MWAHA ONTHOKORORIWA 32
ETXIPO 38 Yehova Onimoovahani Ikuru
Moota Yehova onnikhaviheraawe ovilela
“Muluku a mahala othene . . . onahala womalelihani nyuwo muhanwe vakhani: anyi, onahala wolipihani, wovahani ikuru ni owèmexani.” — 1 PED. 5:10.
ELE NINKELA AHU OXUTTERA
Ninrowa woona itthu Yehova onivanhaawe weera sinikhavihereke ovilela ni moota ninrowaahu ottottela mureerelo itthu iyo.
1. Mwaha wa heeni nintthuneyaahu ovilela, ni nikhavihero heeni nraahuno? (1 Pedru 5:10)
MAHIKU ala oomalihera eri ooxupa, atthu a Yehova onnatthuneya ovilela. Akina a yaawo ennahaawa mwaha wa eretta ehinlamiwa. Akina ennaviriha maxupo mwaha wookhweliwa atthu yaasivelaaya. Ni akina ennatthara-tthariwa ni amusi aya naari ni kuvernu. (Math. 10:18, 36, 37) Mene muroromeleke weera maxupo eri poothe nyuwo munvirihaanyu, Yehova onoorowa wookhaviherani ovilela. — Mmusome 1 Pedru 5:10.
2. Mukhalelo ahu wa ovilela ntoko akristu onwa woowiini?
2 Ovielela mukhalelo wa ovirelela orowa vahoolo ni okhalano yooweherera nnaamweera mutthu avirihaka maxupo ntoko, otthara-tthariwa ni weereriwa. Mukhalelo wa ovilela ntoko mukristu khonwa mwa ikuru sahu, mene onwa wa Yehova, yoowo onnivaha “owerya wú otokotoko.” (2 Akor. 4:7) Mwa yoosoma ene yeela, nnoorowa woona itthu 4 seiyo Yehova onivanhaawe weera anikhavihere ovilela. Nnoorowa woona-tho moota ninrowaahu ottottela mureerelo itthu iyo.
NIVEKELO
3. Mwaha wa heeni ninhimaahu weera nivekelo mwiiriira woowuuluma ni Yehova?
3 Yehova oonivaha etthu ya mwiiriira ennikhavihera ovilela. Owo oheeriha weera hiyo niwereke wuuluma ni owo, nnaamweera nnreene atthu oohimalela. (Aheb. 4:16) Muupuwele ela: Hiyo pooti onvekela Yehova emaara eri poothe ni woohima sa mwaha ori poothe. Owo pooti oniiwa ni nuulumo nri poothe, ni nipuro nri poothe naari nreene mukateya. (Yona 2:1, 2; Mit. 16:25, 26) Wakhala weera nooxupeya mpaka ohiphwanya masu oomuleela Yehova miyuupuwelo sahu, Yehova onnawera wiiwexexa etthu naatthuna ahu ohima. (Arom. 8:26, 27) Mweekhaikhai, nivekelo yoovaha ya mwiiriira weera nuulumeke ni Yehova!
4. Mwaha wa heeni ninhimaahu weera mavekelo ahu oovilela ennavarihana ni yootthuna ya Yehova?
4 MBiblyani Yehova onnanroromeliha weera “nanvekelá yowo yakhalaru etthu mowiwanana ni otthuna wawe, onnanìwa.” (1 Yoh. 5:14) Neereke hiyo pooti onvekela Yehova weera anikhavihere ovilela? Aani! Opaka eyo ennavarihana ni yootthuna awe. Mwaha wa heeni ninhimaahu eyo? Vaavo hiyo ninvilelaahu sooweerera, ninnamukhavihera Yehova omwaakhula ole ommutannya, Satana Diabo. (Mir. 27:11) Opwaha mwa yeeyo, Biblya onhima weera Yehova ookhalano ntthuno “wera awònihere owerya wawe yale anamuroromela ni murim’aya wothene.” (2 Sow. 16:9) Nto hiyo pooti ororomela weera Yehova ookhalano owera ni ntthuno weera anikhavihere ovilela. — Yes. 30:18; 41:10; Luka 11:13.
