MURU 12
Munaakhale hayi nthamwene a Muluku?
1, 2. Atthu heeni yaawo yaari asinthamwene a Yehova?
NEEREKE mookhalano nthamweene anyu? Wakhala weera mookhalano, onnasiveliwa ni nyuwo. Aani, atthu ootheene onnaasivela okhalano nthamwene onsiveliwa ni yaawo, nave yoowo orinono mikhalelo sinaasivela.
2 Yehova tho, onnamusivela wathanla asinthamwene erinono mikhalelo sinamusivela. Mwa ntakihero, Abrahamu onnasuweliwa okhala nthamwene a Muluku. (Yesaya 41:8; Yakobe 2:23) Yehova nave annasiveliwa ni Davidi. (Miteko 13:22) Nave profeta Daniyeli aari “mutthu osiveleyaxa” vamaithoni va Yehova. — Daniyeli 9:23.
3. Abrahamu, Davidi, ni Daniyeli yaapanke heeni weera ekhale asinthamwene a Yehova?
3 Abrahamu, Davidi ni Daniyeli yaawenre hayi okhala asinthamwene a Yehova? Yaawera okhalano onthamwene ni Yehova mwaha wooweera awo yaari oowiiyeviha. Omutthu ene tiyoowo Yehova ontthunaawe weera ale antthuna okhala asinthamwene awe ekhale owiiyeviya. Nave tivaavo Yehova amwerenlaawe Abrahamu: “niwoko wòhìwelela nsu naka.” (Ephattuwelo 22:18) Nto Yehova ahaaxuttiha moota ana a israeli yeeraya ekhale asinthamwene awe, eeraka: “mene kàhàvaha yawo nlamulo nla kèraka: mwìwe nsu naka! Vavale miyo kinikhale Muluku anyu ni nyuwo muni mukhale muloko aka.” (Yeremiya 7:23) Mwaatthunaka weera mukhale nthamwene a Yehova, ontthuneya weera mukhale oowiiwelela.
YEHOVA ONNAAKHAVIHERA ASINTHAMWENE AWE
4, 5. Yehova onaakhavihera hayi asinthamwene awe?
4 Ttaankanre onlipa nnikotto, nto vamoharu, ontthuneya weera nimuroromeleke Yehova, owo onoonikhavihera. Nave-tho Biblya onihima weera, Yehova, ‘onoowonihera owera wawe yaale anamuroromela ni murim’aya wothene.’ (2 Sowereya 16:9) Nsalmu 32:8, nnahima weera Yehova onnaakhavihera atthu awe aavahaka miruku: “Kinimovahani miruku, maitho aka ari vasulú vanyu.”
5 Mwaha wa heeni ontthuneyaya ovahiwa miruku ni Yehova? Mwaha wooweera, ninkhala variyari va mwiittani oowera onipwaha hiyo. Yoowo ohintthuna weera atthu ekhaleke asinthamwene a Muluku. Mwiittani ene yoowo Satana. Mene atthu anamuroromela Yehova, annivirelela okhala owiiwelela ekhaviheriwaka ni Yehova. (Mmusome Nsalmu 55:22.) Yaakumanakano sooxupa, awo annavirelela okhala ororomeleya ntoko Davidi, yoowo aahime weera: “Muri va mono aka wolopwana, siso nkitannyeya.” (Masalmu 16:8; 63:8) Nrowe noone ele Satana onipakawe weera untuwanyere onthamwene ahu ni Muluku.
SATANA ONNAWOOTHERA ATTHU
6. Satana enree hayi voohima sa atthu antthuna okhala asinthamwene a Muluku?
6 Muru wa 11, nohoona weera Satana annamweerela Yehova okhala namootha. Owo enre, Adamu ni Heva khiyaaphwanela othanleliwa opaka yoorera naari yoonanara. Nto neereke Satana aamoothera paahi Muluku? Naari. Yoowereya ya Yobi, yaahonihera weera Satana onnawothera atthu ootheene antthuna okhala asinthamwene a Muluku. Nave-tho onneera weera atthu annakhala asinthamwene a Muluku mwaha wa mareeliho anaakhelaaya ankhuma wa Muluku. Nto Satana oophiyera ohima weera, mutthu ti mutthu pooti okhala mwiittani a Muluku. Vano ninrowa woona ele Satana ampankaawe Yobi nave moota Yehova amukhavihenra awe.
7, 8. (a) Maxi Yehova oonela hayi wootheriwa wa Yobi? (b)Nave Satana amoothera moota heeni Yobi?
