“Omõla o Posokela Oku Kula Kespiritu”
KETEKE 9, kosãi ya Cembanima, kunyamo wo 2008, Ocisoko Coku Teyuila Omãla, kofeka yo Suesia, ca linga onjango yimue losapi hati: “Omõla o Posokela Oku Kula Kespiritu.” Konjango yaco kua kala olonumiwa viatavo o ko Suesia oku kongelamo etavo lio Islamismu lovisoko vikuavo, kuenda volohundo viavo va lekisa ovisimĩlo viñi viñi.
Umue pokati kasongui vetavo wa popia hati: “Ca tĩla calua oku lombolola esilivilo liovolandu Embimbiliya oco omãla va kule kespiritu.” Oco hẽ, ovolandu a sangiwa Vovisonehua a kuatisa ndati omãla oku kula kespiritu?
Usongui waco wetavo wa popia hati, “Ovisonehua kuenda ovolandu a sangiwamo a kuatisa omãla oku sokolola ovina va tanga eci va kala lika liavo.” Eye wa tukula ulandu “wa Adama la Heva, wa Kaini la Havele, wa Daviti la Goliata, woku citiwa kua Yesu, ulandu wa Sangeo, wulume umue ukuakutambula elisimu, womõla ocisandui kuenda ulandu wulume u Samaria ukuahenda.” Ovolandu a-a a tukuiwila oku “kuatisa [omãla] oku sokolola ovina via velapo, ndeci oku yuvula uhembi, oku kala ukuakuecela, oku tetulula ovitangi, oku yuvula esuvu, loku fetuluinya, oku linga ukamba kuenda oku lekisa ocisola.” Eye wa amisako hati: “Ovisonehua evi, vi kuatisa omunu ndomo a pondola oku linga apongoloko vomuenyo waye, kovilinga kuenda koku loñolõha.”
Oku tanga Embimbiliya ocina cimue ciwa. Oco hẽ omãla va pondola muẽle oku ‘sokolola ovina va tanga Vovisonehua eci va kala lika liavo’ loku vi kapako?
Ndaño akulu, va sukilavo oku va lomboluila olonepa vimue Viovisonehua. Embimbiliya li tu sapuila ulandu wulume umue ka kuatele elomboloko liovina viespiritu ‘eci a kala lika liaye oku sokolola ovina a tanga.’ Ulume waco, kalei u Etiopia. Eye wa kala oku tanga ocitumasuku ca Isaya, pole ka kuatele elomboloko liaco. Omo okuti wa yonguile oku kuata elomboloko liocitumasuku caco, wa tava elomboluilo ndonge Filipe o wĩha. (Ovil. 8:26-40) Ocitangi eci ka ca pitile lika lulume u Etiopia. Vosi yetu tu sukilavo oku kũlĩha olonepa vimue Viovisonehua—ca piãla vali omãla.
Embimbiliya li tu sapuila ndoco: “Vutima womõla muli esanda.” (Olosap. 22:15) Omo omãla va sukila oku va longa loku va ĩha olonumbi, olonjali vi kuete ocikele coku va longisa ovituwa viwa lovina viespiritu lekuatiso Liembimbiliya kuenda vekongelo Liakristão. Omãla va sesamẽla epindiso liaco. Ovo va sukila oku va kuatisa tunde vutila, oku pamisa ociseveto cavo Vembimbiliya okuti va kula kespiritu oco va linge akulu va “tela oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi, omo olondunge viavo via pindisiwa.”—Va Hev. 5:14.