Watchtower ONLINE LIBRARY
Watchtower
LIBRARY ONLAINE
Makhuwa-Shirima
Vanipuroni sinkhumelela aya ileetera sikhalanne asento
  • Waasaasa
  • BIBLYA
  • IBUUKHU
  • MITHUKUMANO
  • w22 Agosto ipaax. 20-25
  • Nvirelele “waalipiha atthu akina”

Eviidiyu muthanliya anyu khemphwanyaneya

Munlevelele khuvanwereya orumiha eviidiyu

  • Nvirelele “waalipiha atthu akina”
  • Nwehereri (Erevista Yoosoma)—2022
  • Miru Mikhaanini
  • Mwaha Onlikana ni Ola
  • MURUMMWA PAULO AAHAKHAVIHERA ASINNAWE OVILELA VAAVO YAAVIRIHAYA MAXUPO
  • PAULO AAWOONIHERA ASINNAWE WEERA YAATTHUNEYA OKHALANO MURETTELE NI ATTHU AKINA
  • PAULO AALIPIHA NROROMELO NA ASINNA
  • “NVIRELELE OLIPIHANA MUKINA NI MUKHWAAWE”
  • Asitokweene a mmulokoni—Nvirelele otthara ntakihero na murummwa Paulo
    Nwehereri (Erevista Yoosoma)—2022
  • Yehova onnasiveliwa ni moota nyuwo munaathokororaanyu asirokora
    Nwehereri (Erevista Yoosoma) — 2024
  • Yehova onimoovahani ikuru
    Nwehereri (Erevista Yoosoma) — 2021
Nwehereri (Erevista Yoosoma)—2022
w22 Agosto ipaax. 20-25

MWAHA ONTHOKORORIWA 35

Nvirelele “waalipiha atthu akina”

“Nvirelele ‘walipiha atthu akina.’”—1 ATES. 5:11.

ETXIPO 90 “Nilipihaneke Mukina ni Mukhwaawe”

ELE NINKELA AHU OXUTTERAa

1. Moovarihana ni 1 Atesalonika 5:11, muteko heeni wootepa otthuneya ootheene hiyo nintthuneyaahu opaka?

NEEREKE nyuwo mootoko woonela mithukumano Empa ya Omwene yeeyo emalihiwe otekiwa vaanano naari orehereriwa? Mweekhaikhai nyuwo munnuupuwela etempu ele. Nyuwo mwaamuxukurela vantxipale Yehova. Apaale pooti weera nyuwo khamwaawenre wiipa etxipo yoopatxera mwaha wootteeliwa murima vantxipale. Mweekhaikhai muteko wootheene wooteka Empa ya Omwene onnanvuwiha Yehova. Mene tho wookhala muteko mukina wootepa onvuwiha Yehova. Muteko owo onhela mpuwa muteko wootepa otthuneya ohiya oteka Empa ya Omwene. Enaahela mpuwa atthu yaale ankela Empa ya Omwene weera yamukokhorele Muluku. Waari muteko yoowo murummwa Paulo aalempaawe mwa yoolepa ya 1 Atesalonika 5:11, emphwanyeya va muru wa yoosoma ela ninsomaahu.—Mmusome.

2. Eheeni ninkelaahu woona mwa yoosoma ela?

2 Murummwa Paulo oovaha ntakihero nooreera noowaalipiha asinna. Owo annaareerela murima asinna aihelaka nipuro naya. Mwa yoosomeene yeela, ninkela woona moota murummwa Paulo aakhavihenraawe asinnawe (1) ovilela vaavo yaavirihaya maxupo, (2) okhalano ni murettele ni atthu akina ni (3) olipiha nroromelo naya wa Yehova. Ninrowa woona-tho moota woomutakiha murummwa Paulo naalipihaka asinna ni asirokora olelo va.—1 Akor. 11:1.

