OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • mwbr19 Enyenye Linene kam. 1-8
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—2019
  • Otulosapi
  • OSEMANA 2-8 YENYENYE LINENE
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA HEVERU 7-8
  • ‘Ocitunda Otembo ka yi Pui Ndeci Melikisedeke’
  • perspicaz-volume 2 kem. 798
  • Melikisedeke
  • perspicaz-volume 2 kem. 798-799 ocin. 3
  • Melikisedeke
  • Konepa yipi Melikisedeke ka “kuatele efetikilo lioloneke pamue esulilo liomuenyo?”
  • perspicaz-volume 2 kem. 798
  • Melikisedeke
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • utala wondavululi 1/9/2000 kem. 6 ocin. 11
  • Ovilumba vi Eca Esivayo ku Suku
  • perspicaz-volume 3 kem. 156
  • Ocisila
  • Ocisila catete ca linga ndati “ocisila ca pita”?
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 9-15 YENYENYE LINENE
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA HEVERU 9-10
  • “Ulembo Wovina Viwa vi Laika Oku Iya”
  • perspicaz-volume 1 kem. 242-243
  • Ongecelo
  • (linga ondonge yange, kem. 183 ocin. 4)
  • ‘Amamako Oku Ñuama’
  • (perspicaz-volume 3 kem. 244-246)
  • Oku lipua
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • utala wondavululi 1/3/1992 kem. 31 ocin. 4-6
  • Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
  • perspicaz-volume 1 kem. 314-316
  • Epapatiso
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 16-22 YENYENYE LINENE
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA HEVERU 11
  • “Ekolelo li Kuete Esilivilo Lialua”
  • utala wondavululi 10. 2016 kem. 22 ocin. 6
  • Lekisa Ekolelo Kolohuminyo Via Yehova
  • utala wondavululi 1/11/2013 kem. 11 ocin. 2-5 kelimi lioputu
  • “Eca Onima Kuava vo Sanda Lutima Wosi”
  • utala wondavululi 10. 2016 kem. 17 ocin. 10-11
  • Pamisa Ekolelo Liove Kovina o Kasi Oku Lavoka
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • perspicaz-volume 1 kem. 108-109
  • Ekolelo
  • utala wondavululi 1. 2017 kem. 12-13
  • ‘Eye wa Sungulukile ku Suku’
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 23-29 YENYENYE LINENE
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA HEVERU 12-13
  • “Epindiso li Situlula Ocisola ca Suku”
  • utala wondavululi 15/3/2012 kem. 29 ocin. 18
  • Ku ka Vanje ‘Kovina Via Siala Konyima’
  • utala wondavululi 1/7/2012 kem. 21 ocin. 3 kelimi Lioputu
  • “Eci o Likutilila Popia Hati: ‘a Tate’”
  • utala wondavululi 03.2018 kem. 32 ocin. 18
  • ‘Tavi Kalungulo Okuti vu Lunguka’
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • utala wondavululi 15/9/2011 kem. 17-18 ocin. 11
  • Lupuki Lepandi
  • utala wondavululi 15/12/1989 kem. 22 ocin. 10
  • Eca Ovilumba vi Sanjuisa Yehova
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 30 YENYENYE LINENE–6 YA MBALAVIPEMBE
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | TIAGO 1-2
  • “Ovina vi Koka Ekandu Kuenda Olofa”
  • o despertai 4. 2017 kem. 14
  • Oku Setekiwa
  • CECI EMBIMBILIYA LI POPIA
  • o despertai 4. 2017 kem. 14
  • Oku Setekiwa
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • perspicaz-volume 2 kem. 725-726
  • Ocinyi
  • perspicaz-volume 2 kem. 685 ocin. 4)
  • Ocihandeleko
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • perspicaz volume 3 kem. 157 ocin. 3-5
  • Ocisila Cokaliye
Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—2019
mwbr19 Enyenye Linene kam. 1-8

Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

OSEMANA 2-8 YENYENYE LINENE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA HEVERU 7-8

‘Ocitunda Otembo ka yi Pui Ndeci Melikisedeke’

(Va Heveru 7:1, 2) Melikisedeke soma yo Salemi, ocitunda ca Suku Tõlo, wa lisanga la Avirahama eci a tiuka koku kundula olosoma, yu wo sumũlũisa, 2 kuenje Avirahama wo wĩha onepa yekũi yovina viosi. Tete onduko yaye ya lombolokele okuti “Soma Yesunga” kuenda soma yo Salemi, okuti “Soma Yombembua.”

perspicaz-volume 2 kem. 798

Melikisedeke

Osoma ya Saleme yosimbu kuenda ‘ocitunda ca Yehova Suku fũ.’ (Efet. 14:18, 22) eye ocitunda catete wa tukuiwa Vovisonehua; kuenda wa kala komangu yaco osimbu handi unyamo 1933 O.Y, ka wa pitĩlile. Omo okuti soma yo ko Saleme, yi lomboloka “Ombembua,” Paulu wa tukula Melikisedeke okuti eye “Soma Yombembua” kuenda poku kuama ono yonduko yaye wo tukula okuti eye “Soma Yombembua.” (Va Hev. 7:1, 2) Olupale luo Saleme lua kũlĩhĩwa okuti oluo ombala yolupale yo Yerusalãi kuenda onduko yaco ya kongeliwa vondaka Yerusalãi, okuti olonjanja vimue yi tukuiwa okuti “Saleme.”—Osa. 76:2.

Avirama (Avirahama) noke lioku yula Ketolomeri kumue lolosoma viayo, weya Vocimbota ca Siawe ale “Ocimbota Cosoma.” Omo Melikisedeke a nena ombolo lovinyu; kuenda wa sumũlũisa Avirama poku popia hati: “Avirama a sumũlũisue la Suku fũ, Usovoli wilu losi; Suku Fũ a sivayiwe momo wa eca anyali vove peka liove.” Kuenje Avirama wa wiha kosoma-ocitunda “onepa yekũi yovina viosi” okuti ovina via velapo a tẽla oku yula kuyaki a linga lolosoma vikuavo.—Efet. 14:17-20; Va Hev. 7:4.

(Va Heveru 7:3) Ka kuatele isia ndaño ina, ale ocikoti cepata, ka kuatele efetikilo lioloneke pamue esulilo liomuenyo, puãi wa kala Ndomõla a Suku, haeye wa kala ocitunda otembo yosi.

perspicaz-volume 2 kem. 798-799 ocin. 3

Melikisedeke

Konepa yipi Melikisedeke ka “kuatele efetikilo lioloneke pamue esulilo liomuenyo?”

Paulu wa tukula ocina cimue ci kuete esilivilo catiamẽla ku Melikisedeke poku popia hati: “Ka kuatele isia ndaño ina, ale ocikoti cepata, ka kuatele efetikilo lioloneke pamue esulilo liomuenyo, puãi wa kala Ndomõla a Suku, haeye wa kala ocitunda otembo yosi.” (Va Hev. 7:3) Ndeci omanu vakuavo, Melikisedeke wa citiwa kuenda wa fa. Pole, ovisonehua ka vi tukula olonduko violonjali viaye kuenda ka vi situlula vakukululu vaye ale oku tukula efetikilo violoneke viaye ale esulilo liomuenyo waye. Omo liaco, ca sunguluka okuti Melikisedeke o lomboloka Yesu Kristu o kuete uviali umue ka u sulila. Ndeci Melikisedeke kuviali waye ka piñanyele omunu umue kuenda ka piñanyiwile, cimuamue haico Kristu okuti ka piñalele ocitunda cimue ndeci eye a ci lombolola kuenda ndomo Embimbiliya li lekisa okuti, ka kuli laumue o pondola oku u piñanya. Handi vali ndaño Yesu wa cituwa kocitumbulukila ca Yuda kocikoti ca Daviti, ocikoti caye palo posi ka ca kuatele unene laumue catiamẽla kuviali waye kuenda eye ka tumãlele komangu yusoma omo liocikoti caco. Eye wa tambula unene waco omo liocisila Yehova a linga laye.

