OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • Ene Akulu Vekongelo, Nye vu Sima Catiamẽla Koku Pindisa Vamanji?
    Utala Wondavululi—2015 | Kupupu 15
    • Ene Akulu Vekongelo, Nye vu Sima Catiamẽla Koku Pindisa Vamanji?

      “Ovina viosi vi kuete uvo wavio.”​—UKUNDI 3:1.

      O TAMBULULA NDATI?

      • Oku pindisa vamanji ci kuete esilivilo lie, kuenda momo lie?

      • Ekongelo li kuatisiwa ndati nda akulu vekongelo va eca epindiso?

      • Akulu vekongelo va setukula ndati ongangu ya Samuele poku pindisa vamanji?

      1, 2. Vamanji vakuakunyula akongelo nye va siata oku limbuka vakongelo alua?

      MANJI umue ukuakunyula akongelo wa kala oku malusula ohongele a linga lakulu vekongelo. Eci a vandekela kokuavo wa va kuatela ocisola omo liupange walua va siata oku linga, momo vamue pokati kavo va kukile ale okuti nda o va tukula hati va isia yaye. Pole, kua kala ocitangi cimue co nenela esakalalo. Omo liaco, wa va pulisa hati: “A vamanji, nye wa lingi oco vu pindisi vamanji okuti va tambula ovikele vialua vekongelo?” Akulu vaco vekongelo va kũlĩha okuti, vokuenda kuosemana va nyuliwa onjanja ya sulako, va vetiyiwile oco va pesile otembo yalua koku pindisa vamanji. Noke, umue pokati kakulu vaco vekongelo wa popia hati: “Ka tua ecele epindiso lialua.” Kuenje akulu vakuavo vekongelo va tavavo kondaka yaye.

      2 Nda ove ukulu wekongelo, citava okuti ecavo etambululo limuamue. Vamanji vakuakunyula akongelo va siata oku limbuka okuti, akulu valua vekongelo va sukila oku pesila otembo yalua koku pindisa vamanji amalẽhe kuenda vana va kuka, oco va kuatise koku tata ekongelo. Pole, ka ca lelukile oku ci linga. Momo lie?

      3. (a) Embimbiliya li lekisa ndati okuti oku pindisa vamanji ci kuete esilivilo, kuenda momo lie vosi yetu tu sukilila oku lekisa onjongole kepindiso liaco? (Tala etosi pombuelo yemẽla.) (b) Momo lie pamue ka ci lelukila kakulu vamue vekongelo oku pindisa vamanji vakuavo?

      3 Omo okuti wukulu wekongelo, wa kũlĩha okuti oku pesila otembo yalua koku pindisa vamanji ci kuete esilivilo.a (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Ove wa kũlĩha okuti vamanji valua va sukila ekuatiso oco ekongelo lia amameko oku pamisiwa cilo okuti kovaso yoloneke va ka kuatisa akongelo okaliye. (Tanga Isaya 60:22.) Embimbiliya li popia hati, o sukila oku ‘longisavo vakuene.’ (Tanga 2 Timoteo 2:2.) Pole, ka ca lelukile oku sokiya otembo yoku ci linga. Momo, o kuete ocikele coku tata epata liove kuenda oku talavaya kupange woku sanda eteku. O kuetevo ocikele coku tata ovina vi sukiliwa vekongelo, kuenda oku linga ovina vikuavo vionjanga. Omo okuti kuli ovina vialua vioku linga, tu konomuisi esunga lieci oku pesila otembo yalua koku pindisa vamanji ci kuetele esilivilo.

      EPINDISO LI SUKILIWA LONJANGA

      4. Momo lie olonjanja vimue akulu vekongelo ka va siatelele oku pindisa lonjanga vamanji?

      4 Momo lie pamue ka ci lelukila oku pesila otembo yalua koku pindisa vamanji vekongelo? Pamue vamanji vamue va sima ndoco: ‘Kuli ovina vimue vionjanga vekongelo okuti vi sukila oku tetuluiwa lonjanga. Nda sia pindisile vamanji lonjila yimue ya sunguluka ekongelo ka li kuata ovitangi.’ Anga hẽ ovisimĩlo evi viocili? Kuli ovina vimue okuti pamue o sukila oku vi tetulula lonjanga. Pole, nda kua pindisile lonjanga vamanji, ekongelo li kala kohele.

      5, 6. Nye tu lilongisa kulandu womunu endisa ekãlu, kuenda nye a sukila oku linga oco ekãlu liaco li kale otembo yalua? Ulandu wa tukuiwa ndeti u sokisiwa ndati loku eca epindiso ku vamanji vekongelo?

      5 Sokolola ulandu u kuãimo. Oco ekãlu li kale otembo yalua, omunu o liendisa wa kũlĩha okuti, o sukila oku kapamo ulela wokaliye olonjanja viosi. Pole, pamue o sima okuti oku kapa ongasolina vekãlu oco ocina ca velapo, momo nda ka ci lingile ekãlu liaco ka liendi. Pamue o simavo okuti nda o kuete ovopange akuavo, o pondola oku kapamo noke ulela wokaliye. Pole, ekãlu liaco lienda lika vokuenda kuotembo yimue. Poku ci linga, ci kapa ekãlu liaco kohele. Omunu endisa nda ka kapele vekãlu ulela wokaliye vepuluvi u sukiliwa, vokuenda kuotembo li nyolẽha. Noke, o ka pesela otembo yalua kuenda olombongo, oco a semũlule ekãlu liaco. Ulandu owu u tu longisa nye?