5. Moota heeni nivekelo ninrowaaya onivaha murettele wa omunepani? (Yesaya 26:3)
5 Biblya onhima weera vaavo ninvekelaahu mwa nroromelo woohima sa maxupo ahu, “murettele wa Muluku onapwaha myupuwelo sothesene, [onnasunka mirima sahu ni miyuupuwelo sahu.]” (Afil. 4:7) Moone etthu entaphulelaaya. Atthu ehinanvarela Yehova ennaviriha maxupo, ni awo enneerera mikhalelo soovirikana weera ephwanye murettele. Mwa ntakihero, akina enneerera otxipiha miyuupuwelo sootheene weera ekhale oomaaleleya mmuupuweloni. Menento otxipiha miyupuwelo sootheene ti woowoopiha mwa mukhalelo wa omunepani. (Mulikanxere ni Matheyo 12:43-45.) Opwaha mwa yeeyo, murettele Yehova onnivahaawe vaavo ninvekelaahu mutokweene opwaha murettele mutthu omphwanyaawe atxipiha vale miyuupuwelo sootheene. Vaavo nnanvekelaahu Yehova ninnoonihera weera ninnamuroromela owo ni owo onnanivaha ‘murettele woohimala.’ (Mmusome Yesaya 26:3.) Mukhalelo mmoha Yehova ompakaawe eyo ori onikhavihera wuupuwelela ikhaikhai soomaaliha seiyo nxuttenraahu mBiblyani. Ikhaikhai iyo sinnamaaliha muupuwelo ahu ni murima ahu mwaha wooweera noosuwela weera Yehova onnanipwattha ni ontthuna weera nikhumeleke nnene. — Nsal. 62:2, 3 [Nsal. 62:1, 2, Tradução do Novo Mundo].
6. Moota heeni nyuwo munrowaanyu ovarihela nnene yoovaha ya nivekelo? (Nwehe-tho efootu.)
6 Etthu muntthuneyaanyu opaka. Vaavo nyuwo munvilelaanyu etthu eneerera nroromelo nanyu, “mmwìnnyerere Yahvéh sovalavela sanyu” ni munvekele weera oovaheeni murettele. (Nsal. 55:23 [55:22, Tradução do Novo Mundo]) Nvekele-tho weera oovaheeni miruku munhaawelaanyu weera nvirihe maxupo anyu. (Mir. 2:10, 11) Vaavo munpakaanyu mavekelo weera nwere ovilela, muhittiwaleke opaka mavekelo a oxukurela. (Afil. 4:6) Mwaasaase itthu sinoonihera weera Yehova onnookhaviherani mpuwa mwa maxupo anyu, ni muxukureleke mwaha woowookhaviherani. Muhihiye maxupo munvirihaanyu ewootxeelihakani woona mareeliho munaakhelaanyu. — Nsal. 16:5, 6.
Vaavo nyuwo munpakaanyu nivekelo, nyuwo munnuuluma ni Yehova. Vaavo nyuwo mummusomaanyu Biblya, Yehova onnuuluma ni nyuwo (Nwehe eparagrafu 6)b
MASU A MULUKU
7. Moota heeni omusoma Biblya onrowaaya onikhavihera ovilela?
7 Yehova oonivaha masu awe weera enikhavihereke ovilela. Biblya ookhalano masu mantxipale enanroromeliha weera Yehova onoorowa onikhavihera. Moone ntakihero nimoha. Matheyo 6:8 oneera: “Atiithi anyu ennasuwela ele munhaawelaanyu, muhinaayeru waavekela.” Yesu ohuuluma masu ala, ni owo oomusuwela nnenesene Yehova ompwaha mutthu ori poothe. Mwa yeeyo, hiyo onnatthuneya ororomela weera vaavo ninvirihaahu maxupo Yehova onnasuwela etthu ninhaawelaahu ni onoorowa onikhavihera. Biblya ookhalano masu makina yaawo ennikhavihera ovirelela ovilela. — Nsal. 94:19.