(Va Heveru 7:17) Momo co wimbiwila uvangi wokuti: “Ove vucitunda otembo ka yi pui ndeci Melikisedeke.”

perspicaz-volume 2 kem. 798

Melikisedeke

Ceci ci Lekisa Okuti Kristu Ocitunda. Kocitumasuku cimue ca Mesiya ondaka Yehova a popia viatiamẽla ku “Ñala” ya Daviti yeyi okuti: “Ove o linga ocitunda oloneke ka vi pui, ndeci ca linga Melikisedeke.” (Osa. 110:1, 4) Osamo eyi, ya vetiya Va Heveru oku tenda Mesiya okuti wa laikele oku kuata ocikele cocitunda kuenda osoma. Upostolo Paulu, kukanda a sonehela Va Heveru wa imula atatãhaĩ osi atiamẽla ku una wa likuminyiwile okuti Yesu, una wa linga ocitunda otembo ka yi pui ndeci Melikisedeke.—Va Hev. 6:20; 5:10; tala OCISILA.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Va Heveru 8:3) Momo ocitunda cinene cosi ci nõliwila oku eca olombanjaile lovilumba; kuenje ca sesamẽlele okuti omunu waco o kuatavo cimue coku lumba.

utala wondavululi 1/9/2000 kem. 6 ocin. 11

Ovilumba vi Eca Esivayo ku Suku

11 “Upostolo Paulu wa popia hati: “Ocitunda cinene cosi ci kapiwila oku lumba ovilumba vioku yoka levi vioku pia elisi.” (Va Heveru 8:3) Kũlĩhĩsa okuti, ovilumba via enda oku eciwa locitunda cinene kotembo ya va Isareli, Paulu wa vi tepisa volonepa vivali, ndeci, “ovilumba vioku yoka levi vioku pia elisi” ale ‘ovilumba viakandu.’ (Va Heveru 5:1) Ndomo ca siata, omanu va eca olombanjaile oco va lekise ocisola, loku kuata ukamba, kuenda ohenda, ale oku taviwa. (Efetikilo 32:20; Olosapo 18:16) Cimuamue haico okuti, ovilumba vialua via enda oku kisikiwa Vocihandeleko citava okuti vi tendiwa ndovilumba’ vi eciwa ku Suku oco omunu a sandiliye oku taviwa laye kuenda oku sanda ohenda yaye. Akulueya Ocihandeleko, akandu ana a enda oku kisikiwa ofeto, ale oku fetisa, ca sukilile oku eca ‘ovilumba viekandu.’ O Pentateuko, okuti elivulu Lietundilo, Liovisila, kuenda Liatendelo, a kuete alomboluilo atiamẽla kovilumba vialua via litepa. Ndaño okuti ka ca lelukile kokuetu oku patekela loku ivaluka ovina viosi viatiamẽla kalivulu aco, kuli ovina vimue via velapo viatiamẽla kovilumba viaco okuti tu sukila oku a kũlĩha ciwa.

(Va Heveru 8:13) Eci eye a popia okuti “ocisila cokaliye,” wa lekisa okuti, ocisila catete ca pita. Kaliye eci ci kasi oku pita loku kuka, pa kamba naito oco ci takate.

perspicaz-volume 3 kem. 156

Ocisila

Ocisila catete ca linga ndati “ocisila ca pita”?

Ocisila catete ca linga “ocisila ca pita,” eci Suku a eca esapulo vocakati cuprofeto Yeremiya okuti kua laikele oku kala ocisila cokaliye. (Yer. 31:31-34; Va Hev. 8:13) Kunyamo 33 K.K., ocisila caco ca imũha eci Yesu a fila kuti wekangiso (Va Kol. 2:14) kuenda ca piñanyiwa locisila cokaliye.—Va Hev. 7:12; 9:15; Ovil. 2:1-4.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Va Heveru 7:1-17) Melikisedeke soma yo Salemi, ocitunda ca Suku Tõlo, wa lisanga la Avirahama eci a tiuka koku kundula olosoma, yu wo sumũlũisa, 2 kuenje Avirahama wo wĩha onepa yekũi yovina viosi. Tete onduko yaye ya lombolokele okuti “Soma Yesunga” kuenda soma yo Salemi, okuti “Soma Yombembua.” 3 Ka kuatele isia ndaño ina, ale ocikoti cepata, ka kuatele efetikilo lioloneke pamue esulilo liomuenyo, puãi wa kala Ndomõla a Suku, haeye wa kala ocitunda otembo yosi. 4 Limbuki unene ulume waco a kuata, una Avirahama, utue wepata, a ĩha onepa yekũi viovina via velapo a pundile. 5 Ocili okuti ndomo ca lekisiwa Vocihandeleko, omãla va Lewi vana va tambula ocikele cupange wutunda, va handelekiwile oku kongola onepa yekũi komanu, okuti ku vamanjavo, ndaño va kala ovitumbulukila via Avirahama. 6 Pole, ulume waco okuti ka tundile kocikoti cepata liavo, wa tambula ku Avirahama onepa yekũi kuenda wa sumũlũisa una wa kuatele olohuminyo. 7 Cilo ka ci patãliwa okuti una o sule o sumũlũisiwa lu wa velapo. 8 Konepa yimue, alume va fa fa ovo va tambula onepa yekũi, pole, konepa yikuavo, una o tambula imbiwa uvangi wokuti o kasi lomuenyo. 9 Citava oku popiwa okuti ndaño Lewi, una wa tambula onepa yekũi, wa feta onepa yekũi vonduko ya Avirahama, 10 momo eye handi wa kala ocitumbulukila ca laikele oku iya ca kukululu yaye eci Melikisedeke a lisanga laye. 11 Nda oku lipua ku iya lutunda wa Lewi (omo ca kala Ocihandeleko omanu va tambula), momo lie ku sukiliwila vali oku iya ocitunda cikuavo oco ci linge nda Melikisedeke okuti ndeci Arone hacoko? 12 Momo nda ku lingiwa epongoloko liutunda, ci sukilavo oku pongolola Ocihandeleko. 13 Ovina evi via popiwila omunu una wa tunda kepata likuavo, lina okuti lomue wa la vumba kowatale. 14 Momo ca sunguluka okuti Ñala yetu wa tunda kepata lia Yuda, okuti Mose ka la tukuila epata liaco upange wutunda. 15 Kuenje ca sunguluka okuti ku iya ocitunda cikuavo ca tuwa nda Melikisedeke, 16 okuti ka ca lingile ocitunda omo liocihandeleko, pamue ovina via palo posi, te lunene womuenyo umue ka u nyõleha. 17 Momo co wimbiwila uvangi wokuti: “Ove vucitunda otembo ka yi pui ndeci Melikisedeke.

OSEMANA 9-15 YENYENYE LINENE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA HEVERU 9-10

“Ulembo Wovina Viwa vi Laika Oku Iya”

(Va Heveru 9:12-14) Eye ka iñilile vocitumãlo ci kola losonde yolohombo kuenda yolonale, te losonde yaye muẽle onjanja yimosi, oco a tu sangeleko eyovo ka li pui. 13 Nda okuti osonde yolohombo, yolongombe kuenda etiko liolonema lia enda oku nyiliwa komanu va vĩhisua ya va kuatisa okuti va yelisua katimba, 14 osonde ya Kristu hẽ siti ya piãla vali enene, omo eye a kuama espiritu sandu ka li pui loku lieca ku Suku okuti wa pua eko, loku yelisa ovitima vietu kovilinga viaño oco tu linge upange u kola ku Suku o kasi lomuenyo?

perspicaz-volume 1 kem. 242-243

Ongecelo

Ndomo ca lekisiwa vocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli, oco omunu umue wa lueyela Suku ale manjaye a eceliwe, wa sukilile tete oku limbuka akulueya aye ndomo ca kisikiwile Vocihandeleko kuenje eca ocilumba cimue cosonde ku Yehova. (Ovisi. 5:5–6:7) Paulu wa tukulavo olondaka viaco viokuti: “Ocili, ndomo ca lekisiwa Vocihandeleko ovina viosi vi yelisiwa losonde, pole, nda osonde ka yi pesiwa ka kuli ongecelo.” (Va Hev. 9:22) Ocili okuti, osonde yovilumba viovinyama ka ya ponduile oku upa akandu loku eca komunu utima wayela. (Va Hev. 10:1-4; 9:9, 13, 14) Pole, ocisila cokaliye ca koka okuti akandu etu a eceliwa lekuatiso liocilumba cocisembi ca Yesu Kristu. (Yer. 31:33, 34; Mat. 26:28; 1 Kor. 11:25; Va Efe. 1:7) Yesu eci a kala palo posi, poku sakula ocilema wa lekisa okuti wa kuata unene woku ecela akandu.— Mat. 9:2-7.