MURUMMWA PAULO AAHAKHAVIHERA ASINNAWE OVILELA VAAVO YAAVIRIHAYA MAXUPO

3. Moota heeni murummwa Paulo aaweraawe onvarela muteko Yehova ni ophwanya yoowikhuriha?

3 Murummwa Paulo annaasivela vantxipale asinna a nroromelo nimoha. Owo aaviriha maxupo mantxipale mweekumini. Mwa yeeyo, annawera wiihela nipuro na asinna awo yaakhanleno maxupo aya. Ekwaha emoha murummwa Paulo khaakhanleno musurukhu, nto aahaasa yoowiikhuriha ni ale aaraaweno mpuwa mwa mukwahaawe. (Mit. 20:34) Paulo aasuwela opaka ihema. Aphiyakaru oKorinto, aapatxera opaka muteko woopaka ihema vamoha ni Akila ni Priscila, yaawo yaasuwela opaka muteko mmoha-moharu. Nnaamweera vaareene hiiho, “Isaabado sootheene” owo annaalaleera Ayuda ni Agregu. Etempu Sila ni Timotheyo yaaphiñyaaya, “Paulo aahiivaherera weera alaleere masu”. (Mit. 18:2-5) Paulo khaahiyerenre ovara muteko yoowo waari wootepa otthuneya mweekumini mwawe: Wa onvarela muteko Yehova. Owo annavara muteko vantxipale woolaleera, woophwanya yoowiikhuriha, ni tho annavirelela waalipiha asinnawe. Paulo annawuupuxera weera awo “khawaatthuneya ohiya soovalaveliha sa mweekumini siwootxelihaka”—onvarela muteko Yehova’.—Afil. 1:10.

4. Moota heeni Paulo ni Timotheyo yaakhavihenraaya asinna yaaviriha maxupo?

4 Evirakaru etempu vakhaaneene opakiweene muloko wa oTesalonika, asinna yaapatxera osonttiwa. Ekwaha emoha egrupu ya anamasontta oowali yaatthuna onvara Paulo ni Sila. Okhala weera khayaamphwannye yaahaavara asinna ni “anamalamulela a muttetthe”, yannakhuwela: “Itthu iya sinnavirikanyiha soruma sa Sesari.” (Mit. 17:6, 7) Neereke munnuupuwela moota yoonenlaaya asinna ale yaavolonwe vaanaanoru mweekhaikhaini vaavo yoonenlaaya weera alopwana amuttetthe yannaasontta? Awo yanwera ohima weera nnoohiya onvarela muteko Yehova, mene Paulo khaatthuna weera eyo yeereye. Nnaamweera Paulo ni Sila yaavinnyewo, awo yannaxupeya ni muloko ole munyowani. Paulo aahaleela asinna Otesalonika weera: “Siso nàmuruma Timotheyo, munn’ihu . . . , wera òlipiheni ni òhakalaliheni mowiwelelani mwanyu. Ni siso ahitutuxiwe nari mmosaru a nyuwo mwaha wa sohawa seiya. Vekhaikhai mòsuwela wi nòhitthaneliwa yeyo.” (1 Ates. 3:2, 3) Vanooneya ntoko weera Timotheyo tho ahisonttiwa ecidade akhalaawe, oListra. Moohihovela mwaha woowoona moota Paulo aalipihaawe asinna ni moota Yehova aakhavihenraawe, owo aawera waalipiha asinna ni asirokora aalaiheraka weera itthu sootheene saamweetta nnene.—Mit. 14:8, 19-22; Aheb. 12:2.

5. Moota heeni munna oneeriwa Bryant aakhaviheriwaawe ni asitokweene?

5 Etthu heeni ekina Paulo aapankaawe weera aalipihe asinna? Etempu Paulo ni Barnaba yaatthikenlaaya weera yaxekure muloko wa oListra, wIkonio ni wAntiyokia, awo “yahathanla asitokweene miloko sootheene”. (Mit. 14:21-23) Moohihovela asitokweene awo yannakhavihera miloko iye ntoko eneereyaaya olelo va. Moone etthu ohimmaawe munna Bryant owo enre: “Etempu kaaraakano iyaakha 15,” apapaka yaakhuma owaani ni yaatthawa emusi, ni ameyaka yaakumihiwa mmulokoni. Nto “miyo kaatteettheya.” Eheeni yaamukhavihenre munna Bryant ovilela maxupo ale? Owo enre “Mutokweene mmoha oneeriwa Tony ikwaha sintxipale annatthekula ni miyo samala mithukumano ni itempu ikina. Ni owo aathaliha matakihero mantxipale aatthu yaavirinhe maxupo mamoharu ni yaahakalala nnamweera yaaviriha maxupo. Ni aakisomela yoolepa ya Nsalmu 27:10. Ni owo aakileela ntakihero na Ezekiya, yoowo aari oororomeleya nnamweera apapawe yahaakhanle ntakihero nooreera.” Moota heeni itthu iyo saamukhavihenraaya munna Bryant? Owo enre: “Nlipiho na munna Tony naakikhavihera ovolowa muteko wa ehuhu yootheene.” Asitokweene, mukhaleke oowaawehexexa asinna ntoko Bryant, yaawo antthuneya olipihiwa ni “masu oreera”.—Mir. 12:25.