      6 Akulu vekongelo va sukila oku tetulula lonjanga ovina vi kuete esilivilo lia velapo. Nda ka va ci lingile, ekongelo li kuata ovitangi. Ndeci omunu endisa ekãlu a linga okuti o sukila oku kapa ongasolina vekãlu liaye olonjanja viosi, akulu vekongelo va sukilavo oku “limbuka ovina via velapo.” (Va Filipoi 1:10) Pole, akulu vamue vekongelo pamue va siata oku kuata ovopange alua okuti, ka va sangi otembo yoku pindisa vamanji vakuavo. Ovina viaco vi sokisiwa loku kuata owesi woku kapa ulela vekãlu. Nda akulu vekongelo ka va pindisa lonjanga vamanji, vekongelo ka mu kala vamanji valua va pindisiwa oco va tate ovina viosi vi sukila oku lingiwa.

      7. Tu sukila oku tenda ndati akulu vekongelo va siata oku sokiya otembo yoku pindisa vamanji vakuavo?

      7 Ku ka sime okuti epindiso ka li sukila oku eciwa lonjanga. Akulu vekongelo okuti va lekisa onjongole kekalo liwa liekongelo kovaso yoloneke, haivo va siata oku sokiya otembo yoku pindisa vamanji vakuavo, va lekisa okuti vakualondunge, kuenda va kapako vamanji vosi. (Tanga 1 Petulu 4:10.) Ekongelo li kuatisiwa ndati?

      ESOKIYO LIWA LIOTEMBO

      8. (a) Asunga api akulu vekongelo va kuete oco va pindise vamanji vakuavo? (b) Akulu vekongelo va kasi vakongelo mu sukila ekuatiso ocikele cipi conjanga va kuete? (Tala pokakasia losapi hati: “Upange Umue Wonjanga.”)

      8 Ndaño okuti akulu vamue vekongelo va loñoloha, pole va sukila oku lisuluvika kuenda oku limbuka okuti osimbu va amamako oku kuka, ka va ka pondola oku tẽlisa ovopange amue va siata oku linga cilo. (Mika 6:8) Omo okuti “cosi ciya ño [kuenda] ci veta ño,” akulu vekongelo va sukilavo oku ivaluka okuti, pamue ovina viaco vi va tateka oku tẽlisa ovikele viavo. (Ukundi 9:11, 12; Tiago 4:13, 14) Omo okuti akulu vekongelo va sole afendeli va Yehova kuenda va va tata ciwa, va siata oku likolisilako oku pindisa vamanji amalẽhe lovina va lilongisa vokuenda kuanyamo alua.​—Tanga Osamo 71:17, 18.

      9. Nye tu lavoka kovaso yoloneke okuti oku eca epindiso cilo ci kuete esilivilo?

      9 Akulu vekongelo okuti va siata oku pindisa vamanji vakuavo va kapiwako calua, momo alikolisilo avo a pondola oku kuatisa ekongelo oco li pamisiwe. Epindiso liaco li ecelela okuti vamanji valua va lipongiya ciwa oco va kuatise vamanji vekongelo oku likuata omunga, kuenda oku pamisa ekolelo liavo ku Suku. Oku ci linga cilo ci kuete esilivilo vokuenda kuoloneke vilo via sulako, kuenda ci ka kuatavo esilivilo vokuenda kuohali ya piãla tu lavoka. (Esekiele 38:10-12; Mika 5:5, 6) Omo liaco, ene akulu vekongelo, oku upisa etaili, u sukila oku fetika oku pindisa vamanji vakuavo.

      10. Nye akulu vekongelo va sukila oku linga oco va kuate otembo yoku pindisa vamanji vakuavo?

      10 Tua kũlĩha okuti o kuete esokiyo liovopange alua o sukila oku linga, momo o kasi oku tẽlisa ovikele vi kuete esilivilo vekongelo. Pole, o sukila oku linga esokiyo lioku pesila otembo yalua koku tẽlisa ovikele viaco okuti o pindisa vamanji vakuavo. (Ukundi 3:1) Nda wa ci linga, ceca uvangi wokuti o kasi oku linga esokiyo liwa liotembo yove, kuenje, ekongelo li ka kuatisiwa kovaso yoloneke.

      LINGA ESOKIYO LIA SUNGULUKA

      11. (a) Nye tu lilongisa catiamẽla kovisimĩlo via eciwa lakulu vekongelo vo kolofeka via litepa? (b) Ndomo ca lekisiwa kelivulu Liolosapo 15:22, momo lie oku konomuisa ovisimĩlo via eciwa lakulu vakuavo vekongelo ci kuetele esilivilo?

      11 Koloneke vilo, akulu vamue vekongelo okuti va siata oku pindisa ciwa vamanji oco va linge ovopange alua vekongelo, va pulisiwa ndomo va eca epindiso liaco.b (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Akulu vosi vekongelo va eca ovisimĩlo vimuamue, ndaño okuti va kuete ekalo lia litepa. Ovina viaco vi eca uvangi upi? Epindiso li sangiwa Vembimbiliya, li kuatisa koku longisa vamanji va kasi ‘kovitumãlo vikuavo kuenda kakongelo osi.’ (1 Va Korindo 4:17) Omo liaco, ocipama cilo kuenda cikuavo ci kuãimo, vi ka lombolola ovisimĩlo via eciwa lakulu vaco vekongelo. (Olosapo 15:22) Vamanji vana va eca epindiso va tukuiwa vati alongisi, pole, vana va tambula epindiso liaco va tukuiwa vati, olondonge.

      12. Nye ulongisi a sukila oku linga, kuenda momo lie?

      12 Catete, ulongisi o sukila oku pongiya ovina vi sukiliwa koku longisa. Momo lie ci kuetele esilivilo? Ndeci ukuakutata ocumbo colonelẽho a sukila oku pongiya ciwa osi yaco osimbu ka wayele ombuto, cimuamue haico ulongisi a sukila oku linga okuti o pongiya utima wondonge osimbu ka yi longisile ovina viokaliye. Pole, ulongisi o pondola oku sokiya ndati ovina a sukila oco a ece epindiso? Eye o pondola oku ci linga poku kuama ongangu yuprofeto Samuele una wa kala ulongisi umue wa loñolohele calua kosimbu.