7 Yobi aari taani? Yobi ari mutthu ororomeleya mu iyaakha 3.500 sa muttuli sivinre. Owo annamuttittimiha Muluku nave khasamusivela opaka itthu soohireera. Nto mwaha wa opaka itthu samusivela Yehova, owo wannatepa omutteela murima ni Yobi ni ahera weera khaavo aalikana ni Yobi mwa ehuhu ene yeele. (Yobi 1:8) Tivaavo nihinhovelaahu weera Yobi ari mweekhaikhai nthamwene a Yehova.
8 Satana aamoothera Yobi weera aari oororomeleya vamaithoni va Muluku mwaha wa mareeliho aakhelaawe wa Yehova. Nave tho Satana amwerela Yehova: “Kahiyene weyo onamurukurera vothevene, omwàkihaka yowo, emp’awe ni sawawe sothene? Miteko sa matat’awe weyo khawòtxenle oreliha. Mihuwo sawe samwaramwareya velaponi vothene. Nnya vanano omòkolele ntata ná ni wèteteye ni sawawe sothene, apale vavale anrowa nlelo wòtthapela vamaithoni vá?” — Yobi 1:10, 11.
9. Yehova aapanke eheeni weera oonihere weera Satana amootha?
9 Satana annamoothera Yobi weera aari mutthu amunyenkerera Yehova, mwaha annanvaha itthu aatthuna awe. Nto Satana uupuwela weera Yobi amuhiya omurumeela Yehova. Maxi naamwi vareene hiiho, Yehova khaakhulenle weera yari ekhaikhai itthu Satana uulumaawe. Nto mwaha weera Yehova aatthuna woonihera ekhaikhai ni yoowotha, owo amuhiya Yobi weera eereriwe ni Satana. Nave-tho, eyo yamonihera weera Yobi aakhanle nthamwene a Muluku mwaha wa itthu aakhelaawe wa Yehova, apaale mwaha wa nsivelo.
SATANA AMWEERERA YOBI
10. Irisa heeni Satana amuwinheraawe Yobi, nave Yobi aapanke heeni?
10 Vopatxerani, Satana ahakumihera erisa axinama ootheene a Yobi. Axinama akina yaarimweera wiiyiwa ni akina aahinse ni etari ni akina aawihenre etxittopa. Muholo mwaya ahiwiiva-tho anamuteko akina a Yobi. Erisa ela yaanwihera olatta Yobi, mpakana anahala matataru. Oonakaru weera Yobi nlelo annimuroromela Muluku, Satana aavirelela okhala niisara ni aawiva anamwane muloko a Yobi ni epheyo etokotoko. Nto naamwi Yobi saamukhumelela itthu soonanara ntoko iya siromoliwe, owo aavirelela okhala oororomeleya wa Yehova. Biblya oni, “mwa sowereya iya sothene Yobi khapahunle etthu, anyi, khapankiye etthu yonvirikanyiha Muluku.” — Yobi 1:12-19, 22.
Yobi aarelihiwa ni Yehova, mwaha wookhala oowiiwelela
11. (a) Satana amweerenre hayi tho Yobi? (b) Nto Yobi aapanke eheeni?
11 Satana khaahiyerenre omweerera Yobi. Satana uupuwela weera Yobi avoreiwa eretta etokotoko, owo amuhiya omuroromela Muluku. Satana ahuluma ni Muluku: “omòkolele ntata ná ni omùkhule mmakhuvani mwawe ni mwerutthuni mwawe, apale vavale onrowa nlelo wòtthapela vamaithoni vá?” Vano Satana amuruhela Yobi eretta yoowopiha ni yoohilammwa. (Yobi 2:5,7) Naamwi vareene hiiho, Yobi avirelela okhala ororomeleya wa Yehova. Yobi aammana natiri weera anvirelela okhala oororomeleya mpaka okhwa wawe. Owo ahimme weera: “Okhale ottai ni miyo owàkhulelani. Mpaka okhwa waka kinnàkiha ohittheka waka.” — Yobi 27:5.
12. Yobi oonihenre hayi weera Satana aari namootha?
12 Yobi khaasuwela mwaha wa heeni ahaawaawe moovirelela. Mene uupuwela weera maxupo oothene yaakhumelela wa Yehova. (Yobi 6:4; 16:11-14) Nave tho itthu Satana aamootheraawe Muluku, Yobi khaasuwela, owo aari ntoko mutthawalummwe. Nto mwaha wa ovilela, ahonihera weera Satana aari namootha. Moota heeni? Mwaha woooweera Yobi, aavirelela oororomeleya vamaithoni va Yehova. Eyo yahonihera weera, Yobi khahiyono aaroromeleya naari aakhanle nthamwene a Yehova mwaha wa itthu akhelaawe, maxi mwaha wa nsinvelo!
