Ko Te Fakamaʼa ʼe Fakavikiviki Ai Te ʼAtua
1 Ko te Lao ʼa Moisese ʼe tuʼu ai te ʼu maʼua tāfito ʼo ʼuhiga mo te fakatokaga ʼaē ki te fakamaʼa. Neʼe ina tuku kehe ia Iselaele ko he hahaʼi neʼe fakamaʼuaʼi ke nātou nonofo maʼa ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie. (Lev. 11:35, 36; 15:1-11; Is. 52:11) Ko te nofo maʼa ʼe fakavikiviki ai ia te ʼAtua pea ʼe kau kiai mo te maʼuli mālōlō ʼo te hahaʼi.
2 ʼO feiā aipe mo te temi nei, ko te fakamaʼa ko te fakaʼiloga ʼaia ʼo te hahaʼi ʼa Sehova. Kae logope la ko te fakaʼiloga ʼaia ʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼi tonatou katoa, ʼe feiā koa la ia tatou takitokotahi? Ko tatatou fakahā ʼo tatatou fakamaʼa takitokotahi ʼe hā ai peʼe feafeaʼi tatatou leleiʼia ʼaupito te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova.
3 E feafeaʼi koa te agaaga ʼo totatou ʼapi? ʼE fua lelei koa ki te logo ʼo te Puleʼaga ʼaē ʼe tou faka mafola? ʼE feala koa ke lotolotolua niʼihi ki tatatou faiga fakamalotoloto mokā tou palalau ʼo ʼuhiga mo te fetogi ʼo te kele ko he palatiso kae ʼuli totatou ʼapi pea kua vaoa totatou malaʼe? Kapau ʼe maveuveu totatou ʼapi peʼe ʼi ai he ʼu ʼaele faikehe ʼuhi kua tou māhani ʼi te nofo ʼuli, ʼe feala koa hatatou ʼui ʼe tou tuku he “faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼa, ʼo ʼalutahi mo te maʼuli foʼou ʼaē ʼe takitaki e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua”?—om pp. 129-31.
4 E feafeaʼi koa te motokā ʼaē ʼe tou fakaʼaogaʼi ʼi te fai faka mafola? ʼE maʼa koa, ia loto pea mo tuʼa, ke ʼaua naʼa fua kovi ki tatatou gāue faka mafola? E feafeaʼi koa ʼotatou mutuʼi meʼa, ʼatatou kato tohi, pea mo tatou takitokotahi? ʼE maʼa koa pea mo feala ke sio kiai te hahaʼi, ʼo mole fakatupu ai he palalau? ʼE lelei tatatou tokakaga kia tatou pea mo ʼotatou mutuʼi ʼo fō tuʼumaʼu ke maʼa pea ke tou tokaga ʼo maʼanu.—w89 1/6 pp. 16-19 (fakafalani).
5 Koteā te meʼa ke fai mokā ko he tēhina ʼe mole tokaga ki te fakamaʼa ʼo tona sino ʼo feala ke talanoa kovi ai te hahaʼi ʼi ʼona tafaʼaki ki te kokelekasio? E lagi ʼe ʼaoga ki ai he tokoni ʼaki te ʼofa, ʼuhi heʼe kua matuʼa peʼe mahaki. Kapau koia ʼaia, ʼe ko he agaʼofa te tokoni ki ai. E lagi tau he tahi mo te faigataʼa ʼaē ko te mole fakamaʼa pea ʼe mole mahino ia kiai; koia ko te foaki ʼo he tokoni ʼaki te agaʼofa e lagi uga ai ia ia, ke ina fakatonutonuʼi te faʼahi ʼaia. Ko nātou ʼaē ʼe mole nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te fakaʼapaʼapa ʼe mole feala anai ke tuku kia nātou he ʼu pilivilesio makehe ʼi te kokelekasio. ʼIo, ʼe tonu ke tokaga te ʼu tagata ʼāfea ke ʼaua naʼa nātou fakatuʼutuʼu fakamālohi hanatou ʼu lekula peʼe ko he ʼu meʼa ʼe nātou loto takitokotahi kiai.
6 Ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe hoki ʼōmai ʼe fakaafe nātou ke nātou kau ki te kaitahi fakalaumālie ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga. ʼI te fai māhani, ʼe tou loto ke lahi te hahaʼi ʼe tou fakaafe koteʼuhi ko te fale, ko he faʼahi ʼe lelei pea mo maʼa. Kae, ko te fai ʼo te gāue, ʼe tonu ke taupau ke maʼa. Koutou fakasiosio te ʼu faʼahi fuli ʼo te Fale ʼo te Puleʼaga. ʼE maʼa koa te ʼu hekaʼaga, te faʼahi ʼe koutou haʼele ai, pea mo te ʼu kaupā? ʼE fakamaʼa tuʼumaʼu koa te ʼu fale vao? Kapau kua tou māhani ʼi te sioʼi ʼo te ʼu faʼahi ʼaē ʼe ʼuli ʼi te simā peʼe ko te ʼu kaupā, e lagi vave pe tatatou leleiʼia te faʼahi ʼaia. Kae, kapau ʼe ʼōmai ni hahaʼi kehe ʼo ʼaʼahi mai ʼe feala pe ke nātou mavae ʼo mole nātou leleiʼia. ʼE tonu ke tou fai ia meʼa lelei fuli ke maʼa pea mo lelei totatou fale, ʼo tou kau mokā hoko te temi ʼaē ʼe fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼa peʼe ko tona fakafoʼou.
7 ʼO mole gata ʼaki pe te ʼu palalau, ʼe feala ke tou fakavikiviki te ʼAtua ʼaki te agaaga ʼo totatou sino pea mo te maʼa ʼo totatou ʼu ʼapi, tatatou ʼu motokā, pea mo te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga. Ko tatatou faʼifaʼitaki lelei ʼe mole feala ai ke higa he tahi kae ʼe tou fakahā anai he fakamoʼoni ko te faʼahi ʼaia ʼo tatatou tauhi maʼa pea mo totonu.—1 Ko. 10:31, 32; Sake 1:27.