8. (a) Nvahe ntakihero nimoha na miruku sa mBiblyani sinrowa onikhavihera ovilela. (b) Etthu heeni enkela onikhavihera wuupuwelela miruku sa mBiblyani naahaawelaka iyo?
8 Miruku sa mBiblyani pooti onikhavihera ovilela. Mwaha wooweera iyo sinnanivaha miruku sooreera sinrowa onikhavihera opaka soothanla sooreera. (Mir. 2:6, 7) Mwa ntakihero, Biblya onnanlipiha weera nihixupeyeke ni etthu enrowa weereya muhoolo mene nimuroromeleke Yehova mahiku ootheene. (Math. 6:34) Wakhala weera nnookhalano yookhovelela yoosoma masu a Muluku ni ophimelela woohima sa masu awo, oneereke onikhweela wuupuwelela miruku seiyo ninhaawelaahu.
9. Moota heeni masu a mBiblyani enlipihaaya ororomela wahu nikhavihero na Yehova?
9 MBiblyani sookhalamo sooweereya sintxipale sa atthu yaamuroromenle Yehova yaakhela nikhavihero nawe. (Aheb. 11:32-34; Yak. 5:17) Vaavo nnuupuwelelaahu sooweereya iyo, ninnunnuwihera omuroromela wahu Yehova weera owo “Ti ntthawelo nahu ni ikuru sahu, ekhavihero mohawani ni yowakuva ophwanyaneya.” (Nsal. 46:2 [46:1, NM]) Vaavo nnuupuwelelaahu sooweereya sa arumeyi oororomeleya a khalayi, eyo ennaneeriha otakiha nroromelo naya ni ovilela waya. — Yak. 5:10, 11.
10. Moota heeni nyuwo munrowaanyu ovarihela nnene yoovaha ya masu a Muluku?
10 Etthu muntthuneyaanyu opaka. Mmusomeke Biblya mahiku ootheene, ni mulepeke iversu munoonaanyu okhala soovareleya muteko. Atthu antxipale ahoonelela weera yoolepa ya nihiku, mukhalelo mukina wooreera woopatxeriha nihiku ni muupuwelo woolipiha wa mBiblyani. Murokora mmoha oneeriwa Mariea ohoonelela weera eyo ekhaikhai vaavo asipapa awe yaaphwañyaaya eretta ya cancer. Etthu heeni emukhavihenre ovilela vaavo aakosoopaawe asipapa awe yaawo yaahala vakhaani okhwa? Owo ohimme ha: “Ikwaha sootheene oxeexelo miyo kannasoma soolepa sa nihiku sa liivuru Musomeke soolempwa kata nihiku, ni kannaphimelela.” Opaka eyo wookikhavihera osariha muupuwelo aka ni miruku sa mBiblyani seiyo sikikhavihenre owehexexa opwaha maxupo kaavirihaaka.” — Nsal. 61:3 [61:2, NM].
ASINNA NI ASIROKORA
11. Mwaha wa heeni oraaya woolipiha osuwela weera khanikhanle meekhiihu vaavo ninvirihaahu sooweerera?
11 Yehova oonivaha asinna ni asirokora weera enikhavihereke ovilela. Vaavo ninsuwelaahu weera ‘ohaawa wene wuwu onnaakhumelela-tho asinnihu’ eyo ennanroromeliha weera khanikhanle meekhiihu. (1 Ped. 5:9) Mweekhaikhai, hiyo pooti ororomela weera maxupo ootheene ninvirihaahu, asinna akina ennaviriha mamoha-moharu, ni awo ennavilela. Eyo entaphulela weera hiyo-tho nnoowera ovilela! — Mit. 14:22.