13. Eheeni yaamukhumelenle Yobi mwaha woororomeleya vamaithoni va Muluku?
13 Ntoko noonnaahu, naamwi Yobi ahaasuwela itthu sereya wirimu, weiwo waalelaniwa weera anvaarela muteko mwaha wa itthu akhelaawe, mene owo aari oororomeleya wa Muluku. Vano yaakhumelenle heeni? Satana avanyihiwa ni Yobi, nave yaahoneya weera owo aari namootha. Nave tho, yahoneya weera Satana khakhalanne ikharari naatthu. Nto mwaha woororomeleya wa Yobi, owo aarelihiwa ni Yehova. — Yobi 42:12-17.
NAVE SATANA ONNAWOTHERANI
14, 15. Satana oniwothera hayi atthu?
14 Mwaha wa heeni yoowereya ya Yobi eraaya yootthuneya wa hiyo? Aani, eri yootthuneya wa hiyo mwaha wooweera, Khohiyono ari paahiru Yobi ootheriwa, nave hiyo nri mpuwamwenemmo. Satana aneera, mutthu ti mutthu onanvarela muteko Muluku mwaha wa mareeliho onaakhelaawe. Nave Satana enre, “mutthu onnaleva sothene oraiyeno nthowa na ekum’awe!” (Yobi 2:4) Naamwi sivinreene iyaakha sintxipale mwa ehuhu ya Yobi, Satana nlelo khahiyerenre ohimuttittimiha Yehova, nave onnawothera ale animurumeela Muluku. Ebuukhu ya Miruku 27:11, Yehova onnanivekela ootheene ahu: “Mwan’aka, olakeyeke ni ohakalalihe murim’aka, wowisiso kinowerya omwàkhula onakiruwana [apaale ale enakinyoosa].”
15 Weera nonihere weera Satana namootha, hiyo ontthuneya omwiiwelela Yehova, nave okhala nthamwene awe oororomeleya. Opaka onthamwene ni Yehova, erii etthu yootepa otthuneya. Naamwi otthuneeyaka otxentxa mikhalelo sa ekumi ahu. Satana enre, hiyo khaninwera omwiiwelela Yehova wakhala weera enonikhumelela maxupo. Nto owo, ompaka eheeni weera amware onthamwene ahu ni Yehova?
16. (a) Makhalelo heeni mararu Satana oneereraawe omwaramwaxa onthamwene ahu ni Yehova? (b) Ankha Satana anaavarihele eheeni muteko weera amalihe onthamwene anyu ni Yehova?
16 Satana onnerera onanariha onthamwene ahu ni Yehova mwa mikhalelo sovirikana. Yoopatxera, owo onnakumihera sowoopopiha ntoko oneraawe kharamu, “kharamu onòpa murika, amwàsaka mukina omukhura.” (1 Pedru 5:8) Vano, ontthuneya ohituthuwa saanikhumelelaka itthu soonanara naari amusi ahu ni asinthamwene ahu yaninyesereraka weemexera omusoma Biblya kapena weemexera opaka itthu sa exariya.a (Yohani 15:19, 20) Yanaaveli, Satana “ohìtatuxa okhala ntxelo a warya.” Owo onnapakiha itthu sonanara okhala ntoko sooreera, maxi onerela oniwala owiitho paahi. (2 Akorinto 11:14) Yanaararu, hiyo mwaha wookhala anamattheka, Satana onnerera onikhulumula nuupuwelaka weera, khavanwereya okhala asinthamwene a Muluku. — Miruku 24:10.
MMWIIWELELEKE YEHOVA
17. Eheeni eneera enikhavihere omwiiwelela Yehova?
17 Weera noonihere weera Satana naamootha, ontthuneya weera nimwiiweleleke Yehova. Vano eheeni eneera enikhavihere opaka eyo? Nsivelo. Biblya onahima weera: “omutthune Yahvéh Muluku á ni murim’á wothene, ni munep’á wothene, ni ikuru sá sothene.” (Olaleya 6:5) Omusivela wahu Yehova, ontthuneya weera niilipihereke opaka ele enamusivela. Murummwa Yohani olepa enre: “Khweli osivela wa Muluku ti wù: wera nikhapelele malamulo awe, ni malamulo awe khanalemela.”— 1 Yohani 5:3.
18, 19. (a) Itthu heeni Muluku ahintthuna we weera nipake? (b) Neereke onoowereya opaka marukunxo amweekumini yaawo Yehova onanivekela awe?
