke; 14 kuenje o sanjuka, omo ovo ka va kuete lacimue oco va ku tiuwile. Momo va ka ku tiuwila kepinduko lia vakuesunga.”