Neʼe Nātou Maʼu Tonatou Ala ʼi Te Moana
ʼE KO motu liliki pea mo lalahi e 1 200 ʼo te ʼu Motu Marshall, ʼe teitei pe ki te ʼu motu fuli ke mole natou faʼa māʼoluga age ʼi te nivo ʼo te tai. Kā kita fakamamaʼo fakasiʼisiʼi mai te ʼu mata motu, pea ʼe hage mole kei kita sio kiai. Kae ko te kau tautai ʼo te ʼu Motu ʼo Marshall ʼo te temi muʼa, ʼaki tonatou ʼu vaka neʼe natou feʼoloʼaki ʼi te ʼu motu liliki, ʼo natou maʼu gafua pe tonatou ala ʼi te Pasifika logola tona laulahi iā kilometa kale e 650 000. Neʼe feafeaʼi tanatou ʼiloʼi ʼo tonatou ala? ʼAki pe “te ʼu mape” faigafua kae neʼe ʼaoga ʼaupito ke natou ʼiloʼi ai tonatou ala, pea ko te ʼu mape ʼaia neʼe faʼu ʼaki te ʼu kauʼi ʼakau.
ʼAki tanatou māhani ʼuhi ko tanatou ʼu feʼoloʼaki, neʼe mahino ki te kau tautai ʼo Marshall, kā ʼi ai he potu fenua pea ʼe lokaloka te tai ʼo feala ai hata ʼiloʼi ʼe ʼi ai te motu ʼe tuʼu iā kilometa e 30. Neʼe lahi te ʼu faʼahiga peau neʼe tonu ke natou mālama kiai, pea neʼe feala ʼaki te ʼu mape ʼaia neʼe faʼu ʼaki te ʼu kauʼi ʼakau, ke tokoni kiā nātou ke natou ʼiloʼi ai tanatou ʼu feʼoloʼaki ʼaia. Neʼe feafeaʼi te agaaga ʼo te ʼu mape ʼaia? Ohage ko tona tuʼu ʼi te pāki, ko te ʼu ʼakaʼi fā peʼe ko te ʼu kauʼi pakalafa neʼe haʼi fakatahi ke faʼu ai he faʼahiga palepale ke fakahāhā ai te faʼahiga peau. Ko te ʼu figota liliki neʼe haʼi kiai moʼo fakaʼiloga te tuʼuʼaga ʼo te ʼu motu.
Lolotoga te ʼu taʼu, neʼe mole ko te hahaʼi fuli ʼaē neʼe fakahā kiai te taʼi mape ʼaia, he neʼe fakalilo ia te taʼi feʼoloʼaki ʼaia. Neʼe ʼiloʼi feafeaʼi e he tūpulaga tautai ia te muliʼi ʼo te taʼi mape ʼaia? ʼAki pe te ako pea mo tana sio kiai. Ko he tautai faiva neʼe ina akoako fakafufū ki he tautai kei tūpulaga, lagi neʼe ʼalu mo ia ki he ʼu motu ʼe ōvi mai ki te motu lahi. ʼAki te akoako ʼaia neʼe ʼiloʼi ai e te tūpulaga te ʼu faʼahiga peau kehekehe, pea mo falala ki te taʼi mape ʼaia ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi. Ki muli age leva, neʼe kua feala hana ʼalu tokotahi ʼi te moana.
ʼO toe feiā ki te Folafola ʼa te ʼAtua, ia te Tohi-Tapu, ʼe ina lava takitaki totatou maʼuli ʼi te ʼaho fuli. ʼI te kamata, ʼe lagi tokoni mai anai he tahi kiā kita ke tou mahino ki te ʼu akonaki tāfito ʼo te Tohi-Tapu. Kae ki muli age, kapau ʼe tou haga ako ia te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo maʼuliʼi tana ʼu pelesepeto, ʼe tou falala anai ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai. Ko Sosue, te tagata takitaki ʼo te kau Iselaele, neʼe fakamaʼua kiā ia ke ina lau ia te Folafola ʼa te ʼAtua ke feala hana “tokaga ʼo fai ʼo mulimuli kiā meʼa fuli ʼaē ʼe tohi ai.” Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kiā Sosue: “Heʼe feala ai leva ke ke fakatupu manuʼia anai ki tou ala pea mo feala ke ke aga fakapotopoto.” (Sosue 1:8) Ei, ko te Tohi-Tapu ʼe lava liliu ko he takitaki ke tou falala kiai pea mo fua lelei ki totatou maʼuli.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 32]
© Greg Vaughn