12. Moota heeni asinna ni asirokora enrowaaya onikhavihera, ni etthu heeni ninrowaahu waapakela awo? (2 Akorinto 1:3, 4)
12 Emaara ninvirihaahu maxupo, asinna ni asirokora pooti onlipiha. Yaaheereya etthu eyo ni murummwa Paulo. Ikwaha sintxipale aahoonihera waaxukurela wawe ale yaamuxekura emaara yeeyo aawaleliwaawe mukateya, aaromolaka masina aya. Asinna awo yammaaliha, yaamulipiha ni yanvaha itthu aahaawelaawe. (Afil. 2:25, 29, 30; Akol. 4:10, 11) Olelo-tho ninnoona yeereyaka etthu emoharu. Emaara ninhaawelaahu nikhavihero weera niwere ovilela, asinnihu ni asirokora ennanikhavihera ni emaara awo enhaawelaaya nikhavihero, hiyo ninnaakhavihera. — Mmusome 2 Akorinto 1:3, 4.
13. Etthu heeni yaamukhavihenre murokora oniitthaniwa Maya ovilela?
13 Asinna ni asirokora yaamukhavihera murokora mmoha ooRussia oneeriwa Maya. Mapolicia yaaweha-weha empaawe eyaakha ya 2020, ni muhoolo mwaya owo aaroihiwa otripunaale mwaha woowaalaleera atthu. Owo ohimme ha: “Emaara ele miyo kaaxupenyaaka, asinna ni asirokora yaakilikarela ni yaakilepela imensagem ekooniheraka nsivelo naya. Okhuma khalayi miyo koosuwela weera kookhalano emusi etokweene ni ya nsivelo. Menento ovinyera eyaakha ya 2020, miyo kohoonexexa eyo.”
14. Moota heeni ninrowaahu ottottela mureelelo nikhavihero na asinna ni asirokora vaavo ninvirihaahu maxupo? (Nwehe-tho efootu.)
14 Etthu muntthuneyaanyu opaka. Vaavo nyuwo munvirihaanyu maxupo, mukhaleke vakhiviru va asinna ni asirokora. Muhooveleleke waavekela nikhavihero asitokweene a mmulokoni. Awo pooti okhala “ntthawelo vanòpaya epheyo, ni mukottha vanrupaya epula etokotoko.” (Yes. 32:2, enoota) Muupuweleke-tho weera, asinna ni asirokora ennaviriha maxupo ni ennavilela. Omukhavihera mutthu onhaawela nikhavihero onimookhaviherani okhala oomaleleya ni oohakalala vaavo nyuwo munvirihaanyu maxupo anyu. — Mit. 20:35.
Mukhaleke vakhiviru ni asinna ni asirokora (Nwehe eparagrafu 14)c
YOOWEHERERA AHU
15. Moota heeni yooweherera emukhavihenraaya Yesu, ni moota heeni yooweherera ahu ya muhoolo ennikhaviheraaya? (Aheberi 12:2)
15 Yehova oonivaha yooweherera yoororomeleya weera enikhavihereke ovilela. (Arom. 15:13) Muupuwele moota yooweherera yaamukhavihenraaya Yesu ovilela nihiku nootepa oxupa na ekumi awe elapo ela ya vathi. (Mmusome Aheberi 12:2.) Yesu aasuwela weera ororomeleya wawe waamurowa weeriha waakihiwa nsina na Yehova. Yesu tho annaweherera otthikela okhala vamoha ni Atiithi awe ni moovira etempu ovara ni asinnawe Moomweneni wa wiirimu. Moolikana ni eyo, yooweherera ahu ya okhala mu elapo enyowani ya Muluku ennanikhavihera ovilela yooweerera eri poothe elapo ela ya Satana ennikumiheraaya.
16. Moota heeni yooweherera emukhavihenraaya murokora mmoha ovilela ni etthu heeni ninxutteraahu ni masu uulummaawe?
16 Moone moota yooweherera ya okhala mu elapo enyowani emukhavihenraaya murokora ooRussia oneeriwa Alla, yoowo aiyawe yaatthukeliwe mukateya ni yaaweherera othorihiwa. Emaara yeereñyaaya eyo, Ala ahimme ha: “Ovekela woohima sa yooweherera ahu ya muhoolo ni ophimelela woohima sa yooweherera eyo onnakikhavihera ohikhulumuwa. Koosuwela weera itthu iya sinoorowa omala. Yehova onoorowa waawina amwiittani awe, ni onoorowa onreeliha.”