18 Itthu heeni Muluku onnikhottihaawe opaka? Itthu ikina Muluku onnikhottihaawe siri vakwaduruni, “Mwiitte itthu Yehova oniitta awe.” Itthu iyo, pooti okhala ntoko soohitthekeya. Mene ehuhu muneera anyu mmusomeke Biblya ni wuupuwelela ele munisoma anyu, munimoona weera etthu yootthuneya ori omwiiwelela Yehova. Weera mukhale owiiwelela, ontthuneya opaka marukunuxo amweekumini. Ekhaikhai weera, khonkhweya ohiya mikhalelo naakhovelenlaahu, mene onoowereya. Nto, mwapaka hiiho, munookhala mutthu oohakalala ntoko asinthamwene a Yehova akhanlaaya oohakalala. (Yesaya 48:17, 18) Nto neereke onoowereya opaka marukunuxo amweekumini?
19 Yehova khannivekela opaka itthu soonivila. (Olaleya 30:11-14) Owo onnansuwela onipwaha asinnenaahu. Owo oosuwela itthu sinnikhweela nave itthu sinnivila otthara. (Nsalmu 103:14) Murummwa Paulo enre: “Muluku t’òroromeleya ohinàkhulela wi mwereriwe ophwaha ikuru munawera anyu. Siso mowereriwani mwayu Muluku onimovahani ntthawelelo, wera nwerye ovilela.” (1 Akorinto 10:13) Nihihovele, Yehova ononivaha ikuru nintthuna ahu weera nipake yootthuna awe. Mwa ntakihero Biblya onahima weera, “owerya wú otokotoko orwe wa Muluku khahiyene wa hiyo.” (2 Akorinto 4:7) Nto Paulo khaahovela weera amwaakhela nikhavihero ninkhuma wa Muluku, owo wuuluma enre: “Kinnawerya sothesene mwa yowo onakilipiha.” — Afilipi 4:13.
SOOSIVELEKENI ITTHU SINIMUSIVELA YEHOVA
20. Mweemexera opaka itthu soonanara, ontthuneya opaka eheeni? Ni mwaha wa heeni?
20 Ettthu etokotoko khoiyono paahi ohiya opaka itthu sinamunanara Yehova, ontthuneyaaya ovireleliha okhala oororomeleya. Tivaavonto ontthuneyaya onisivelaka itthu sinamusivela Yehova, ni otakiha mikhalelo sawe. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera, weera nikhale asinthamwene a Yehova, ontthuneya okhalano mikhalelo sinamusivela. (Aroma 12:9) Asinthamwene a Yehova antthuneya okhalano mikhalelo iya: “osivela, ohakalala, murettele, ovilela, okhapelela, orera murima, wiwelela, omàla murima, wisumaliha”. (Agalata 5:22, 23) Mene mwaatthunaka osuwela mikhalelo mikina sa asinthamwene a Yehova, Musome Nsalmu 15:1-5.
21. Eheeni enrowa wookhaviherani otakiha mikhalelo sa Yehova?
21 Munrowa otakiha hayi mikhalelo sa Yehova? Etthu yootthuneya ori omusoma Biblya weera moonelele etthu enamusivela Yehova. (Yesaya 30:20, 21) Aani, omusoma Biblya onimookhaviherani omusuwela Yehova, ni nsivelo nanyu ni yowo nnolipa. Nsivelo nno, nnimokhaviherani okhala owiiwelela ni otakiha mikhalelo sa Yehova.
22. Mwathanla omwiiwelela Yehova, eheeni enrowa weereya?
22 Ohiya opaka itthu soonanara, onkhala ntoko mutthu orunle ikuwo soothaala. Ikuwo iyo, “omutthu wa khalai”. Nto opaka itthu sooreera, onlikana ni owara ikuwo inyowani, yoowo ori “omutthu wa nanano”. (Akolosi 3:9, 10) Mene Biblya onihima weera, ontthuneya otxentxa mikhalelo sa okumi ahu. Imaara sintxipale, khonkhweya otxentxa mikhalelo sa okumi, maxi Yehova, onahima weera ale aniilipihera anoophwanya “nlivo ntokotoko.” (Nsalmu 19:12 [19:11 NM]) Aani, muthanle omwiiwelela Yehova ni nsivelo. Mweera hiiho, Yehova onookhala nthamwene anyu, ni munimoonihera weera Satana namootha.
a Satana khanasesera atthu anookhottiherani weera muhiye omusoma Biblya. Mene Satana “muluku a elapo ela ya vathi” ni ‘elapo ela yootheene enakhala mwa yoowo’. Nto nihitikhineke akhala mutthu onneerela, muhiye onvarela muteko Yehova. — 2 Akorinto 4:4; 1 Yohani 5:19.