(Va Heveru 9:24-26) Momo Kristu ka iñilile vocitumãlo ci kola ca tungiwa lovaka, haico ca setahãla eci cocili, pole, wa iñila kilu okuti cilo o tu molẽhela kovaso a Suku. 25 Eci ka ca lingiwile okuti o lilumba olonjanja vialua, ndeci ocitunda cinene ca enda oku iñila vocitumãlo ci kola unyamo lunyamo losonde okuti hayayeko. 26 Nda oco, nda wa tala ohali olonjanja vialua tunde koku sevetiwa kuoluali. Pole, cilo kesulilo lioluali wa li molẽhisa onjanja yimosi oco a imule akandu poku lilumba eye muẽle.

(linga ondonge yange, kem. 183 ocin. 4)

‘Amamako Oku Ñuama’

4 Embimbiliya ka li lombolola ndomo Yesu a tambuiwa eci a pitĩla kilu kuenda esanju a yeva eci a li sanga vali la Isiaye. Pole, olio li lombolola eci ca pita kilu, noke yoku pitĩla kua Mesiya. Vokuenda kuanyamo a soka 1.500, va Yudea va enda oku linga ovipito vi kola. Onjanja yimosi vunyamo, ocitunda cinene ca enda oku iñila vohondo yi Kola koku Kola yonembele oco a nyile osonde Veteke lioku Tuvika akandu poku eca ocilumba kovaso yocikasia covisila. Upange waco, wa kala ocindekaise ceci Mesiya a linga. Yesu wa tẽlisa upange waco eci a tiukila kilu. Eye wa iñila kilu kovaso a Yehova okuti ocitumãlo cimue ci kola koku kola kuenda wa eca ku Isiaye esilivilo liocisembi. (Va Heveru 9:11, 12, 24) Anga hẽ Yehova wa ci tava?

(Va Heveru 10:1-4) Ocihandeleko, ulembo wovina viwa vi laika oku iya, pole, ovina viaco haviociliko, momo oco ka ci tẽla oku kanguisa vana va ecaeca ovilumba vimuamue unyamo lunyamo. 2 Handi vali, vana va linga upange u kola nda va yelisiwile ale okuti ka va kuata vali ekandu, siti nda ka ca sukililile oku eca vali ovilumba? 3 Puãi ovilumba viaco via kala onjivaluko yakandu unyamo lunyamo, 4 momo osonde yolongombe kuenda yolohombo ka imula akandu.

(perspicaz-volume 3 kem. 244-246)

Oku lipua

Oku Lipua Kuocisila ca Mose. Vocihandeleko ca eciwile ku va Isareli vocakati ca Mose, mua kongelele oku tumbikiwa kuviali umue kuenda ovilumba vialua viovinyama. Ndaño okuti Suku eye wa yi tumbika kuenje ya lipuile, cikale Ocihandeleko, cikale utunda ale ovilumba ka via lekisile okuti ava va kala vemehi liocihandeleko va lipuile ndomo upostolo a ci popia. (Va Hev. 7:11, 19; 10:1) Olio ka lia nenele eyovo kekandu kuenda kolofa, pole, lia molẽhisile vali akandu. (Va Rom. 3:20; 7:7-13) Omo liaco, aliangiliyo aco osi, a lekisa esunga lieci Suku a vi tumbikila; tua “laviwa” Locihandeleko oku tu tuala ku Kristu okuti ci kala “ulembo wovina viwa vi laika oku iya.” (Va Gal. 3:19-25; Va Hev. 10:1) Omo liaco, eci Paulu a popia catiamẽla ‘Kocihandeleko ka ca tẽlele oku linga omo lioku hongua kuetimba,’ (Va Rom. 8:3) wa kala oku vangula okuti ocitunda cinene ca va Yudea (una wa nõliwile locihandeleko oco a linge ovopange oku eca ovilumba kuenda Keteke lioku tuvika akandu wa enda oku iñila Vohondo yi Kola Koku Kola losonde yocilumba), ka tẽlele oku “yovola” vana eye a kala oku vumbila, ndomo ca lomboluiwa kukanda ku Va Heveru 7:11, 18-28. Ndaño okuti ocilumba ca eciwile lekuatiso liocitunda Arone ca enda oku kuatisa omanu oku kuata ukamba uwa la Suku, ka ca maleleko ekandu. Upostolo wa tukula ondaka yaco poku popia okuti ovilumba vioku tumbika akandu ka via ponduile “oku kanguisa vana va ecaeca ovilumba” okuti va kuata utima wa yela. (Va Hev. 10:1-4; sokisa lukanda ku Va Hev. 9:9.) Ocitunda cinene ka ca ponduile oku eca ocisembi ci yovola akandu. Ocisembi ca eciwa la Kristu ndocitunda, oco lika ca ponduile oku ci linga.— Va Hev. 9:14; 10:12-22.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Va Heveru 9:16, 17) Omo okuti kuli ocisila la Suku, omunu wa linga ocisila caco te wa fa, 17 momo ocisila ci kuata lika esilivilo omo lioku fa, pole, osimbu omunu wa linga ocisila caco a kasi lomuenyo, ocisila caco ka ci kuata esilivilo.

utala wondavululi 1/3/1992 kem. 31 ocin. 4-6

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Paulu wa tukula okuti ca sukilile okuti omunu umue o fa oco a tẽlise ocisila Suku a linga lomanu. Ocindekaise cimue, ocisila Cocihandeleko. Mose wa kala omitakati, una wa pitiya ocisila caco pokati ka Suku la va Isareli. Omo liaco, Mose wa tẽlisa ocikele cimue ci kuete esilivilo kuenda eye omunu wa wa songuila va Isareli eci ocisila caco ca lingiwa. Kuenje, Mose wa ponduile oku sokisiwa okuti eye wa linga ocisila caco Cocihandeleko, cina ca tunda ku Yehova. Anga hẽ Mose wa sukilile oku pesela osonde yaye oco ocisila Cocihandeleko ci tẽlisiwe? Sio. Pole, kua eciwile ovilumba viovinyama okuti osonde yaco ya piñanya osonde ya Mose.—Va Heveru 9:18-22.

Nye ci popiwa catiamẽla kocisila Yehova a linga lo Isareli yespiritu? Yesu Kristu wa tẽlisa ocikele cimue ci komõhisa coku kala Kapitiya ka Yehova lo Isareli yespiritu. Ndaño okuti Yehova eye wa linga ocisila caco, eye wa ci tiamisilile ku Yesu Kristu. Yesu ka kaile lika Kapitiya, pole, wa kuatele ukamba la vana va laikele oku panga onepa kocisila caco. (Luka 22:20, 28, 29) Handi vali, eye wa ponduile oku eca ocilumba oco ocisila caco ci tẽlisiwe. Ocilumba caco ka ca kaile covinyama, pole, comuenyo umue wa lipua. Omo liaco, Paulu wa ponduile oku tukula Kristu okuti eye tẽlisa ocisila cokaliye. Eci “Kristu . . . a iñila kilu okuti cilo o tu molẽhela kovaso a Suku,” ocisila cokaliye ca tẽlisiwa.—Va Heveru 9:12-14, 24.

Paulu poku tukula Mose kuenda Yesu ndomanu va tẽlisa ocisila, ka popele okuti umue pokati kavo eye wa tumbika ovisila viaco, momo ovio via tumbikiwa la Suku. Pole, omanu vaco vavali va kala olomitakati va kuatisa koku tẽlisiwa kuovisila viaco. Ku Mose kua sukilile ocilumba covinyama oco ci piñanye osonde ya Mose kuenda ku Yesu, eye muẽle wa eca osonde yaye oco a popele vana va laikele oku panga onepa kocisila cokaliye.