      13-15. (a) Nye Yehova a sapuila ku Samuele okuti oco a sukilile oku linga? (b) Samuele wa pongiya ndati Saulu kocikele cokaliye a tambuile? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.) (c) Momo lie ulandu Wembimbiliya watiamẽla ku Samuele u kuetele esilivilo kakulu vekongelo koloneke vilo?

      13 Pa pita ale ci pitahãla 3.000 kanyamo tunde eci Yehova a sapuilile uprofeto Samuele hati: “Hẽla liya, [kowola] yilo muẽle, hu tumisa ulume ukuafeka ya Benjamini. Eye muẽle o waveka ha lingi Soma yomanu vange va Isareli.” (1 Samuele 9:15, 16) Samuele wa kuatele elomboloko liokuti, ka ponduile vali oku songuila epata lia va Isareli, pole, Yehova wa yonguile okuti, o nõla usongui ukuavo. Oco Samuele a pindise ulume waco kocikele cokaliye, wa linga esokiyo limue.

      14 Keteke likuavo, uprofeto Samuele wa li sanga la Saulu, kuenje Yehova wo sapuila hati: “Una nda ku sapuila hayu.” Noke Samuele wa linga ovina ndeci a sokiyile. Kuenje wa sokiya epuluvi limue liwa oco a sapele la Saulu. Eye wa ci linga poku laleka Saulu kumue lakuenje vaye oco va lile kumosi laye, noke wa va tumalisa kolomangu via velapo, kuenda wa eca kokuavo ositu yiwa. Kuenje, Samuele wa popia hati: “Lia. Momo ca ku selekiwila toke [vowola] ya tukuiwa.” Eci Saulu kumue la Samuele va kala oku endela kumosi vonjila, va sapela ovina viesanju. Eci va pitĩla konjo ya Samuele, va londa kilu lionjo, kuenje Samuele ‘wa amamako oku sapela la Saulu’ toke eci va pekela. Keteke likuavo, Samuele wa waveka Saulu, kuenje wo sipula, kuenda wa eca kokuaye olonumbi vikuavo. Eci Saulu a litepa la Samuele wa pongiyiwa ciwa oco a tetulule ovina viosi via laikele oku iya.​—1 Samuele 9:17-27; 10:1.

      15 Samuele wa waveka Saulu oco a songuile ofeka. Ovina viaco via litepa lepindiso lieciwa ku manji umue oco a linge ukulu wekongelo, ale oñuatisi yekongelo. Pole, akulu vekongelo va pondola oku lilongisa ovina vialua viwa viatiamẽla konjila Samuele a kuama poku pongiya utima wa Saulu. Cilo, tu konomuisi ovina viaco vivali.

      ALONGISI VA LEKISA ONJONGOLE KUENDA AKAMBA VAWA

      16. (a) Ovisimĩlo vipi Samuele a kuata eci va Isareli va pinga osoma yimue? (b) Nye Samuele a linga eci Yehova o sapuila oco a waveke Saulu?

      16 Lekisa onjongole, pole ku ka kuate ohele. Eci Samuele a yeva okuti va Isareli va yonguile oku vialiwa losoma yimue yomunu, wa sumuile calua, kuenda wa kala ndu okuti ka taviwile vali. (1 Samuele 8:4-8) Yehova wa sapela la Samuele olonjanja vitatu oco a yevelele kondaka yomanu, momo ka yonguile oku eca kokuavo osoma yimue. (1 Samuele 8:7, 9, 22) Ndaño Samuele wa kuatele ovisimĩlo viaco, pole, ka lekisile epela, ale oku kuatela onyeño ulume wa laikele oku piñala pomangu yaye oco a kale usongui. Eci Yehova a sapuila Samuele oco a waveke Saulu, eye ka kuatele ohele. Eye wa lekisa epokolo, momo ka ci lingilile ocikukũi, pole wa ci linga omo liocisola a kuatela Yehova.

      Alongisi, ndaño vu kuete ovina vialua vioku linga, pole, sokiyi otembo yoku kala la manji o sukila epindiso

      17. Koloneke vilo akulu vekongelo va kuãi ndati ongangu ya Samuele, kuenda asumũlũho api va pondola oku kuata?

      17 Koloneke vilo, kuli akulu valua vekongelo va loñoloha okuti, va siata oku kuama ongangu ya Samuele, kuenda va pindisa vamanji vakuavo locisola. (1 Petulu 5:2) Akulu vaco vekongelo va siata oku lekisa onjongole yoku longisa vamanji vakuavo, kuenda ka va kuete ohele yoku eca epindiso kokuavo liatiamẽla kovikele va kuete vekongelo. Pole, va limbuka okuti, vamanji vaco ‘olonalavayi’ vimue viwa okuti vi pondola oku va kuatisa koku tata ekongelo. (2 Va Korindo 1:24; Va Heveru 13:16) Akulu vekongelo va siata oku sanjuka calua poku limbuka ndomo vamanji vana va pindisiwa va talavaya luloño wavo poku kuatisa afendeli va Yehova.​—Ovilinga 20:35.

      18, 19. Ukulu wekongelo o pondola oku pongiya ndati utima wa manji oco a pindisiwe, kuenda momo lie ci kuetele esilivilo?