6. Murummwa Paulo aavarenle muteko eheeni weera aalipihe asinna ni asirokora?

6 Murummwa Paulo aahaakhavihera asinna wuupuwela weera ekhaviheriwaka ni Yehova ni “nihutte ntokotoko,” naari neere, arumeyi oororomeleya akhalayi yaawo yaavirinhe maxupo mamoharu yanwera oviriha maxupo a mweekumini. (Aheb. 12:1) Paulo aasuwela weera sookumanano iyo saamwaakhavihera asinna ni asirokora okhala oolipa murima ni okhala owehexexa etthu eri yootepa otthuneya, “muttetthe wa Muluku mukumi”. (Aheb. 12:22) Etthu emoharu enneereya ni hiyo olelo va. Matakihero mantxipale amoota Yehova aakhavihenraawe arumeyi awe annanlipiha, ntoko ntakihero na Gideyoni, Baraki, Davidi, Samuweli ni akina. (Aheb. 11:32-35) Ni matakihero a nroromelo a mahuku ahu ala annanlipiha tho. Osede mundial tho, ninnaakhela ikarta sintxipale sa asinna ni asirokora yaawo anhima nroromelo naya moota naalipihiwaaya esomakaru soowereya sa ekumi ya arumeyi oororomeleya a mahuku ala.

PAULO AAWOONIHERA ASINNAWE WEERA YAATTHUNEYA OKHALANO MURETTELE NI ATTHU AKINA

7. Eheeni nyuwo muxuttenraanyu ni miruku sa murummwa Paulo simphwanyaneya va Aroma 14:19-21?

7 Hiyo ninnaalipiha asinna ni asirokora vaavo nnuulumanaahu ni nimpakaahu itthu sinwiihera murettele mmulokoni. Nave-tho hiyo khanintthuneya ohiya nyoonelo soovirikana sa asinna ni asirokora sinikawanyaka. Ni khontthuneya onyesereriha opaka etthu wakhala weera etthu eyo empakiwa khentupha miruku sa mBiblyani. Muupuwele ela. Etempu ya murummwa Paulo, vaavo muloko wo oRoma waapakiwaaya ni makristu oovirikana asinna akina ehinaakuve ooxuttera ekhaikhai yeettela nlamulo na Mose. Mene nlamulo na Mose nimalakaru, etthu naakhoottiheraaya woohima sa yootxa naamala-tho. (Mar. 7:19) Mwa yeeyo, makristu yaawo woopatxerani yaatthara nlamulo na Mose, yuupuwela weera khiyaakhanle etthu yooxupa otxa yootxa eri poothe. Makristu makina khayaisoonela nnene opaka eyo. Nto muloko waakawanyeya mwaha wa yeeyo. Mene masu a murummwa Paulo yannathaliha ontthuneya waya ookhalano murettele. Owo enre: “Ti ya phama ohikhura enama nari ohiwura evinyu, nari ohipaka etthu ekina munna anerawe akwattuliweno nari atthekeno ni siso avoreiweno.” (Mmusome Aroma 14:19-21.) Ni masu ala, Paulo aahaakhavihera asinna woona moota onyakulihana waaweerihaaya asinna ni muloko okwattuliwa. Owo-tho aari oolikaneene okhavihera soothanla saya weera atthu akina ehikwattuliwe. (1 Akor. 9:19-22) Etthu emoharu hiyo ninnaalipiha akina vaavo ninkhalaahuno ni murettele wakhala weera wokhumelela onyakulihana mwaha wa yoothanla ya mutthu mwaneene.