(Va Heveru 10:5-7) Kuenje eci Yesu eya voluali, wa popia hati: “‘Kua yonguile ovilumba lolombanjaile, pole, wa ndi pongiyila etimba. 6 Kua tavele olombanjaile vioku pia elisi kuenda viekandu.’ 7 Noke nda popia siti: ‘Tala! ndeya (vociña mua sonehiwa eci catiamẽla kokuange) oku linga ocipango cove, A Suku.”’

perspicaz-volume 1 kem. 314-316

Epapatiso

Luka wa popia okuti Yesu vepuluvi liepapatiso liaye wa kala oku likutilila. (Luka 3:21) Handi vali, usonehi wukanda ku va Heveru wa popia okuti eci Yesu Kristu eya ‘palo posi,’ (eci ka ci lomboloka otembo eye a citiwa okuti ka ponduile oku tanga kuenda oku popia olondaka evi pole, ceci a papatisiwa loku fetika upange waye woku kunda), ndomo ca lekisiwa Kosamo 40:6-8 (LXX) eye wa popia hati: “Kua yonguile ovilumba lolombanjaile, pole, wa ndi pongiyila etimba, . . . Tala! ndeya (vociña mua sonehiwa eci catiamẽla kokuange) oku linga ocipango cove, A Suku.” (Va Hev. 10:5-9) Yesu wa citiwa vepata liava Yudea okuti epata limue Suku a lingile ocisila lavo okuti ocisila cocihandeleko. (Etu. 19:5-8; Va Gal. 4:4) Omo liaco, Yesu wa kuata ukamba uwa la Yehova Suku eci a enda ku Yoano oco apapatisiwe. Yesu wa linga ovina vialua okuti vina via kisikiwile Vocihandeleko ci sule. Wa lieca ku Isiaye Yehova oco a linge “ocipango” Caye poku eca etimba liaye muele lia ‘pongiyiwa’ kuenda oku malako ovilumba viovinyama via enda oku eciwa vemehi Liocihandeleko. Upostolo Paulu wa popia hati: “Omo “liocipango” caco tua kolisiwa mekonda liocilumba cetimba lia Yesu Kristu ca eciwa onjanja yimosi.” (Va Hev. 10:10) Ku Yesu oku linga ocipango ca Isiaye mua kongelelevo upange Wusoma kuenda Yesu wa li tumbika kupange waco. (Luka 4:43; 17:20, 21) Yehova wa tava kuenda wa limbuka onjongole Yomõlaye, poku u waveka lespiritu sandu loku popia hati: “U Omõlange wa soliwa, ndo sanjukila.”—Mar. 1:9-11; Luka 3:21-23; Mat. 3:13-17.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Va Heveru 9:1-14) Puãi ocisila catete ca kala lovihandeleko vioku linga upange u kola kuenda ocitumãlo caco ci kola kilu lieve. 2 Momo vohondo yombalaka yatete mua tungiwa ohondo mua kala ociyekelo condiyelo, omesa, olombolo via tumbikiwa; kuenda ohondo yaco ya tukuiwile okuti Ocitumãlo ci Kola. 3 Konyima yongumbo yavali kua kala ohondo yombalaka yi tukuiwa hati, Ohondo yi Kola Koku Kola. 4 Vocitumãlo caco mua kala ociyukilo culu, ocikasia covisila ca lañiwa lulu kolonele viosi okuti vokati kaco mua kala ombia yulu mua kapiwa omana, kumue lombueti ya Arone ya yova kuenda ovawe ovisila; 5 kuenje kilu liaco kua kala va keruvi vulamba va vindikiya omangu yohenda. Yilo hayoko otembo yoku lombolola ovina evi. 6 Noke yoku tunga ndoco ovina viaco, ovitunda vi iñila vohondo yombalaka yatete va lingaila upange u kola; 7 pole, ocitunda cinene ci iñila lika liaye vohondo yombalaka yavali onjanja yimosi vunyamo, puãi wa sukilile oku ambata osonde yoku lumbila akandu aye muẽle kuenda akandu omanu va lingila vonumbi. 8 Kuenje espiritu sandu li lekisa ciwa okuti onjila yi tualR2a kocitumãlo ci kola handi ka ya situluiwile osimbu ombalaka yatete yi tãi. 9 Ombalaka yaco ocindekaise coloneke vilo kuenda ca sokiyiwa okuti ku eciwa olombanjaile ale ovilumba. Pole, ovina evi havioko vi ecelela utima womunu oku linga ciwa upange u kola. 10 Ovio te vi lingiwa lika lokulia, lovinyua, lolonjila viñi viñi vioku yelisa omanu kuenda ovina. Ovio via kuata ovihandeleko viatiamẽla ketimba kuenda via kisikiwile toke kotembo ya sokiyiwa oco ovina vi kale ciwa. 11 Eci Kristu eya ndocitunda cinene covina viwa vi laika oku iya, wa pita vombalaka yinene haiyo ya velapo okuti ka ya tungiwile lovaka, te loviluvo vio kilu. 12 Eye ka iñilile vocitumãlo ci kola losonde yolohombo kuenda yolonale, te losonde yaye muẽle onjanja yimosi, oco a tu sangeleko eyovo ka li pui. 13 Nda okuti osonde yolohombo, yolongombe kuenda etiko liolonema lia enda oku nyiliwa komanu va vĩhisua ya va kuatisa okuti va yelisua katimba, 14 osonde ya Kristu hẽ siti ya piãla vali enene, omo eye a kuama espiritu sandu ka li pui loku lieca ku Suku okuti wa pua eko, loku yelisa ovitima vietu kovilinga viaño oco tu linge upange u kola ku Suku o kasi lomuenyo?

OSEMANA 16-22 YENYENYE LINENE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA HEVERU 11

“Ekolelo li Kuete Esilivilo Lialua”

(Va Heveru 11:1) Ekolelo ociseveto covina vi lavokaiwa, halio uvangi wovina ka vi molaiha.

utala wondavululi 10. 2016 kem. 22 ocin. 6

Lekisa Ekolelo Kolohuminyo Via Yehova

6 Kukanda wa Va Heveru 11:1, Embimbiliya li lekisa eci ci lomboloka ekolelo. (Tanga.) (1) Ekolelo “ociseveto covina vi lavokaiwa.” Vovina tu ‘lavoka’ mua kongela olohuminyo via Suku, viatiamẽla kovaso yoloneke. Etu tua kolela okuti ungangala ka u ka kalako vali kuenda tu lavoka oluali luo kaliye palo posi. (2) Ekolelo “uvangi wovina” ale uvangi wa koleliwa, wovina “ka vi molaiha.” Tua kũlĩha okuti, Yehova Suku, Yesu Kristu, Ovangelo, kuenda Usoma wa tumbikiwa kilu, vi kasiko muẽle ocili, ndaño okuti ka tua la vi mola. (Va Hev. 11:3) Tu pondola oku lekisa ndati ekolelo kolohuminyo via Suku kuenda kovina ka tu pondola oku mola? Tu pondola oku ci linga poku ambata omuenyo umue u li tava lolonumbi via Suku kuenda kovina tu linga levi tu popia.

(Va Heveru 11:6) Oku sanjuisa Suku ka ku tẽliwa te lekolelo, momo wosi amela ku Suku loku u fendela o sukila oku kolela okuti eye o kasi lomuenyo kuenda eca onima kuava vo sanda lutima wosi.

utala wondavululi 1/11/2013 kem. 11 ocin. 2-5 kelimi lioputu

“Eca Onima Kuava vo Sanda Lutima Wosi”

Nye tu sukila oku linga oco tu sanjuise Yehova? Paulu wa soneha hati, “Oku sanjuisa Suku ka ku tẽliwa te lekolelo.” Limbuka okuti Paulu ka popele okuti oku sanjuisa Suku ka ca lelukile, pole, wa popia hati, ka ci tẽliwa. Oco tu sanjuise Suku tu sukila oku kuata ekolelo. Ekolelo lipi li sanjuisa Yehova? Vekolelo lietu ku Suku mua kongela oku tava kovina vivali. Catete, tu sukila oku “kolela okuti eye o kasi lomuenyo.” Tu sanjuisa ndati Suku nda ka tu kolela okuti eye o kasi lomuenyo? Pole, ekolelo liocili mua kongela ovina vialua okuti evi vi sule, momo ndaño olondele vi tavavo okuti Yehova o kasi lomuenyo. (Tiago 2:19) Tu sukila oku lekisa ekolelo lietu poku kuata ovituwa vi u sanjuisa.—Tiago 2:20, 26.