      18 Kala ekamba, pole ku ka linge lika ulongisi. Eci uprofeto Samuele a lisanga la Saulu, vepuluvi liaco nda wo waveka ulela vutue oco a linge osoma. Ndaño okuti osoma yaco yokaliye nda ya wavekiwa, pole, nda ka ya pongiyiwile ciwa oco yi songuile afendeli va Suku. Pole, Samuele wa pita otembo yalua loku pongiya utima wa Saulu oco a tẽlise ocikele caye cokaliye. Osimbu Samuele ka wavekele Saulu, va lila kumosi, noke va endele kocitumãlo cimue ca posoka, va sapela vokuenda kuotembo yalua, kuenda va puyuka. Samuele wa kevelela otembo ya sunguluka oco a waveke osoma yokaliye.

      [Ociluvialuvia kemẽla 7]

      Oku pindisa vamanji ku fetikila koku kuata ukamba lavo (Tala ovinimbu 18, 19)

      19 Cimuamue haico ci sukiliwa koloneke vilo. Momo, osimbu ukulu wekongelo ka fetikile oku pindisa manji umue, o sukila oku likolisilako oco a kuate ukamba laye. Ovina ukulu wekongelo a linga, vi kuatisa vamanji va pindisiwa okuti va lianja laye ndaño va kuete ekalo lia litepa. Ndaño o kasi kocitumãlo cimue cikuavo okuti o kuete ovina vialua vioku linga, pole, nda wa sokiya otembo yoku sapela la manji o sukila epindiso, eye o limbuka okuti, wa kapiwako. (Tanga Va Roma 12:10.) Nda wa ci linga, vamanji vaco va pindisiwa va ka eca olopandu omo liocisola wa lekisa kokuavo, kuenda ndomo wa va tata ciwa.

      20, 21. (a) Nye o pondola oku popia catiamẽla kulongisi umue uwa? (b) Nye tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?

      20 Ocili okuti ulongisi umue uwa, o sole oku pindisa vakuavo. Pole, o sukilavo oku sola omunu a kasi oku pindisa. (sokisa la Yoano 5:20.) Momo lie ci kuetele esilivilo? Momo, omunu o pindisiwa nda wa limbuka okuti ove o kasi oku u tata ciwa, o kuata onjongole yoku lilongisa ovina vialua kokuove. Omo liaco, akulu vekongelo ka va sukila lika oku likolisilako oco va kale alongisi, pole va sukilavo oku kala akamba vawa.​—Olosapo 17:17; Yoano 15:15.

      21 Eci ukulu wekongelo a mala oku pongiya utima wa manji o sukila oku pindisiwa, o fetika oku u pindisa. Olonjila vipi ukulu wekongelo a sukila oku kuama? Vocipama ci kuãimo tu ka konomuisa ulandu waco.

      a Ocipama cilo kuenda cikuavo ci kuãimo via sonehiwila akulu vekongelo. Pole, omanu vakuavo va pondolavo oku kuata onjongole yoku kũlĩha olonumbi viaco. Momo lie? Momo vi ka kuatisa vamanji vosi oku kuata elomboloko lieci akulu vekongelo va sukilila oku pindisa vamanji valua vekongelo. Nda vekongelo muli vamanji valua va pindisiwa va kuatisa ekongelo, kuenje vosi va sumũlũha.

      b Akulu vaco vekongelo va sangiwa kolofeka vimue ndeci: “Ko Australia, ko Bangladesh, ko Belgika, ko Brasil, ko Fransa, ko Guiana Fransesa, ko Japãu ko Korea, ko Mesiku, ko Namibia, ko Nigeria, ko Reunião, ko Rusia, ko Afrika Do Sul, kuenda ko Estados Unidos.”

      Upange Umue Wonjanga

      VAMANJI vamue va loñoloha va siata oku tunda kolofeka vialua violuali, kuenje va ilukila volofeka vina okuti akongelo aco ka a kuete akundi valua. Ovo va siata oku pesila otembo yalua kupange woku kunda kuenda oku longisa omanu olondaka viwa. Pole, nye ci pondola oku pita nda vamanji vaco va tunda vofeka yavo? Kovikanjo vialua nda ka kuli vamanji valua va loñoloha oco va kuatise ekongelo. Omo liaco, nda ove ukulu wekongelo okuti wa ilukila kocikanjo cimue ku sukila ekuatiso, o kuete ocikele coku pindisa lonjanga vamanji vaco oco va kuatise ciwa ekongelo.

      OLONDAKA VIMUE VIA LOMBOLUIWA

      • Oku pongiya utima wa manji o pindisiwa: Ci lomboloka oku kuatisa manji oco a lekise onjongole yoku lilongisa ovina viokaliye. Ulongisi o ci linga poku sokiya otembo yoku kala ekamba liomunu o pindisiwa. Eye, o linga ovina vi kuatisa una o lilongisa oco a lianje laye loku limbuka okuti wa kapiwako

  • Ndomo Akulu Vekongelo va Pindisa Vamanji Oco va Loñolohe
    Utala Wondavululi—2015 | Kupupu 15
    • Ndomo Akulu Vekongelo va Pindisa Vamanji Oco va Loñolohe

      “Ovina wa yeva kokuange . . . , vi kundika komanu va kolelua.”​—2 TIMOTEO 2:2.

      O TAMBULULA NDATI?

      • Ukulu wekongelo o pondola oku kuatisa ndati manji umue oco a pamise ocisola caye ku Yehova?

      • Ovinimbu vipi Viembimbiliya vi pondola oku kuatisa manji umue o kasi ndu okuti ka kuete onjongole yoku linga ovopange alua vekongelo?

      • Vamanji va kasi oku pindisiwa va pondola oku kuama ndati ongangu ya Elisia?

      1. (a) Nye afendeli va Yehova va kũlĩha tunde kosimbu catiamẽla koku eca epindiso, kuenda koloneke vilo li kapiwako ndati? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?