8. Paulo oonenle hayi ohiiwanana woopopiha murettele mmulokoni?

8 Murummwa Paulo aavaha ntakihero nooreera na okumihera murettele waakhumelelaka ohiiwanana mwaha wa itthu sootthuneya. Mwa ntakihero, asinna akina a mmulokoni yannaanyeserera asinna akina yahaakhanle aYuda weera yaatthuneya wiineliwa. Pooti weera asinna awo yaatthuneya opaka eyo weera esepe oxumpwa ni aYuda. (Agal. 6:12) Paulo khaakhulela eyo. Mene ohiya onyeserera weera itthu ikhumelele ntoko owo aatthunaawe, owo aari oowiiyeviha, ni aavekela nikhavihero na arummwa akina ni asitokweene akina oYerusalemu weera epake yoothanla. (Mit. 15:1, 2) Moota Paulo aathokoronraawe makristu waahaakhavihera makristu okhala oohakalala ni okhalano murettele mmulokoni.—Mit. 15:30, 31.

9. Ninkela otthara hayi miruku sa murummwa Paulo?

9 Wakhala weera anookhumelela maxupo, hiyo ninnatthuneya owiihera murettele mmulokoni ni otthara miruku sinkhuma wa Yehova ni mwa mareherero awe. Sookhala miruku sa mikhalelo soovirikana seiyo simphwanyeya muliivuruni mwahu ni miruku sinvahiwa ni mareherero ahu. Wakhala weera nnimwiilipihera otthara miruku iyo nihivahaka malamulo naari weeriha itthu okhumelela ntoko nintthunaahu nneereke waasaasera murettele mmulokoni.

10. Eheeni Paulo aapankaawe weera okhalihe murettele mmulokoni?

10 Paulo annaasaasera murettele awehexexaka mikhalelo sooreera sa asinna ni asirokora, ohiya oohikwanela waya. Mwa ntakihero, okhwipi wa ekarta awe aalepenlaawe Aroma, Paulo aathaliha masina asinna antxipale ni mwa masina awo, owo annittottopela mikhalelo sooreera sa asinna awo. Hiyo pooti omutakiha murummwa Paulo, nttottopelaka mikhalelo sooreera sa asinna ni asirokora. Opaka eyo onookhavihera muloko okhalano onthamwene wooreera ni Yehova ni osivelana mukina ni mukhwaawe.

11. Wakhumelela ohiiwanana eheeni nintthuneyaahu opaka weera niwiihele murettele?

11 Emaara ekina pooti okhumelela ohiiwanana eriyari ya makristu olipa moomunepani mmulokoni. Ti yeeyo yeereñye ni murummwa Paulo ni nthamwene awe Barnaba. Alopwana ala eeli yaanyakulihana woohima sa omukuxa Marko eyaaka muteko aya wa omissionário yoowo yaakelaaya opaka. Alopwana ala eeli “yaavaanyihana vantxipale” ni muhoolo mwaya yaamwalamwala mutthu ti mutthu akelaka nipuro nawe. (Mit. 15:37-39) Muhoolo mwaya Paulo, Barnaba ni Marko yaapaka murettele, mwaha wooweera owihera murettele yaari etthu yootepa otthuneya. Evinreene etempu Paulo aamuluma nnene Barnaba ni Marko mwa ikarta aalempaawe. (1 Akor. 9:6; Akol. 4:10) Hiyo-tho, ontthuneya oreherera ohiwanana ori poothe ni asinnihu a mmulokoni ni wiilipihera ookhalano mikhalelo awo eraayano. Napaka eyo, nnoowihera murettele ni wiiraana.—Aef. 4:3.

PAULO AALIPIHA NROROMELO NA ASINNA

12. Maxupo heeni asinna anvirihaaya mahuku ahu ala?

12 Hiyo pooti waalipiha asinna a mmulokoni naakhaviheraka okhalano nroromelo noolipa wa Yehova. Asinna akina annahaawa mwaha woosonttiwa ni amusi aya naari makoleeka ooxikola waya naari omutekoni. Akina nnahaawa mwaha wa ohumaareya mweerutthuni. Akina annawanano mukhalelo woohiwera waalevelela atthu akina yaatthekela vale. Nave-tho aakhala asinna aninvarela muteko Yehova mwa iyaakha sintxipale yaawo anweherera omala wa elapo ela okhuma khalayi. Itthu sootheene iya pooti weerera nroromelo nahu. Mene etthu yooreera osuwela eri yoowera makristu khalayi yaaviriha maxupo mamoharu. Eheeni murummwa Paulo aapankaawe weera alipihe nroromelo na asinna?