Cavali, ‘tu sukila oku kolela’ okuti Suku “eca onima.” Omunu o kuete ekolelo liocili, wa kolela okuti alikolisilo aye oku sanjuisa Suku hawolivovako. (1 Korindo 15:58) Tu sanjuisa ndati Suku nda ka tua kolelele kunene waye ale konjongole yaye yoku tu sumũluisa? (Tiago 1:17; 1 Petulu 5:7) Omunu una o sima okuti Suku ka tu kapeleko kuenda ukualutukãi, ka kũlĩhĩle Suku wa tukuiwa Vembimbiliya.

Omanu vapi Suku a sumũluisa? Paulu wa popia hati: vana “vo sanda lutima wosi.” Elivulu limue li popia okuti kelimi lio Helasi ondaka “vo sanda lutima wosi,” ka yi lomboloka lika oku lilongisa catiamẽla ku Suku, pole, yi lomboloka oku litumbika koku u fendela. Elivulu likuavo li lombololavo okuti ondaka yaco yi lomboloka oku oku kuata ombili kuenda oku likolisilako. Omo liaco, Yehova eca onima komanu vana okuti omo liekolelo vo vumba locisola kuenda lombili.— Mateo 22:37.

(Va Heveru 11:33-38) Omo va kala lekolelo, oco va yula ovosoma, va lingainga esunga, va tambula olohuminyo, va munihisa ovimela violohosi, 34 va ima ongusu yondalu, va puluka komela wosipata, va leñela tupu haimo va kuata ongusu, kovita va linga olonõi, va lundula olohoka via vakualofeka. 35 Akãi vamue va tambula vavo va file yu va pinduka. Vakuavo va tipuiwa enene, ndoku sika ocingufu, puãi ka va tavele oku puluka vati, Tu sanga epuluko lia velapo eci tu pinduka. 36 Va kuavo va setekiwa lasuangulo, va tipuiwa, va kapiwa kalienge kuenje va yikiwa. 37 Va asiwa ovawe, va tetiwa pokati loloselalo, va setekiwa layonjo, va ipaiwa lolosipata, va ñuala ñuala loku wala ovipa violomeme lovipa violohombo, va fũkĩlisua, va tala ohali, va lingisua cĩvi cĩvi. 38 Oluali ka kua va posokelele. Va tungayala vakalasoko, lo volomunda, lo valeva, lo valungi.

utala wondavululi 10. 2016 kem. 17 ocin. 10-11

Pamisa Ekolelo Liove Kovina o Kasi Oku Lavoka

10 Vukanda wa Va Heveru ocipama 11, upostolo Paulu wa popia hati: “Akãi va tambula vangandiavo va pinduka, pole, alume vakuavo va tipuiwa calua omo ka va tavele oku yovuiwa locisembi cimue, oco va kuate epinduko lia velapo.” (eVa Hev. 11:35) Vamanji valua va pandikisa kuenda va lekisa ekolelo ku Suku momo va kuatele ekolelo kelavoko liepinduko Suku a likuminya. Ovo va kũlĩhĩle okuti kovaso yoloneke Yehova wa laikele oku va pindula oco va kale vofeka yelau palo posi otembo ka yi pui. Sokolola ulandu wa Navote kuenda wa Sakariya. Ovo va sasuĩwa lovawe toke eci va fa omo lioku pokola ku Suku. (1 Olos. 21:3, 15; 2 Asa. 24:20, 21) Daniele wa imbiwa veleva liolohosi vina via kala lonjala kuenda akamba vaye va imbiwavo vofolono yondalu. Ovo va nõlelepo oku fa momo va yonguile oku lekisa ekolelo ku Yehova. Alume vaco va kolelele okuti Yehova wa ponduile oku va ĩha espiritu sandu liaye kuenda oku va kuatisa oco va pandikise kovitangi viaco.— Va Hev. 11:33, 34; Dan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23.

11 Valua pokati kovaprofeto va kapiwa vokayike, ndeci Mika kuenda Yeremiya. Ovaprofeto vakuavo ndeci Eliya, va “tungayala vakalasoko, volomunda, valeva kuenda valungi o kilu lieve.” Vosi yavo va pandikisa kuenda va amamako oku lekisa ekolelo ku Suku, momo va kuatele “ociseveto covina vi lavokaiwa.”—Va Hev. 11:1, 36-38; 1 Olos. 18:13; 22:24-27; Yer. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Va Heveru 11:4) Omo liekolelo, Abele wa eca ku Suku ocilumba ca velapo okuti ca Kaini ci sule kuenje mekonda liekolelo liaco wa tambula uvangi wokuti ukuesunga, momo Suku wa tava ombanjaile yaye, okuti ndaño wa fa, lopo o kasi oku vangula omo liekolelo liaye.

perspicaz-volume 1 kem. 108-109

Ekolelo

Ongangu Yosimbu Yekolelo. Omanu vosi va panga onepa “kelende linene liolombangi” Paulu a tukula (Hev. 12:1), va kuatele ovilinga viekolelo. Ndeci, Abele wa kũlĩhĩle ohuminyo ya Suku yatiamẽla “kocitumbulukila” [lit.: ombuto]” okuti, ya laikele oku sasõla utue “wonyõha.” Eye wa enda oku mola ovovangi ocili atiamẽla koku tẽlisiwa kolondaka Yehova a sapuila kolonjali viaye vocumbo Cedene. Eci va tundisiwa vocumbo Cedene, Adama kumue lepata liaye va enda oku lia ombolo yokesalamiho liavo momo osi ya siñaliwile kuenje ya enda lika oku ima olosongo kuenda oholokoso. Citava okuti Abele wa enda oku mola onjongole Eva a kuatelele ulume waye kuenda ndomo Adama a vialele ukãi waye. Inaye wa enda oku liyeya catiamẽla kolongembia a kuata poku cita. Ombundi yocumbo Cedene, lia kala oku laviwa la va Keruvi kuenda osipata yondalu. (Efet. 3:14-19, 24) Ovina viosi evi, “uvangi wovina vi molaiha” via kuatisa Abele oku kolela okuti ku laika oku kala eyovo vocakati combuto ya likuminyiwa. Omo liaco, omo liekolelo, “wa eca ku Suku ocilumba” ca velapo okuti ca Kaini ci sule.—Va Hev. 11:1, 4.

(Va Heveru 11:5) Omo liekolelo, Enoke wa sondoluiwa okuti ka moli oku fa kuenje ka sangiwile vali omo Suku wo sondolola; momo osimbu ka sondoluiwile wa tambula uvangi wokuti wa sanjuisa Suku.

utala wondavululi 1. 2017 kem. 12-13

‘Eye wa Sungulukile ku Suku’