      AFENDELI va Suku va kũlĩha okuti oku eca epindiso ci nena onima yiwa. Avirahama wa linga esokiyo lioku ongolola ‘alume vaye va pindisiwa ciwa,’ oco va linge uyaki woku yovola Lote. (Efetikilo 14:14-16) Olonjimbi vio koloneke via Soma Daviti via enda ‘oku pindisiwa’ oco vi imbe ovisungo vioku eca esivayo ku Yehova. (1 Asapulo 25:7) Koloneke vilo, tua siata oku liyaka layonjo a Satana kuenda oluali luaye. (Va Efeso 6:11-13) Tu sukilavo oku likolisilako oku linga upange u sanjuisa Yehova, poku sapela lomanu catiamẽla konduko yaye. (Va Heveru 13:15, 16) Ndeci afendeli va Suku va linga kosimbu, tu sukilavo oku pindisiwa oco tu kuate onima. Yehova wa siata oku eca kakulu vekongelo ocikele coku pindisa vamanji. (2 Timoteo 2:2) Olonjila vipi akulu vamue vekongelo va siata oku kuama poku pindisa vamanji oco va tate afendeli va Yehova?

      PAMISA VAMANJI VA PINDISIWA OCO VA SOLE YEHOVA

      2. Osimbu ukulu wekongelo ka longisile ovina viokaliye ku manji o pindisiwa nye a sukila oku linga, kuenda momo lie?

      2 Ukulu wekongelo o sokisiwa lomunu ukuakutata ocumbo colonelẽho. Osimbu ka wayele ombuto, pamue o sukila oku kapa otulumu vocumbo caco okuti eci yi tunda yi kula kuenda yi pama ciwa. Cimuamue haico ukulu wekongelo a sukila oku linga okuti, osimbu ka longisile ovina viokaliye ku manji umue, tete u lomboluila ovinimbu vimue Viembimbiliya okuti, vi ko kuatisa oku lipongiya ciwa oco a kapeko ovina a lilongisa.​—1 Timoteo 4:6.

      3. (a) Olondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Marko 12:29, 30 vi kapiwako ndati poku sapela la manji o kasi oku pindisiwa? (b) Olohutililo viukulu wekongelo vi kuatisa ndati manji o pindisiwa?

      3 Oku kuata elomboloko ndomo ocili ci kuatisa ovisimĩlo via manji o kasi oku pindisiwa ci kuete esilivilo. Oco o ci linge, pamue o sukila oku u pulisa ndomo elitumbiko liaye ku Yehova lia siata oku u kuatisa kovina a yongola oku linga komuenyo waye. Oku linga epulilo liaco ci kuatisa oku sapela ovina vi lekisa ndomo tu pondola oku vumba Yehova lutima wetu wosi. (Tanga Marko 12: 29, 30.) Pamue o yongola oku likutilila kumue la manji yaco, loku pinga ku Yehova oco a ece kokuaye espiritu sandu a sukila okuti o pindisiwa. Manji o pindisiwa eci a yeva okuti wo kongela volohutililo viove, cu vetiya oku likolisilako oku kapako ovina a lilongisa!

      4. (a) Tukula ovolandu amue Embimbiliya a pondola oku kuatisa manji o pindisiwa oco a kule lonjanga konepa yespiritu. (b) Ocimãho cipi akulu vekongelo va sukila oku kuata poku pindisa vamanji?

      4 Eci o fetika oku eca epindiso, ciwa nda tete o sapela la manji o pindisiwa catiamẽla kovolandu Embimbiliya okuti u kuatisa oku limbuka esilivilo lioku kala oñuatisi yekongelo, oku koleliwa, kuenda oku lekisa umbombe. (1 Olosoma 19:19-21; Nehemiya 7:2; 13:13; Ovilinga 18:24-26) Ovituwa viaco vi kuete esilivilo ku manji o kasi oku pindisiwa, ndeci ci pita losi ya kapiwa otulumu. Momo vi kuatisa manji o pindisiwa oco amameko oku kula lonjanga konepa yespiritu. Manji umue ukulu wekongelo wo kofeka yo Fransa o tukuiwa hati Jean-Claude wa popia hati, ocimãho caye poku eca epindiso oku kuatisa manji o pindisiwa oco a nõle onjila ya sunguluka lekuatiso liolonumbi Viembimbiliya. Eye wa popia hati: “Nda siata oku sandiliya epuluvi lioku tangela kumosi ocinimbu cimue Cembimbiliya okuti ‘ci patulula ovaso’ a manji o kasi oku pindisiwa oco a lilongise ‘ovina vi komõhisa’ vi sangiwa Vondaka ya Suku.” (Osamo 119:18) Olonjila vipi vikuavo vi pondola oku pamisa manji umue o kasi oku pindisiwa?

      OKU ECA OVISIMĨLO VIOKU KUATA OVIMÃHO KUENDA ESUNGA LIACO

      5. (a) Oku sapela catiamẽla kovimãho vietu viupange wa Yehova la manji o kasi oku pindisiwa ci kuete esilivilo lie? (b) Momo lie akulu vekongelo va sukilila oku pindisa vamanji vana okuti handi amalẽhe? (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

      5 Pulisa manji o kasi oku pindisiwa oco a tukule ovimãho viaye viatiamẽla kupange wa Yehova. Nda ka kuete ocimãho, eca ekuatiso kokuaye oco a nõle cimue a pondola oku tẽlisa. Lekisa esanju poku sapela laye catiamẽla kovimãho wa kuatele kuenda esanju wa yeva vutima poku vi tẽlisa. Onjila ya tukuiwa ndeti ya leluka, kuenda yi kuatisa. Manji umue ukulu wekongelo o tukuiwa hati Victor okuti ukundi wotembo yosi wo vocifuka co Afrika wa popia hati: “Eci nda kala umalẽhe, ukulu umue wekongelo wa ndi linga apulilo amue atiamẽla kovimãho viange. Apulilo aco a ndi kuatisa oku sokolola lutate catiamẽla kupange woku kunda.” Akulu vekongelo va loñoloha va popia vati, oku pindisa vamanji osimbu va kasi amalẽhe ci kuete esilivilo, ca piãla enene oku fetika epindiso liaco osimbu va kasi oku iñila vutunga wovomalẽhe. O pondola oku eca kokuavo ovopange amue o vekongelo okuti va tẽla oku a linga. Nda vamanji va pindisiwa osimbu va kasi amalẽhe, ci va kuatisa oku tiamisila utima wavo kovimãho okuti eci va linga akulu ka va yapuisiwa lovina vi pondola oku va tateka.​—Tanga Osamo 71:5, 17.a (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

