‘ ʼAua Naʼa Koutou ʼAmo He ʼAkau ʼAmo ʼe Mole ʼAlutahi’
OHAGE ko takotou sio ʼi henī, ʼe mole fīmālie te kamelo pea mo te vitulo ʼaenī ʼaē ʼe nā fuli fakatahi te kele. Ko te gāue fakatahi ʼa te ʼu manu lualua ʼaia ʼi te ʼakau toho, ʼe fakakinakina—koteʼuhi neʼe fakatuʼutuʼu te ʼakau toho ki he ʼu manu e lua ʼe tauʼaki tatau tonā lahi pea mo tonā mālohi. ʼI tana tuʼania ki te maʼuli lelei ʼo te taʼi manu ʼaia neʼe fakatuʼutuʼu ki te gāue feiā, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua ki te kau Iselaele: “ ʼAua naʼa ke fakatahiʼi he vitulo pea mo he asino ki tau gāue fuli kele.” (Teutalonome 22:10) Ko te pelesepeto ʼaia ʼe toe faka ʼuhiga tatau pe ki he vitulo pea mo he kamelo.
ʼI te agamāhani, ʼe mole fakakinauʼi anai e he tagata gāue kele he meʼa faigataʼa feiā ki tana ʼu manu. Kae kapau leva ʼe mole ʼi ai hana ʼu vitulo e lua, ʼe lagi ina fakatahiʼi anai ki he ʼakau toho te ʼu manu ʼaē ʼe ina maʼu. ʼE ʼiloga ia neʼe ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe fai e te tagata gāue kele ʼaē ʼe tuʼu ʼi te paki. ʼUhi ko te kehekehe ʼo tonā lahi pea mo tonā mamafa, neʼe lagi faiga mālohi te manu ʼaē ʼe vaivai age ke ina muliʼi te manu ʼaē ʼe mālohi age, ʼaē neʼe lagi mamafa tana kavega.
Neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia te fakatātā ʼo he ʼai fakatahi ki he ʼakau toho ia he ʼu manu kehekehe, moʼo akoʼi mai kia tatou ia te ako maʼuhiga. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼAua naʼa koutou kau mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui, ʼi he ʼakau ʼamo ʼe mole ʼalutahi. Koteʼuhi, ʼe fakatahi feafeaʼi te faitotonu pea mo te meʼa noaʼi ʼo te lao? Peʼe feafeaʼi te felogoi ʼa te mālama pea mo te fakapōʼuli?” (2 Kolonito 6:14, MN ) ʼE lava feafeaʼi ki he Kilisitiano ke ina ʼamo he ʼakau ʼamo mo he tahi ʼe mole nā ʼalutahi?
ʼE feala ke hoko te faʼahi ʼaia ki he Kilisitiano mokā ina filifili ke ʼohoana mo he tahi ʼe mole lotu tahi mo ia. Ko te taʼi fakatahi ʼaia ʼe faigataʼa anai ia kia nāua toko lua, koteʼuhi ʼe mole nā felogoi tahi anai ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahi maʼuhiga.
ʼI te temi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai te nofo ʼohoana e Sehova, neʼe ina foaki te fafine “ko [he] fakakatoa,” peʼe “ko he tahi ʼe tatau mo ia.” (Senesi 2:18; kiʼi nota ʼi te lalo pasina) ʼO toe feiā pe, ʼaki te polofeta ko Malakia, neʼe ʼui e te ʼAtua ko te fafine ʼohoana ʼe ko he “hoa.” (Malakia 2:14) ʼE loto e totatou Tupuʼaga ke gāue faifaitahi ia te ʼu taumatuʼa ʼohoana ʼi te takitaki fakalaumālie e tahi, ʼo nā vaevae ia te ʼu kavega pea mo utu fakatatau ia te ʼu lelei.
Ka ʼohoana he Kilisitiano “ ʼi te ʼAliki pe,” ʼe ina fakahā ai tana fakaʼapaʼapa ki te tokoni ʼo tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo. (1 Kolonito 7:39, MN ) ʼE fakatuʼu ai he fakatafito ʼo he nofo ʼohoana ʼe logo tahi, ʼe lava vikiʼi ai pea mo faka kolōlia ai ki te ʼAtua ʼi te tauhi fakatahi ʼa te taumatuʼa, ohage ʼi hona ʼaluʼaga makehe, ko he ‘ ʼu kaugā gāue moʼoni ʼe nā ʼamo fakatahi.’—Filipe 4:3.
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Camel and ox: From the book La Tierra Santa, Volume 1, 1830