Enoke wa “sondoluiwa” ndati okuti ka “moli oku fa”? Citava okuti Yehova wa sondolola Enoke oco a fe lonjila yimue okuti ka moli evalo lioku fa. Pole, osimbu ka sondoluiwile, Enoke wa tambula “uvangi wokuti wa sanjuisa Suku.” Ndamupi? Enoke osimbu ka file, wa tambula ocinjonde cimue ca tunda ku Suku ci kasi ndu okuti, ongongo ya linga ocumbo celau. Noke yoku mola ondimbukiso yaco ya tunda ku Yehova, Enoke wa fa. Poku soneha catiamẽla ku Enoke kuenda alume vakuavo lakãi vakuekolelo, upostolo Paulu wa popia hati: “Vosi yavo va fa lekolelo.” (Va Heveru 11:13) Omo liaco, ovanyãli vaye va sandiliya etimba liaye, pole, ‘ka lia sangiwile’ momo citava okuti Yehova wa li nyõla oco ka li ka sepuiwe ale oku fendeliwa.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Va Heveru 11:1-16) Ekolelo ociseveto covina vi lavokaiwa, halio uvangi wovina ka vi molaiha. 2 Omo liekolelo liaco, omanu vo kosimbu va tambula uvangi wokuti Suku wa va tava. 3 Omo liekolelo, tua limbuka okuti oluali lua lulikiwa londaka ya Suku, oco okuti eci ka ci letiwe ci muiwa kovina vi letiwe. 4 Omo liekolelo, Abele wa eca ku Suku ocilumba ca velapo okuti ca Kaini ci sule kuenje mekonda liekolelo liaco wa tambula uvangi wokuti ukuesunga, momo Suku wa tava ombanjaile yaye, okuti ndaño wa fa, lopo o kasi oku vangula omo liekolelo liaye. 5 Omo liekolelo, Enoke wa sondoluiwa okuti ka moli oku fa kuenje ka sangiwile vali omo Suku wo sondolola; momo osimbu ka sondoluiwile wa tambula uvangi wokuti wa sanjuisa Suku. 6 Oku sanjuisa Suku ka ku tẽliwa te lekolelo, momo wosi amela ku Suku loku u fendela o sukila oku kolela okuti eye o kasi lomuenyo kuenda eca onima kuava vo sanda lutima wosi. 7 Omo liekolelo, Noha noke yoku tambula elungulo lia Suku liovina ka vi muiwa, wa lekisa esumbilo ku Suku kuenda wa tunga ocimbaluku oco a popele vakuanjo yaye; omo liekolelo liaco eye wa pisa oluali kuenje wa linga kapiñala kesunga li tunda kekolelo. 8 Omo liekolelo, Avirahama eci a kovongiwa wa pokola poku enda kocitumãlo a laikele oku tambula ndocipiñalo; eye wa enda ndaño ka kũlĩhĩle oku a kala oku enda. 9 Omo liekolelo, eye wa kala ndocingendeleyi vofeka yohuminyo okuti vofeka yamãle, wa kala volosinge la Isake kuenda Yakoba, vakapiñala kumue laye kohuminyo yimuamue. 10 Eye wa kala oku lavoka olupale lu kuete ociseveto cocili, okuti usovoli walio kuenda utungi walio, Suku. 11 Omo liekolelo Sara wa tambula ongusu yoku mina omõla ndaño wa pitahãla anyamo, momo eye wa tendele okuti Suku una wa linga ohuminyo yaco wa kolelua. 12 Omo liaco, kulume umosi wa tendiwile okuti ka citi, kua tunda omãla valua ndolombungululu vio kilu kuenda ndeseke kohulo yokalunga okuti ka li tendiwa. 13 Vosi yavo va fa lekolelo, ndaño ka va muile oku tẽlisiwa kuolohuminyo; pole, va vi muila ocipãla, loku vi yolela, haivo va litendele kowiñi okuti va kala akombe kuenda ovingendeleyi vofeka. 14 Momo vana va vangula ndoco va lekisa okuti va kasi oku likolisilako oku sanda ocitumãlo oco ci linge onjo yavo. 15 Nda ovo va ivalukile kuna va tunda, nda va sanda evelo lioku tiukila. 16 Cilo puãi va sanda ocitumãlo ca velapo okuti ci kasi kilu. Oco Suku ka kuetele osõi yoku tukuiwa Suku yavo, momo wa va pongiyila olupale.

OSEMANA 23-29 YENYENYE LINENE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | VA HEVERU 12-13

“Epindiso li Situlula Ocisola ca Suku”

(Va Heveru 12:5) Ene wa ivaliko elungulo lio wĩhiwi ndomãla liokuti: “Amõlange, ku ka pembule epindiso lia Yehova, ndaño oku konyoha eci o lunguiwa laye;

utala wondavululi 15/3/2012 kem. 29 ocin. 18

Ku ka Vanje ‘Kovina Via Siala Konyima’

18 Elungulo li sumuisa. Nda eci tu tambula elungulo limue tu sumua, kuenda tu kuata ocikumbiti, nye tu sukila oku linga? Ovisimĩlo viaco, vi pondola oku tu nenela ovitangi lehonguo, kuenje, tu vetiyiwa oku ‘sokolola kovina via siala konyima.’ (Va Hev. 12:5) Nda tu ‘lavisa’ elungulo, ale tu tava lika ocikukũi, pole, noke tu ‘liwekapo’ oku pokola, tu kuata ovitangi. Momo elungulo li eciwila oku tu pindisa. Omo liaco, tu pokoli kolondaka via Salomone wa popia hati: ‘Kuata kalungulo, ku ka a ece vali, a patekela momo a ku ĩha omuenyo.’ (Olosap. 4:13) Ndeci ukuakuendisa ekãlu a pokola kolondimbukiso vi kasi vatapalo, oku tava kalungulo loku lekisa epokolo, ci tu kuatisa oku endela vonjila yomuenyo.—Olosap. 4:26, 27; tanga Va Heveru 12:12, 13.

(Va Heveru 12:6, 7) momo Yehova o pindisa una a sole, eye o tipula wosi a tenda ndomõla.” 7 Ohali yosi vu pandikisa layo, yi tendi ndepindiso. Suku o vu tata ndomãla. Omõla upi ka pindisiwa la isiaye?

utala wondavululi 1/7/2012 kem. 21 ocin. 3 kelimi Lioputu

“Eci o Likutilila Popia Hati: ‘a Tate’”

Isia umue ukuacisola o pindisa omãla vaye momo, wa kapako ovina vi laika oku pita lavo kovaso yoloneke. (Va Efeso 6:4) Onjali yi linga ovina viaco, citava okuti poku pindisa omãla vaye o ci linga lutõi, pole, lonjila yimue ya sunguluka. Cimuamue haico okuti Isietu wokilu citava okuti o nõlapo oku tu pindisa. Pole, epindiso li tunda ku Suku olonjanja viosi li eciwa locisola okuti ka ci lingi lungangala. Yesu poku setukula Isiaye, lalimue eteke a pindisile olondonge viaye lungangala ndaño ceci ka ca lelukile kokuavo oku kapako elungulo limue.—Mateo 20:20-28; Luka 22:24-30.

(Va Heveru 12:11) Ocili okuti epindiso tete ka li sanjuisa, pole, li koka evalo, puãi vana va pindisiwa lalio, noke li va nenela ombembua yi tunda kesunga.

utala wondavululi 03.2018 kem. 32 ocin. 18

‘Tavi Kalungulo Okuti vu Lunguka’

Epindiso li koka evalo, pole, evalo li tunda koku likala epindiso lia Yehova lialua enene. (Va Hev. 12:11) Tu pondola oku lilongisila kongangu yĩvi ya Kaini kuenda ku Soma Sedekiya. Eci Yehova a limbuka okuti Kaini wa suvuka manjeye kuenda wa yonguile oku u ponda wo lungula hati: “Momo lie o kasilili lonyeño kuenda ocipala cove ca nyumãlela nye? Nda wa linga eci ciwa, ku taviwa hẽ? Pole, nda kua lingile eci ciwa, ekandu lia salama puvelo wombalaka yove oco li ku kuate kuenda li ku viala; ove hẽ o tẽla oku li yula?” (Efet. 4:6, 7) Kaini wa likala epindiso lia Yehova, wa ponda manjaye, kuenje wa kuata ovitangi vialua komuenyo waye wosi! (Efet. 4:11, 12) Nda Kaini wa kapeleko elungulo lia Suku, nda ka kuatele ovitangi viaco.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Va Heveru 12:1) Omo tua ñualiwa lelende linene liolombangi, tu liupi ocilemo cosi lekandu li tu tanga tanga kuenda tu lupuki lepandi oku litunda kua tu kapiwila,

utala wondavululi 15/9/2011 kem. 17-18 ocin. 11

Lupuki Lepandi

11 ‘Elende linene liolombangi,’ ka li lomboloka omanu va tala lika vakuakulupuka, oco va limbuke nda umue va sole o tambula onima. Omo okuti afendeli vaco va pandikisa toke kesulilo, va sokisiwa la vakuakulupuka vana va malusula ale olupesi, kuenje va tambula onima. Ongangu yavo, yi vetiya vana va fetika ndopo oku lupuka lepandi toke kesulilo, oco va tambule onima. Sokolola ndomo ukuakulupuka a kala, nda kolonele vionjila a kasi oku pita kuli omanu vamue va malusula ale olupesi, kuenje vo vetiya. Anga hẽ ka likolisilako oku lupuka toke kesulilo? Ongangu yafendeli vo kosimbu, yi pondola oku vetiya omunu oku lupuka lepandi oco a tambule onima yomuenyo. Oku ivaluka ongangu ‘yelende linene yolombangi,’ nda ca kuatisa Akristão va Heveru, kuenda ci pondolavo oku tu kuatisa oku ‘lupuka lepandi’ koloneke vilo.