      [Ociluvialuvia kemẽla 10]

      Lomboluila ku manji esunga lieci a sukilila oku linga upange wa siata oku eca kokuaye, kuenda u pandiya omo lialikolisilo aye (Tala ovinimbu 5-8)

      6. Onjila yipi yiwa Yesu a kuama poku pindisa vakuavo?

      6 Oco o vetiye manji o pindisiwa okuti o vumba Yehova, ku ka sapele lika laye ovina a sukila oku linga. O sukilavo oku lombolola esunga lieci oku linga ovina viaco ci kuetele esilivilo. Yesu okuti eye Ulongisi wa Velapo, wa sapuila kovapostolo vaye oco va kunde. Pole, tete wa lekisa kokuavo esunga lieci va sukilile oku pokola. Eye wa va sapuila hati: “Uviali wosi wokilu lowu wokilu lieve wa nyihiwa. Oco kuendi, ka tavisi olofeka viosi.” (Mateo 28:18, 19) O pondola oku setukula ndati onjila Yesu a kuama poku eca epindiso?

      7, 8. (a) Koloneke vilo akulu vekongelo va pondola oku setukula ndati onjila Yesu a kuamele poku eca epindiso? (b) Oku eca epandiyo ci kuatisa ndati manji o pindisiwa? (c) Ovisimĩlo vipi vi pondola oku kuatisa akulu vekongelo oco va pindise vamanji? (Tala pokakasia losapi hati: “Ndomo tu Pindisa Vamanji.”)

      7 Nda o pinga ku manji umue oco a linge upange umue, u lomboluila lekuatiso Liembimbiliya esunga lieci upange waco u kuetele esilivilo. Nda wa ci linga, o lekisa okuti o kasi oku u longisa oku linga ovina omo liolonumbi vi sangiwa Vembimbiliya, pole ku ci lingila oco a kapeko ovihandeleko vimue. Nda wa pinga ku manji umue okuti o yelisa puvelo Wonjango Yusoma oco omanu va pite ciwa, o sukila oku lekisa kokuaye elivulu lia Tito 2:10. Lombolola ndomo upange a kasi oku linga u ka ecelela esapulo Liusoma oku vetiya calua omanu. Sapuilavo ku manji yaco oco a sokolole vana va kuka va kasi vekongelo, kuenda ndomo oku linga upange waco ci pondola oku va kuatisa. Oku sapela ovina viaco, cecelela oku eca epindiso liu kuatisa oku sokolola ovina viatiamẽla komanu okuti kovihandeleko ci sule. Eci a limbuka ndomo vamanji vosi va kasi oku kuatisiwa lupange waye, o yeva esanju omo lioku limbuka okuti, o kasi oku kuatisa omanu.

      8 Ku ka ivaleko oku pandiya manji o pindisiwa omo a kasi oku kapako ovisimĩlo viove. Momo lie oku ci linga ci kuetele esilivilo? Ndeci ovava a pondola oku kuatisa ocikũla cimue oku kula ciwa, oku pandiya manji o kasi oku pindisiwa, cu kuatisa oku amamako oku linga upange wa Yehova.​—Sokisa la Mateo 3:17.

      OCITANGI CIKUAVO

      9. (a) Kolofeka vina okuti kuli ovokuasi, momo lie pamue ka ci lelukila kakulu vamue vekongelo oku pindisa vamanji vakuavo? (b) Momo lie vamanji vamue amalẽhe ka va pitisila kovaso upange wa Suku komuenyo wavo?

      9 Akulu vekongelo va kasi kolofeka vina kuli ovokuasi, pamue ka ci leluka kokuavo oku vetiya vana va papatisiwa okuti va kuete oku upisa 20 kanyamo ale 30, oco va likolisileko oku linga ovopange alua vekongelo. Akulu vamue vekongelo va loñoloha va sangiwa kueci ci soka 20 kolofeka va tu sapuila esunga lieci va tavela okuti, vamanji vamue amalẽhe ka va siatele oku linga upange walua vekongelo. Akulu valua vekongelo va popia vati vamanji vamue eci va kala amalẽhe, olonjali viavo ka via endele oku va vetiya oco va kuate ovimãho kupange wa Yehova. Momo, eci vamanji vamue amalẽhe va yonguile oku linga upange walua vekongelo, olonjali viavo via va vetiya oku kuata ovimãho vioku tangela kosikola ya velapo, ale oku kuata ovimãho vikuavo violuali! Omo liaco, ka va pitisile kovaso oku vumba Suku komuenyo wavo.​—Mateo 10:24.

      10, 11. (a) Ukulu wekongelo o pondola oku kuatisa ndati levando manji umue oku pongolola ovisimĩlo viaye ka via sungulukile? (b) Ovinimbu vipi Viembimbiliya ukulu wekongelo a sukila oku kuatisa lavio manji umue, kuenda momo lie? (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

      10 Nda manji umue o moleha ndu okuti ka lekisa onjongole yoku linga upange walua vekongelo, ndaño okuti ka ci leluka oku pongolola ovisimĩlo viaye, pole nda wa lekisa epandi o pondola oku ci linga. Ukuakutata ocumbo colonelẽho o pondola oku kuatisa levando ocikũla cimue oco okuti poku kula ka ci pengi. Cimuamue haico o pondola oku linga okuti, o kuatisa levando manji umue oku limbuka apongoloko a sukila oku linga atiamẽla kovisimĩlo viaye oco a tave ovikele vialua vekongelo. O ci linga ndati?