Tithi mmoha ulumaka ni mwaniye mwamuthiyana woohima as nyaha va jw.org. Mwanaawe avarenlene ekarta ya natale.

Moota heeni nneeraahu nimutakiheke murummwa Paulo ni waalipiha atthu akina? (Nwehe eparagrafu 13)b

13. Moota heeni murummwa Paulo aakhavihenraawe asinna yaawo yaasonttiwa mwaha wa nroromelo naya?

13 Paulo aavarela muteko soolepa weera alipihe nroromelo na asinna awe. Mwa ntakihero, aYuda akina pooti weera wannaaxupa vaavo yaasonttiwaya ni amusi aya, yaawo yoona weera eYuuda yaari ettiini etokweene opwaha ekristu. Mene ekarta Paulo aalepenlaawe Aheberi mweekhaikhai yaahaalipiha vantxipale asinna ale. (Aheb. 1:5, 6; 2:2, 3; 9:24, 25) Awo yaawera ovarela muteko miruku sa murummwa Paulo weera ewere owaakhula anamasontta ale. Hiyo-tho olelo va pooti opaka etthu emoha-moharu. Asinna akina annahaawa mwaha wa nroromelo naya, mene-nto hiyo pooti waakhavihera asinna awo osuwela yoothaliha neereriwaka nroromelo naya. Amiravo akina annahaawa oxikola mwaha woororomela soopattuxiwa, hiyo pooti waakhavihera asinna awo ophwanya ebroxura A Vida—Teve um Criador? ni A Origem da Vida—Cinco Perguntas Que Merecem Resposta.

Ntheli nimoha nimukhaviheraka maye mmoha ovirakaru moro, amuttexiene mwana.

Moota heeni nneeraahu nimutakiheke murummwa Paulo ni waalipiha atthu akina? (Nwehe eparagrafu 14)c

14. Nnaamweera Paulo aatteliwa ni muteko woolaleera ni onxuttiha, eheeni owo aapankaawe?

14 Paulo aahaalipiha asinna awooniheraka nsivelo ni “miteko sooreera”. (Aheb. 10:24) Paulo aahaakhavihera asinna awo ohiya paahi mwa itthu uulumaawe, mene-tho mwa itthu aapakelaawe. Mwa ntakihero, vaavo asinna oYudeiya yaavoliwaaya etala, Paulo aahaakhavihera asinna ale aakawelaka yootxa, ni itthu ikina saathowa. (Mit. 11:27-30) Nnamweera Paulo aatteliwa ni muteko woolaleera ni onxuttiha, murummwa Paulo annaxupeya ni asinna ale yaaviriha maxupo oothoiwa. (Agal. 2:10) Moota murummwa Paulo aathokoronraawe asinna, eyo yaahaakhavihera ookhalano nroromelo nooweera Yehova onookosoopa sootthuna saya. Etthu emoharu, hiyo-tho naavarelaka muteko etempu ahu, ikuru sahu weera naakhavihere asinna anhaawa, nnoolipiha nroromelo na asinna awo. Etthu emoha-moharu. Ni-tho pooti waakhavihera asinna awo nivahaka idonativu sa muteko wa elapo yootheene. Naapakaka etthu emoha-moharu, nnimwaakhavihera asinna ni asirokora ororomela weera Yehova khankela waattiwala.

Ntheli nimoha nimukhaviheraka maye mmoha ovirakaru moro, amuttexiene mwana 15-16)d

15-16. Ninkela waakhavihera hayi asinna arinono nroromelo nooyeva?

15 Murummwa Paulo khaahiñye waalipiha yaale yaarinono nroromelo nooyeva. Paulo annaamorela ikharari asinna awo nave annuuluma masu oolipiha. (Aheb. 6:9; 10:39) Mwa ntakihero, ekarta owo aalepenlaawe Aheberi, mmapuroni mantxipale, vaavo owo aavahaawe miruku annattottopela otthuneya “waya” ovarela muteko “ele” uulumaawe. (Aheb. 2:1, 3) Nimutakihaka murummwa Paulo khanintthuneya ohiyerera waalipiha asinna arinono nroromelo nooyeva. Mene nneereke ovirelela waalipiha asinna niwooniheraka itthu sootthuneya. Neera haawo, nnimoonihera weera ninnaasivela asinna awo. Tiwooreera-tho wuuluma moomaaleleya ni mwa nsivelo napaka eyo, nnimwaakhavihera asinna awo.

