“Ko He Tao Matalelei ʼo Te ʼu Moʼuga”
MATALELEI ʼe ko he kupu ʼe mole tou fakaʼaogaʼi anai mokā tou palalau ki he tao. ʼE lagi tou manatu ko te ʼu tao ʼe ko he ʼu manu ʼe hoko kai, pea ʼe lelei tona kakano pea mo tona huʼa pipi—kae ʼe mole tou fakaʼaogaʼi anai te kupu matalelei ki te ʼu tao.
Kae ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ko te fafine ʼohoana ʼe hage ko he “tia fafine agalelei pea mo he tao fafine matalelei ʼo te ʼu moʼuga.” (Tāʼaga Lea 5:18, 19) Ko Salomone, ʼaē neʼe kau ʼi te ʼu tagata faitohi ʼo te ʼu Tāʼaga Lea, neʼe ko he tagata neʼe sio ki te faʼahiga maʼuli ʼo te ʼu manu ʼi Iselaele, pea ʼe mahino neʼe ʼi ai te tupuʼaga lelei ʼo tana fakaʼaogaʼi te fakatātā ʼaia. (1 Hau 4:30-33) Ohage ko tana tāmai ko Tavite, neʼe lagi sio ki te ʼu tao ʼo te ʼu moʼuga ʼaē ʼe tau ʼōmai ki te koga meʼa ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo En-gedi, ʼo ōvi ki te ʼu matatai ʼo te Tai Mate.
Ko te ʼu faga tao ʼo te ʼu moʼuga ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te Toafa ʼo Suta, ʼe tau ʼōmai ki te matapuna vai ʼo En-gedi. Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko te matapuna vai ʼaia pe e tahi ʼo te koga meʼa magemage ʼaia, ko En-gedi neʼe ko te koga meʼa lelei ʼaia maʼa te ʼu tao ʼo te ʼu moʼuga lolotoga te ʼu sēkulō. Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te kupu En-gedi ʼe lagi faka ʼuhiga ko te “matapuna ʼo te ʼuhiʼi tao,” ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe tau maʼu te ʼu kiʼi tao liliki ʼi te koga meʼa ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe fakatagaʼi ai ia te Hau ko Tavite e te Hau ko Saulo, neʼe hola ʼo nono ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼo lagi maʼuli ohage ko he tagata ʼe feholaʼaki “ ʼi te ʼu mata maka māsila ʼo te ʼu tao ʼo te ʼu moʼuga.”—1 Samuele 24:1, 2.
ʼI En-gedi ʼe kei lagi feala ke koutou sio ki he tao fafine ʼo te ʼu moʼuga ʼe hifo lelei ʼi te hifoʼaga makaʼia ʼaia, ʼo mulimuli ki he tao tagata ke nā ʼolo ʼo ʼiʼinu. Kua lagi koutou kamata mahino pe koʼe ʼe fakatatau he tao fafine ʼo te ʼu moʼuga, ki he fafine ʼohoana ʼe agatonu. Ko te ʼu agaaga ʼo tona sino ʼe toe hā ai foki te ʼu agaaga ʼo te fafine. ʼE mahino ia ko te kupu “matalelei” ʼe faka ʼuhiga ia ki te matalelei ʼo te agaaga ʼo te tao ʼo te ʼu moʼuga.a
Ko te tao fafine ʼo te ʼu moʼuga ʼe mālohi pea mo matalelei. Ohage ko tona fakahā e Sehova kia Sopo, ko te tao fafine ʼo te ʼu moʼuga ʼe ina faʼeleʼi tona ʼu kiʼi ʼuhi ʼi te ʼu mata maka māsila, pea ʼe faigataʼa he fakakaku ki te ʼu faʼahi ʼaia pea mo maʼu gataʼa ʼi ai te meʼa kai pea ʼe momoko ʼaupito. (Sopo 39:1) Logope la te ʼu faigataʼaʼia ʼaia, kae ʼe tokaga ki tona ʼu ʼuhi pea mo ina akoako age kia nātou te faʼahiga hake pea ke nātou popoto ʼi te fehopoʼaki ʼi te ʼu mata maka, ohage pe ko ia. ʼE toe hāofaki mālohi foki e te tao fafine ʼo te ʼu moʼuga tona ʼu kiʼi ʼuhi mai te ʼu manu fekai. Neʼe kua sio te tagata mamata meʼa ki te tao fafine ʼo te ʼu moʼuga neʼe tau mo te akuila lolotoga te vaeluaʼi hola, kae nokunoku pe tona kiʼi ʼuhi ʼi te ʼu lalo vaʼe ʼo tana faʼe ʼaē neʼe ina hāofaki ia ia.
Ko te ʼu fafine Kilisitiano ʼaē ʼe maʼu fānau ʼe nātou taupau tanatou ʼu tamaliki ʼi ʼihi ʼaluʼaga faigataʼa. Ohage ko te tao fafine ʼo te ʼu moʼuga, ko te ʼu faʼe ʼaia ʼe nātou fakahoko ʼaki tonatou loto katoa pea mo tonatou lotolelei te maʼua ʼaia ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua. Pea ʼe nātou faiga mālohi ke nātou hāofaki tanatou fānau mai te ʼu tuʼutāmaki fakalaumālie. Neʼe mole fakaʼaogaʼi e Salomone te fakatātā ʼaia mo fakatō laloʼi te hahaʼi fafine, kae neʼe ina fia fakatokagaʼi mai te matalelei pea mo te hoihoifua ʼo te fafine—te ʼu kalitate fakalaumālie ʼaē ʼe hā ia ia logola te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe faigataʼa ʼaupito.
[Kiʼi nota]
a ʼE ʼui e te tohi The New Brown-Driver-Briggs-Gesenius Hebrew and English Lexicon, ʼi te koga tohi katoa, ko te kupuʼi palalau chen, ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “matalelei,” ʼe faka ʼuhiga ‘ki te matalelei peʼe ko te hoihoifua ʼo te agaaga.’
[Paki ʼo te pasina 30, 31]
ʼE fakahā e te fafine Kilisitiano pea mo faʼe te ʼu kalitate fakalaumālie ʼe matalelei, ʼi tana fakahoko tona ʼu maʼua ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua