Te Kau Maumau Fuʼu ʼAkau
ʼI TE ʼu temi ʼāfea ʼo te Tohi-Tapu, neʼe faka ʼuhiga te ʼu fuʼu ʼakau ohage ko he ʼu koloā maʼuhiga. Ohage la, ʼi te temi ʼaē neʼe totogi ai e Apalahamo te koga meʼa ke tanu ai tona ʼohoana, ia Sala, neʼe kau te ʼu fuʼu ʼakau ʼi te kotala ʼo te moʼi kele.—Senesi 23:15-18.
ʼO toe feiā aipe ʼi te temi nei, ʼe maʼuhiga ʼaupito te ʼu fuʼu ʼakau, pea kua lahi te tokaga ʼa te malamanei moʼo taupau te ʼu vao matuʼa. ʼE ʼui fēnei e te tohi State of the World 1998: “ ʼE lahi te tokakaga ʼa te hahaʼi ʼo te ʼu fenua ʼo te potu noleto ki te vao matuʼa ʼo te potu saute, kae ʼe lagi mole nātou mālama ko te ʼu vao matuʼa ʼo te ʼu koga meʼa mokomoko ʼi tonatou ʼu fenua totonu, ʼe kau ʼi te ʼu vao matuʼa ʼaē ʼe tahi ʼalu pea mo mahamahaki ʼaupito.” Koteā ʼaē ʼe feiā ai te ʼu vao matuʼa ʼo te ʼu fenua ʼaia ʼo Eulopa pea mo Amelika ʼo te Potu Noleto? Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou valoki te fasi ʼo te ʼu vao matuʼa lalahi, kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu meʼa ʼe nātou maumauʼi māmālie te ʼu fuʼu ʼakau. Koteā te ʼu meʼa ʼaia? Ko te ʼaele ʼuli pea mo te ʼu ʼua acides. Ko te ʼu meʼa kona ʼaia ʼe feala pe ke nā fakavaivaiʼi māmālie te ʼu fuʼu ʼakau, ʼo faigafua ai tanatou pikisia ʼi te ʼu taʼi mahaki ʼo te ʼu ʼakau.
Lolotoga te ʼu taʼu ʼe lauʼi hogofulu, ko te hahaʼi ʼaē ʼe tokakaga ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei ohage ko te ʼaele ʼo te kele, mo te tai pea mo ʼihi hahaʼi ʼaē ʼe nātou tuʼania ki te faʼahi ʼaia, ʼe nātou fakatokaga mai ke tou puipui totatou nofoʼaga, ia te kele. ʼI te ʼu taʼu 1980, ʼi te ʼosi sivi e te kau tagata popoto ʼi Siamani te ʼu fua kovi ʼa te ʼaele ʼuli pea mo te ʼu ʼua acides ki te tuvao, neʼe nātou ʼui fēnei: ‘Kapau ʼe mole fai he puleʼaki, pea ʼi te taʼu 2000 ʼe lagi sio fakaʼofaʼofa anai te hahaʼi ki te ʼu vao matuʼa ʼi te ʼu paki pea mo te ʼu ʼata.’ Kae meʼa lelei, ʼaki te mālohi ʼa te kele ʼaē ko te lava fakafoʼou ʼoʼona, neʼe mole iku te maumau ʼaē neʼe fakakikite.
Kae ʼe ko te ʼAtua ʼaē ka ina puipui anai totatou nofoʼaga ʼo talu ai. “Mai tona ʼu kogafale māʼoluga, ʼe ina fakapala te ʼu moʼuga” pea “ ʼe ina fakahomo te vao maʼa te ʼu manu, pea mo te mohuku moʼo fakaʼaogaʼi e te tagata ki tana gāue.” Pea ʼe ina fakapapau ʼe ina ‘maumauʼi anai ia nātou ʼaē ʼe nātou maumauʼi te kele.’ (Pesalemo 104:13, 14; Apokalipesi 11:18) ʼE ko he meʼa fakaofoofo anai mokā lava fakafiafia anai te hahaʼi ʼi he kele ʼe mole toe ʼulihi anai ʼo talu ai!—Pesalemo 37:9-11.