Ko Te Fakavaivai ʼo Te Noʼo ʼo Te ʼOhoana
KO TE faʼe kei finemui neʼe ina fua tana tamasiʼi e māhina lua. Pea fokifā pe, neʼe ina peʼehi te tamasiʼi ki lalo. Hili pe ki ai te ʼu kiʼi hola pea mate te kiʼi tamasiʼi. Neʼe ʼui fēnei e te faʼe: “ ʼE ʼi ai te tupuʼaga ʼo taku peʼehi te tamasiʼi, koteʼuhi ko toku ʼohoana ʼe mole tokaga ki tona famili.” ʼO mole ʼui ke felogoi mo tona ʼohoana ki te faʼahi ʼaia, kae ina fakahoko tona ʼita ki te tamasiʼi ʼaē neʼe mole ina fai he meʼa ʼe kovi.
Tokosiʼi te ʼu faʼe ʼe ia nātou te aga ʼaia, kae tokolahi ʼe nātou maʼu te manatu ʼa te faʼe ʼaenī neʼe tou palalau ki ai. Kua ʼāsili faigataʼa ki te ʼu taumatuʼa ke nātou taki fakalelei tanatou nofo ʼohoana. Neʼe ʼui ʼi te tohi (Journal of Marriage and the Family), ʼo fēnei: “ ʼI te fakamahalohalo pe ʼo te manuʼia ʼo te ʼohoana ohage la ʼi Amelika ia ʼaho nei, ʼe mole he tahi e ʼatamai poto ʼe ina fai anai he fakapapau mālohi pea e tuʼu maʼu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.”
ʼI te ʼu temi faigataʼa ʼaenī, ko te aga heʼeʼaoga, pea mo te mole felogoi, pea mo te ʼu maʼua, pea mo te ʼu fihi ʼaē mo te ʼu lao, pea mo te manatu pe kia kita, ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe nātou fakatupu te ʼu fihi faka loto fale, ʼaē ʼi te aga māhani e aʼu ki te mavete. ʼI te faigataʼa ʼo te ʼaluʼaga ʼo te temi nei ʼi Saponia, ko te ’Ēkelesia Katolika, ʼaē ʼe ʼiloa ʼo ʼuhiga mo tana fakafeagai mālohi ki te mavete, neʼe ina fakatuʼu te komite moʼo fakatokatoka te fakafeagai ʼaē e hoko ʼi te lotolotoga ʼo te kau katolika ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe mavete pea neʼe nātou toe ʼohoana. ʼE malave ki te tokolahi ʼaē ʼe nātou tauhi fakalelei ki te lotu Katolika te ʼu fihifihia ʼo te mavete ʼaē neʼe tou talanoa ki ai.
Kae, ko te lahi ʼo te ʼu mavete ʼe ko he fakahā pe ʼaia ʼo he koga ʼo te fihifihia lahi. Ko te ʼu sivisivi ʼi Amelika ʼe fakahā ai, ko te haʼele lelei ʼaē ʼo te nofo ʼohoana ʼe tōtō, pea e ko he tupuʼaga ʼaia ʼo te tuputupu ʼo te ʼu mavete, kae mole ko te ʼu faʼahiga fai faka sosiale ʼaē ʼe nātou faka faigalelei te ʼu mavete. ʼI te mole lahi ʼo te faiga pea mo te ʼu maʼua, ko te maʼuli faka taumatuʼa ʼe puli tona ʼuhiga lelei. Tokolahi ʼe nātou fia fakahā he maʼuli taumatuʼa ʼe lelei, kae ʼe mole kei nātou fai ʼonatou ʼu maʼua ʼi te loto fale, pea ʼe mole kei faʼa maʼu hanatou felogoi. Ko ʼihi ʼe nātou hage ko te fafine ʼi te potu Hahake ʼaē neʼe ina totogi kehe tona faitoka, heʼe ina ʼui, ‘ ʼE ʼau fakafisi ke ʼau nofo tahi mo toku ʼohoana ʼi te faitoka’. ʼI tana mole faʼa mavete mo tona ʼohoana ʼi te temi nei, ʼe ina fakatalitali ke ina maʼu te mavete mokā mate. Meʼa fakaʼofaʼofa, logope la ko te ʼu taʼi hahaʼi ʼaia ʼe mole nātou mavete, ko tonatou maʼuli faka taumatuʼa ʼe mole ko he matapuna faka manuʼia kia nātou.
Neʼe feiā te maʼuli ʼo Isao. Neʼe ʼohoana mo tona finematuʼa kae neʼe mole heʼeki na fakakaukauʼi fakalelei te faʼahi ʼaia, he neʼe mole heʼeki nā fia fetogi tona faʼahiga maʼuli faʼitaliha. Logope neʼe ina maʼu te totogi lelei ʼo tana gāue taki kamio fetuku meʼa mamaʼo, neʼe ina maumauʼi tona totogi fuli ki te meʼa kai pea mo te meʼa ʼinu, ʼo mole tokaga pe la ki tona famili. Ko tona fua, ko te ʼu kē tuʼumaʼu mo tona ʼohoana. ʼE manatuʼi e Isao, ʼo fēnei: “ ʼI te lakaga fuli neʼe mole fua lelei he meʼa kia te ʼau, ʼe ʼau ʼalu ki toku api pea to toku ʼita ki toku famili.” Ohage ko he punaʼaga afi ʼe mole malū anai, ko te palalau ki te mavete neʼe malaga pe ia ʼi te ʼaho fuli.
Tokolahi te tagata pea mo te fafine ʼe nātou mamahi ʼi he nofo ʼohoana kovi. Peʼe nātou mavete peʼe kailoa, ʼe mole nātou maʼu te manuʼia. ʼE ʼi ai koa he ala kia nātou moʼo fakahaʼele lelei ʼo tonatou nofo ʼohoana? Koteā te meʼa ʼe feala ke fai moʼo fakamālohiʼi te ʼu noʼo ʼo tonatou ʼohoana?