16 Paulo aahaalaihera asinna weera Yehova onnoona itthu sooreera awo ampakaaya ni hiyo. (Aheb. 10:32-34) Hiyo pooti otthara ntakihero na murummwa Paulo naalipihaka asinna ootteettheya omunepani. Nave hiyo pooti waavekela weera ehime moota asuwenlaaya ekhaikhai, naari sookumanano araayano mweekumini mwaya ni moota Yehova aakhavihenraawe mweekumini mwaya. Nave-tho pooti omuroromeliha munna owo weera Yehova khattiwanle nsivelo omoonihenraawe khalayi ni khanrowa omunyanyala. (Aheb. 6:10; 13:5, 6) Otthekula moota ola, onimwaalipiha asinnihu ovirelela onvarela muteko Yehova.

“NVIRELELE OLIPIHANA MUKINA NI MUKHWAAWE”

17. Etthu heeni nneeraahu nipake weera naalipihe asinna?

17 Ntoko hiihaale mutthu onvara muteko wooteka omphwanyaawe sookumanano moovira etempu, hiyo-tho pooti oreherera moota nnaalipihaahu asinna. Hiyo pooti waalipiha asinna ovilela maxupo aya naaleelaka sookumanano saatthu yaawenre owina maxupo aya. Hiyo-tho pooti waasaasera murettele niwuulumaka mooreerela atthu akina. Nave-tho onnatthuneya wiilipihera waasasera murettele yakhumelela maxupo yaawo anoopopiha murettele mmulokoni ni asinna wakhumelela ohiiwanana. Nave naahimaka itthu sa mBiblyani ninnaalipiha asinna yaawo ari ootteettheya moomunepani, ninnaakhavihera ookhalano nroromelo noolipa.

18. Eheeni nneeraahu nivireleleke opaka?

18 Asinna anvara muteko wooteka ipa toohakalala mwaha wa muteko ampakaaya. Nave-tho hiyo, nnoowera okhala oohakalala naalipihaka asinna a mmulokoni. Iprediyu asinna awo ampakaaya khasinkhala mahuku ootheene, mene naalipihaka asinna nnoohakalala mahuku ootheene. Mwa yeeyo, “nivireleleke waalipiha asinna ni atthu akina.”—1 Ates. 5:11.

MOOTA HEENI MUNKELA ANYU . . . 

  • waakhavihera akina owina maxupo?

  • okhalano murettele?

  • olipiha nroromelo na yaale atteettheñye moomunepani?

ETXIPO 100 Niwaakheleke Aletto

a Ekumi ya elapo ela ti yootepa oxupa. Asinnihu annaviriha maxupo mantxipale. Mene awo pooti onoona hiyo ntoko mareeliho aya wakhala weera ninnasaasera moota nneerahu naalipihe awo. Weera enikhavihere opaka eyo, ninkela woona ntakihero na murummwa Paulo.

b EFOOTU YA EPAAXINA: Tiithi mmoha onnamuxuttiha mwanawe avarelaka muteko eliivuru ekhoottihera omutxa Natale.

c EFOOTU YA EPAAXINA: Ntheli nimoha nikelaka okhaviheraka nipuro nikina.

d EFOOTU YA EPAAXINA: Mutokweene mmoha amukhaviheraka munna oottettheya omunepani. Mutokweene owo, amooniheraka efootu sa etempu yaarowenlaaya exikola ya mapiyoneiru iyaakha samuttuli. Efootu iyo sinnamulipiha simuupuxeraka etempu ele yoohakalaliha anvarelaawe muteko Yehova. Moovira etempu owo onnatthikela onvarela muteko Yehova mmulokoni mwawe.

    Ibuukhu sa Makhuwa-Shirima (2018-2025)
    Okhuma
    Ovolowa
    • Makhuwa-Shirima
    • Okawela
    • Muntthuna Anyu
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Masu Oovarihela muteko
    • Mwaha Woosunka Isiiri
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Ovolowa
    Okawela