(Va Heveru 13:9) Ko ka yapuisiwi lalongiso aiñi aiñi hao a tunda kuiñi kuiñi, momo ca sunguluka nda utima u pamisiwa lohenda ya piãla okuti ovilia vi sule, vina okuti ka vi kuatisa vana va vilia.

utala wondavululi 15/12/1989 kem. 22 ocin. 10

Eca Ovilumba vi Sanjuisa Yehova

10 Va Heveru va sukilile oku yuvula oku ‘yapuisiwa lalongiso alua hao ka a kũlĩhĩwile’a va Yudea. (Va Galatia 5:1-6) Omunu umue o pamisiwa lika vocili lekuatiso ‘liohenda yapiãla ya Suku’ okuti lalongiso aco hacoko. Omanu vamue va enda oku lihoyisa omo liokulia kuenda ovilumba, pole, Paulu wa popia okuti utima womunu ka u pamisiwa “lovikulia ka via tundile komanu ka va kuatisiwa lavio.” Asumũlũho tu kuete, a tunda koku fendela Suku kuenda kolopandu tu eca omo liocisembi okuti, koku sakalala lokulia ovikulia vimue ale oku sambiliya ateke amue, hacoko. (Va Roma 14:5-9) Handi vali, ocilumba ca Kristu ca imũla ovilumba via enda oku eciwa vemehi Liocihandeleko.—Va Heveru 9:9-14; 10:5-10.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Va Heveru 12:1-17) Omo tua ñualiwa lelende linene liolombangi, tu liupi ocilemo cosi lekandu li tu tanga tanga kuenda tu lupuki lepandi oku litunda kua tu kapiwila, 2 osimbu tu luluvalela Kusongui wa Velapo haeye Ukuakukanguisa ekolelo lietu, okuti Yesu. Omo liesanju lio kapiwila, wa pandikisa kuti wekangiso, wa pembula osõi kuenje wa tumãla kondio yocalo ca Suku. 3 Sokololi una wa pandikisa lombangulo yaco yesepu ya vakuakandu yina yi va pisa ovo muẽle, okuti ka vu kavi ndaño oku konyoha. 4 Kuyaki wene woku liyaka lekandu, ka wa la tamalali toke eci osonde yene yi peseka. 5 Ene wa ivaliko elungulo lio wĩhiwi ndomãla liokuti: “Amõlange, ku ka pembule epindiso lia Yehova, ndaño oku konyoha eci o lunguiwa laye; 6 momo Yehova o pindisa una a sole, eye o tipula wosi a tenda ndomõla.” 7 Ohali yosi vu pandikisa layo, yi tendi ndepindiso. Suku o vu tata ndomãla. Omõla upi ka pindisiwa la isiaye? 8 Nda ka vu pindisiwa ndeci vosi va pindisiwa, vumãla voku lumbula, havumãla vociliko. 9 Va isietu palo posi va enda oku tu pindisa kuenje tua va sumbila. Isietu kespiritu hẽ, siti tu sukila oku u sumbila vali enene? 10 Momo va isietu palo posi va tu pindisa vokatembo kamue ndomo ca va sungulukilile, pole, Suku wa ci lingila oku tu kuatisa okuti tu kuata onepa koku kola kuaye. 11 Ocili okuti epindiso tete ka li sanjuisa, pole, li koka evalo, puãi vana va pindisiwa lalio, noke li va nenela ombembua yi tunda kesunga. 12 Omo liaco, pamisi ovaka a leñela kuenda olongolo via hongua, 13 loku suñamisa olonjila violomãhi viene, oco okuti oku lemãla ka ku livokiya, puãi ku sakuiwa. 14 Kali lombembua lomanu vosi kuenda oku kola, momo omunu nda ka koli ka moli Ñala. 15 Lunguki oco lomue ka ka pumbe ohenda ya piãla ya Suku, okuti laumue olumbombo lu lula lu yova pokati kene loku vu kokeli ovitangi, okuti valua va vĩhisua laluo; 16 kuenda lavululi okuti lomue pokati kene o kala ukuevĩho liukahonga, ale umue ka sole ovina vi kola nda Esau wa landisa unuñulu waye lelonga limosi liokulia. 17 Momo wa kũlĩhĩ okuti eci eye a yonguile oku piñala esumũlũho, ka taviwile; kuenje eci a seteka oku pongoloka, ndaño lasuelẽla ka ca tavele.

OSEMANA 30 YENYENYE LINENE–6 YA MBALAVIPEMBE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | TIAGO 1-2

“Ovina vi Koka Ekandu Kuenda Olofa”

(Tiago 1:14) Omunu lomunu o setekiwa eci a tambiwa loloñeyi viaye muẽle.

o despertai 4. 2017 kem. 14

Oku Setekiwa

Omunu o setekiwa eci a vetiyiwa oku linga ocina cimue ka ca sungulukile. Oco tu kuate elomboloko liwa, sokolola ndoco: Osimbu o kasi vovenda yimue, o mola ocina cimue o yongola calua. Vepuluvi liaco, o sima okuti ci leluka oku nyana ocina caco okuti lomue o ku mola. Pole, utima wove u ku sapuila okuti eci o yongola oku linga ka ca sungulukile. Omo liaco, o liwekapo oku sokolola kocina caco kuenje enda. Vepuluvi liaco, wa tẽla oku yula oseteko liaco

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA

Nda o kuete ocisimĩlo coku linga cimue civĩ, ka ci lomboloka okuti ove wumunu umue uvĩ. Embimbiliya li popia okuti vosi yetu olonjanja vimue tua siata oku yonjiwa. (1 Va Korindo 10:13) Cavelapo, ovina tu linga eci tu liyaka loseteko yimue. Omanu vamue va kala otembo yalua oku sokolola ovina ka via sungulukile, noke, va ci linga. Vakuavo, va yuvula lonjanga ovisimĩlo viaco.

“Omunu lomunu o setekiwa eci a tambiwa loloñeyi viaye muẽle.”—Tiago 1:14.

(Tiago 1:15) Kuenje eci oloñeyi vi mina, vi cita ekandu; lekandu eci li kula li nena oku fa.

o despertai 4. 2017 kem. 14

Oku Setekiwa

Embimbiliya li lekisa ovina vi ambata omunu umue oku linga ovina ka via sungulukile. Kukanda ku Tiago 1:15, ku popia hati: Oloñeyi [ka via sungulukile] eci vi mina vi cita ekandu. Nda ukãi umue wa mina, tua kũlĩha okuti o ka cita omõla umue.Cimuamue haico okuti eci tu kala otembo yalua oku sokolola kocina cimue ka ca sungulukile, ku keya epuluvi limue okuti tu ka linga ocina caco. Pole, Tu sukila oku yuvula olonjongele viaco. Tu pondola oku vi yula.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Tiago 1:17) Ongavelo yosi yiwa, lombanjaile yosi ya lipua yi tunda kilu ku Isia yovinyi, una okuti ka pongoloka ndaño oku ñualapo ndulembo.

perspicaz-volume 2 kem. 725-726

Ocinyi

Yehova eye “Isia yovinyi.” (Tia. 1:17) Eye ka ecele lika “ekumbi ha li tuila kutanya, kuenda ovihandeleko viosi viosãi lolombungululu ha vi tuila kuteke” (Yer. 31:35), pole, eye ono yovinyi viosi konepa yespiritu. (2 Va Kor. 4:6) Ovihandeleko viaye, olonumbi kuenda Ondaka yaye, ocinyi komanu vana va tava oku songuiwa lavio. (Osa. 43:3; 119:105; Olosap. 6:23; Isa. 51:4) Ukualosamo wa popia hati: “Kocinyi cove oko tu muila muila ocinyi.” (Osa. 36:9; sokisa lelivulu Liosap. 27:1; 43:3.) Ndeci ocinyi cutanya ci amamako oku tua oku upisa kociteketeke “kokutua toke ca linga utanya” cimuamue haco onjila yukuesenga okuti yu tuila olondunge viaye kuenda cu amamako oku tua. (Olosa. 4:18) Oku pokola kolonumbi via Yehova, ci lomboloka oku endela vocinyi Caye. (Isa. 2:3-5) Handi vali, eci omunu umue a tenda ovina via viha lonjila yimue ka ya sungulukile, o kasi vowelema konepa yespiritu. Yesu wa popia hati: “Nda iso liove lia wuvala etimba liove liosi li tekãva.” Nda okuti ocinyi ci kasi love yi lomboloka owelema, owelema waco walua!— Mat. 6:23; sokisa lelivulu Liesin. 15:9; 28:54-57; Olosap. 28:22; 2 Pet. 2:14.