      11 Sokiya otembo yoku linga ukamba la manji o pindisiwa. Sapela laye oco a limbuke okuti o sukiliwa vekongelo. Vokuenda kuotembo tumala laye kuenda konomuisa laye ocinimbu cimue Cembimbiliya ci pondola oku u kuatisa oku sokolola ovina viatiamẽla kelitumbiko liaye ku Yehova. (Ukundi 5:4; Isaya 6:8; Mateo 6:24, 33; Luka 9:57-62; 1 Va Korindo 15:58; 2 Va Korindo 5:15; 13:5) Noke seteka oku vetiya utima waye lapulilo amue ndeci: ‘Nye wa likuminya ku Yehova eci wa tumbika omuenyo wove kokuaye? Nye o sima okuti oco Yehova a yeva vutima eci wa papatisiwa?’ (Olosapo 27:11) ‘Nye Satana a yeva vutima waye?’ (1 Petulu 5:8) Ovinimbu viaco Viembimbiliya vi kuete unene walua, kuenda vi pondola oku vetiya utima wa manji yaco.​—Tanga Va Heveru 4:12.b (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

      VANA VA PINDISIWA VA LEKISA OKUTI VA KOLELIWA

      12, 13. (a) Ocituwa cipi Elisia a lekisa eci a kala oku pindisiwa? (b) Onima yipi Yehova a eca ku Elisia omo liekolelo a lekisa?

      12 Ene amalẽhe, ekongelo li sukila ekuatiso liene. Ovituwa vipi vi ku kuatisi oku kuata onima yiwa kupange wa Yehova? Oco tu sange etambululo, tu konomuisi ovolandu amue o kosimbu a pita la Elisia eci a pindisiwa.

      13 Pa pita ale eci ci soka 3.000 kanyamo tunde eci uprofeto Eliya a lalekele umalẽhe Elisia oco a linge oñuatisi yaye. Elisia wa tava lonjanga, kuenda wa lekisa ekolelo lumbombe poku kala oñuatisi yuprofeto. (2 Olosoma 3:11) Eliya wa pindisa Elisia vokuenda kuanyamo epandu. Noke eci upange wa Eliya ko Isareli wa kala kesulilo, wa sapuila oñuatisi yaye hati wa laikele oku liwekapo oku u kuatisa. Pole, volonjanja vitatu Elisia wa popia hati: “Si litepi love.” Momo wa nõlelepo oku kala lulongisi waye vokuenda kuotembo yalua. Kuenje Yehova wa sumũlũisa Elisia omo liekolelo a lekisa poku ecelela oku mola eci Eliya a ambatiwa locipepe.​—2 Olosoma 2:1-12.

      14. (a) Koloneke vilo vamanji va pindisiwa va pondola oku kuama ndati ongangu ya Elisia? (b) Momo lie manji o pindisiwa a sukilila oku kuata ekolelo?

      14 Ove o kasi oku pindisiwa o pondola oku setukula ndati ongangu ya Elisia? Tava lonjanga ovikele, ndaño ovopange ana a kasi ndu okuti ka a kuete esilivilo. Ivaluka okuti ulongisi wove, eye ekamba liove. U sapuila okuti wa sanjukila ovina a siata oku ku lingila, kuenda lekisa kokuaye okuti o yongola oku amamako oku lilongisa laye. Pole, ocina ca velapo o sukila oku linga ceci okuti, o lekisa ekolelo poku tẽlisa ocikele cove. Momo lie? Momo, eci o limbuka okuti wa koleliwa kuenda ukuacili, akulu vekongelo va pondola oku kolela okuti Yehova o yongola okuti o tambula ovikele vikuavo vekongelo.​—Osamo 101:6; tanga 2 Timoteo 2:2.

      SUMBILA AKULU VEKONGELO VA LOÑOLOHA

      15, 16. (a) Elisia wa lekisa ndati esumbilo kulongisi waye? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.) (b) Momo lie ovaprofeto vakuavo va kolelele Elisia?

      15 Ulandu wa Elisia u lekisa okuti koloneke vilo, vamanji va sukila oku sumbila akulu vekongelo va loñoloha. Eci Eliya la Elisia va nyula ocimunga cimue covaprofeto ko Yeriko, kavali kavo va endele Kolui Yordão. Noke, “Eliya wa nyañula onanga yaye yoku livatula, wa yiña, [kuenje] wa yi veta kovava, yu a litepa pokati.” Noke, alume vaco va yoka olui Yordão losi ya kukuta, kuenje “vamako loku vangula.” Elisia wa yevelela lutate olondaka ulongisi waye o sapuila, kuenda wa kapeleko ovina a lilongisa. Elisia ka kuatele ovisimĩlo viokuti wa kũlĩhĩle ale ovina viosi. Eci Eliya ambatiwa locipepe, Elisia wa tiukila Kolui Yordão. Noke, wa veta kovava lonanga ya Eliya kuenje wa popia hati: “[Yehova] Suku ya Eliya o kasi pi?” Kuenje ovava olui a litepa vali pokati onjanja yikuavo.​—2 Olosoma 2:8-14.