17. Moota heeni ninrowaahu woonihera oxukurela wahu mwaha wa yooweherera ahu envarihana ni Biblya? (Nwehe-tho efootu.)
17 Etthu muntthuneyaanyu opaka. Mwiihiyereke etempu weera mphimelele woohima sa yooweherera ahu yooreera ya muhoolo Yehova onrowaawe onivaha. Mwiiweheke mureene elapo enyowani ya Muluku ni muupuweleleke mareeliho ninrowaahu okhalano. Wakhala weera munoopaka eyo maxupo ootheene munrowaanyu ovirihaka vano enrowa okhalaka “[ooyeva] ehuhu ela enavira.” (2 Akor. 4:17) Nave-tho, mpakeke ele munweraanyu weera mwaalaleere atthu akina. Muupuwele moota oraaya wooxupa wa atthu awo oviriha maxupo a elapo ela ya Satana woohisuwela yootthuna ya Muluku woohima sa muhoolo. Naari nuulumaka nawo masu vakhaani woohima sa Omwene, nyuwo pooti oweeriha awo okhala ni ntthuno na osuwela woohima sa yooweherera ahu ya muhoolo.
Mwiihiyereke etempu weera muupuwelele yooweherera ahu yooreera yeeyo Yehova onrowaawe onivaha (Nwehe eparagrafu 17)d
18. Mwaha wa heeni nintthuneyaahu ororomelaka soolaihera sa Yehova?
18 Awerakaru ovilela soowereera sintxipale aavirihaawe, Yobi aamweerela ha Yehova: “Vano kòsuwela wi weyo onnawerya sothesene, tthiri khevovo etthu enòvila.” (Yobi 42:2) Ntoko Yobi aaxuttenraawe, khiyaavo etthu emmootxeeliha Yehova okwanihera yootthuna awe. Ekhaikhai ela pooti onlipiha emaara yeeyo ninvirihaahu maxupo. Weera nlikanxere nkamuupuwelani muthiyana onvoreiwa yoowo okhulumunwe mwaha wooweera mameediku mantxipale khenwera omulamiha. Mene vaavo meediku mmoha oosuwela ni oororomeleya onhimaawe eretta enanvoreya ni ohima moota onrowaawe omukosoopa muthiyana owo onnamaaleleya, nnaamweera erowaka ovira etempu weera alame. Muthiyana owo onnawera ovilela, asuwelaka weera ookhalano yooweherera yooreera, yooweherera yooweera onoorowa olama. Moolikana ni eyo, yooweherera ahu ya eParaisu ennanikhavihera ovilela.
19. Etthu heeni nintthuneyaahu weera nivilele?
19 Ntoko nonnaahu, Yehova onnanikhavihera ovilela sooweerera sahu moorweela mwa nivekelo, masu awe, asinna ni asirokora ni yooweherera ahu. Wakhala weera nnoovarihela nnene itthu Yehova onivanhaawe owo onoorowa onikhavihera wa maxupo ootheene ninrowaahu ovirihaka mpaka nihiku maxupo awo enrowaaya omala elapo ela ya Satana. — Afil. 4:13.
ETXIPO 33 Ninvahererye Yehova Ovelavela Wahu
a Masina makina aatxentxiwa.
b OTAPHULELIWA WA EFOOTU: Munna mmoha oowuuluvala onnavirelela ovilela moororomeleya nihiku ti nihiku.
c OTAPHULELIWA WA EFOOTU: Munna mmoha oowuuluvala onnavirelela ovilela moororomeleya nihiku ti nihiku.
d OTAPHULELIWA WA EFOOTU: Munna mmoha oowuuluvala onnavirelela ovilela moororomeleya nihiku ti nihiku.