(Tiago 2:8) Nda vu pokola kocihandeleko ca soma, ndomo ca popia ocisonehua citi, “Sola ukuẽle ndeci o lisole ove muẽle,” vu kasi oku linga ciwa.

perspicaz-volume 2 kem. 685 ocin. 4)

Ocihandeleko

“Ocihandeleko ca Soma.” Pokati kovihandeleko vi songuila omanu, “ocihandeleko ca Soma” ci kuetevo unene ndeci osoma yimue pokati komanu. (Tia. 2:8) Ocisila Cocihandeleko ca kala ocisola; okuti “sola ukuẽle ndeci o lisole ove muẽle” (ocihandeleko ca soma) ca kala ocihandeleko kua tunda Ovihandeleko viosi kuenda olondaka Viovaprofeto.” (Mat. 22:37-40) Ndaño okuti Akristão ka va kasi vali vemẽhi liocisila Cocihandeko, catiamẽla kocisila cokaliye, ovo va sukila oku pokola kocihandeleko ca Soma Yehova kuenda comõlaye Soma Yesu Kristu.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Tiago 2:10-26) Nda umue o pokola Ovihandeleko viosi, pole, o lueyapo cimosi, o pisiwa la viosi. 11 Ndeci umue o popia hati, “Ku ka linge ukahokolo” kuendavo hati, “Ku ka ponde.” Nda ku lingi ukahokolo, pole, o ponda, o sinila ovihandeleko. 12 Amamiko oku vangula kuenda oku linga ndava va kasi oku sombisiwa locihandeleko comanu va yovuiwa. 13 Momo una ka lekisa ohenda, ka sombisiwa lohenda. Puãi ohenda yi yula vekanga. 14 A vamanjange, vu kuatisiwa ndati nda umue o popia okuti o kuete ekolelo, pole, ka kuete ovilinga? Anga hẽ ekolelo liaco li pondola oku u yovola? 15 Nda manji umue ulume ale ukãi ka kuete uwalo, pamue okulia kueteke, 16 kuenje umue pokati kene o va sapuila hati, “Kuendi lombembua; li sikilĩli, kuti,” pole, ka vu va ĩhi eci va sukila katimba avo, ci silivila nye? 17 Haicovo, ekolelo nda ka li kuete ovilinga lia fa. 18 Pole, umue o popia hati: “Ove o kuete ekolelo, puãi ame ñuete ovilinga. Ndekise ekolelo liove ka li kuete ovilinga kuenje ame hu lekisa ekolelo omo liovilinga viange.” 19 O tava hẽ okuti kuli lika Suku umosi? O linga ciwa. Ndaño olondele vi tavavo kuenje vi luluma. 20 Aveke, kua kũlĩhĩle okuti, ekolelo nda ka li kuete ovilinga ka li silivila? 21 Avirahama isietu ka tendiwile hẽ ndukuesunga mekonda liovilinga eci a lumba omõlaye Isake kutala? 22 Limbuka okuti ekolelo liaye lia talavayela pamosi lovilinga kuenda ekolelo liaye lia kanguiwa omo liovilinga, 23 kuenje kua tẽlisiwa ocisonehua cokuti: “Avirahama wa kolela Yehova kuenje wo tenda ndukuesunga” kuenda wa tukuiwa okuti ekamba lia Yehova. 24 Limbuka okuti omunu o tendiwa ndukuesunga omo liovilinga, mekonda liekolelo lika, hacoko. 25 Haicovo, Rahava ocipuepue ka tendiwile hẽ okuti ukuesunga omo liovilinga noke yoku yekisa olondavululi, loku vi tuma konjila yikuavo? 26 Cimuamue haico, ndeci etimba ka li kuete efuimo lia fa, ekolelo ka li kuete ovilinga laliovo lia fa.

perspicaz volume 3 kem. 157 ocin. 3-5

Ocisila Cokaliye

O Novo Pacto. Jeová predisse o novo pacto, mediante o profeta Jeremias, no sétimo século AEC, declarando que não seria como o pacto da Lei, que Israel violara. (Je 31:31-34) Na noite antes de sua morte, em 14 de nisã de 33 EC, quando estabeleceu a celebração da Refeição Noturna do Senhor, Jesus Cristo anunciou o novo pacto, a ser validado por seu sacrifício. (Lu 22:20) No 50.° dia a contar de sua ressurreição, e 10 dias depois de ter ascendido para seu Pai, ele derramou o espírito santo, que recebera de Jeová, sobre os seus discípulos reunidos num quarto de andar superior em Jerusalém. — At 2:1-4, 17, 33; 2Co 3:6, 8, 9; He 2:3, 4.

As partes do novo pacto são Jeová, de um lado, e o “Israel de Deus”, os gerados pelo espírito em união com Cristo, que constituem sua congregação ou corpo, do outro lado. (He 8:10; 12:22-24; Gál 6:15, 16; 3:26-28; Ro 2:28, 29) O novo pacto entra em operação com o sangue derramado (o sacrifício da vida humana) de Jesus Cristo, cujo valor foi apresentado a Jeová depois da ascensão de Jesus para o céu. (Mt 26:28) Quando a pessoa é escolhida por Deus para a chamada celestial (He 3:1), Deus introduz tal pessoa em Seu pacto baseado no sacrifício de Cristo. (Sal 50:5; He 9:14, 15, 26) Jesus Cristo é o Mediador do novo pacto (He 8:6; 9:15) e o Descendente primário de Abraão. (Gál 3:16) Por ser o mediador do novo pacto, Jesus ajuda os que se acham nesse pacto a tornar-se parte da verdadeira semente de Abraão (He 2:16; Gál 3:29), por meio do perdão dos pecados deles. Jeová os declara justos. — Ro 5:1, 2; 8:33; He 10:16, 17.

Estes irmãos de Cristo, gerados pelo espírito e ungidos, tornam-se subsacerdotes do Sumo Sacerdote, um “sacerdócio real”. (1Pe 2:9; Re 5:9, 10; 20:6) Eles realizam uma obra sacerdotal, um “serviço público” (Fil 2:17), e são chamados de “ministros dum novo pacto”. (2Co 3:6) Estes chamados têm de seguir de perto, fielmente, os passos de Cristo, até entregarem sua vida na morte; Jeová fará deles então um reino de sacerdotes, tornando-os partícipes da natureza divina, e os recompensará com imortalidade e incorrupção, como co-herdeiros de Cristo nos céus. (1Pe 2:21; Ro 6:3, 4; 1Co 15:53; 1Pe 1:4; 2Pe 1:4) O objetivo desse pacto é tirar um povo para o nome de Jeová, como parte da ‘semente’ de Abraão. (At 15:14) Eles se tornam a “noiva” de Cristo e são o grupo de pessoas a quem Cristo introduz num pacto para o Reino, a fim de governarem com Ele. (Jo 3:29; 2Co 11:2; Re 21:9; Lu 22:29; Re 1:4-6; 5:9, 10; 20:6) O objetivo do novo pacto exige que continue em operação até que todos os do “Israel de Deus” sejam ressuscitados para a imortalidade nos céus.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link