      16 Ove hẽ wa limbuka okuti ocikomo catete ca Elisia cimuamue leci Eliya a linga onjanja ya sulako? Ovina viaco vi tu longisa nye? Elisia ka simĩle okuti omo liocikele a kuata wa sukilile oku linga ovina lonjila yimue ya litepa leyi Eliya a kuamele. Pole, omo okuti Elisia wa setukula olonjila Eliya a kuamele, wa lekisa okuti wa sumbilile ulongisi waye una wa kuatisa ovaprofeto vakuavo oco va kolele Elisia. ( 2 Olosoma 2:15) Elisia wa kala uprofeto vokuenda kueci ci soka 60 kanyamo, kuenje Yehova wa ecele kokuaye unene woku linga ovikomo vialua okuti vina Eliya a lingile vi sule. Ulandu waco u longisa nye ku vana va kasi oku pindisiwa koloneke vilo?

      17. (a) Vana va siata oku pindisiwa koloneke vilo va setukula ndati ovituwa via Elisia? (b) Vokuenda kuotembo Yehova o kuatisa ndati vakuekolelo va pindisiwa?

      17 Nda wa tambula ovikele vikuavo vekongelo, ku ka sime okuti o sukila oku linga ovina lonjila yimue ya litepa leyi akulu vekongelo va enda oku kuama kosimbu. Ivaluka okuti, vekongelo mu lingiwa lika apongoloko nda a sukiliwa, ale nda a eciwa locisoko ca Yehova. Ku ka linge apongoloko omo okuti o yongola oku ci linga. Omo okuti Elisia wa amamako oku kuama olonjila via Eliya, wa tẽla oku kuatisa ovaprofeto vakuavo oco vo kolele, kuenda wa lekisa esumbilo kulongisi waye. Cimuamue haico ci pondola oku pita love okuti, nda wa amamako oku kuama olonjila via kunamela Vembimbiliya vina vamanji va ku pindisa va kuamele, o lekisa esumbilo kakulu vekongelo va loñoloha, kuenje vamanji vosi va ka ku kolela. (Tanga 1 Va Korindo 4:17.) Osimbu wamamako oku loñoloha, o kapako apongoloko a pondola oku kuatisa ekongelo oco o kuame ocisoko ca Yehova okuti ci kasi oku amamako. Citava okuti vokuenda kuotembo Yehova o ku kuatisa oku linga ovopange alua okuti ana a lingiwa la va vamanji va ku pindisa ci sule, ndeci a kuatisa Elisia.​—Yoano 14:12.

      18. Momo lie oku pindisa vamanji vakongelo ku sukilila oku lingiwa lonjanga?

      18 Tu kevelela okuti olonumbi via tukuiwa vocipama cilo kuenda vocipama catete, vi vetiya akulu vekongelo oku sokiya otembo yoku pindisa vamanji. Tu likutilila oco vamanji valua va lekise onjongole yoku tambula epindiso, kuenda oku kapako ovina va lilongisa okuti vi va kuatisa oku tata ciwa afendeli va Yehova. Epindiso li pondola oku pamisa akongelo osi a sangiwa voluali, kuenda li kuatisavo omunu lomunu pokati ketu oku amamako lekolelo vokuenda kuovina vi komõhisa tu lavoka kovaso yoloneke.

      a Nda manji umue umalẽhe o lekisa umbombe kuenda o kuete ovituwa vikuavo viwa oco a linge upange vekongelo, citava okuti akulu vekongelo va eca ovisimĩlo viavo okuti manji yaco o nõliwa oco a kale oñuatisi yekongelo, ndaño okuti pamue ka tẽlisile handi ci soka 20 kanyamo.​—1 Timoteo 3:8-10, 12; Tala Utala Wondavululi 1 wosãi Yevambi Linene wo 1989, kemẽla 29, kelimi Lioputu.

      b Citava okuti u konomuisa atosi a sangiwa Vutala Wondavululi 15 ya Kupupu, wo 2012, kemẽla 14-16, kovinimbu 8-13, kuenda velivulu losapi hati: “Kali Vocisola ca Suku,” kocipama 16, kocinimbu 1-3.

      Ndomo tu Pindisa Vamanji

      AKULU VEKONGELO va siata oku kuata onima yiwa koku pindisa vamanji, va eca ovisimĩlo vi kuãimo ndeci:

      1. Lekisa ongangu yiwa kovina o popia kuenda kovina o linga.

      2. Vetiya manji o kasi oku pindisiwa oco a pamise ukamba waye la Yehova poku tanga Embimbiliya liosi vokuenda kunyamo umosi.

      3. Talavayeli kumosi kupange woku kunda. (Tala elitalatu koñoño yemẽla liatete.)

      4. U longisa oku songola olohongele viupange woku kunda vi kuatisa vamanji.

      5. Eci o linga ohundo yowiñi, eca kokuaye emẽla limue liohundo yaco oco a limbuke ndomo o yi lombolola.

      6. Olonjanja vimue u laleka kumue lepata liaye oco u lingili kumosi efendelo liepata.

      7. Pinga kokuaye kuenda kepata liaye oco wendeli kumue lepata liove oku ka kundila kovikanjo ka kuli Olombangi vialua Via Yehova.c​—Tala etosi pombuelo yemẽla.

      c Akulu vekongelo va kasi vo Afrika, vovifuka vio ko Amerika, ko Asia, ko Australia, kuenda ko Europa, va seteka oku kuama ovisimĩlo via tukuiwa ndeti, kuenje va siata oku kuata onima yiwa.

      OLONDAKA VIMUE VIA LOMBOLUIWA

      • Akulu vekongelo va loñoloha va pindisa vamanji poku va longisa ovina vi kuete esilivilo va ka sukila, oco va tate ciwa afendeli va Suku

Alivulu Wumbundu (1993-2025)
Tunda
Iñila
  • Umbundu
  • Tumisa o link
  • Ceci o yongola
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Alungulo Onumbi
  • Onumbi Yoku Liteyuila
  • Ndomo o Liteyuila
  • JW.ORG
  • Iñila
Tumisa o link