Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • fl kap. 6
  • Ko Te ʼOfa, “ʼE Ko He Noʼo Lelei ʼAupito Ki Te Logo Tahi”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te ʼOfa, “ʼE Ko He Noʼo Lelei ʼAupito Ki Te Logo Tahi”
  • Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • TE FAKA ʼUHIGA MOʼONI ʼO TE ʼOFA
  • KO TE ʼOFA MOʼONI ʼE MĀLOHI PEA ʼE FAʼA KĀTAKI
  • E FEAFEAʼI TE FAKATUPUTUPU ʼO TE ʼOFA
  • Te ʼOfa (Agapê): Tona ʼUhiga Hāla Mo Tona ʼUhiga Tonu
    Te Tule Leʼo—1993
  • Te ʼOfa
    Kotou ʼAʼala!—2018
  • ʼI Te Hili Leva ʼo Te Fakatapu
    Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • Kolua Falala Ki Te ʼAtua Ke Fiafia Ai Tokolua Maʼuli Fakataumatuʼa
    ʼE Feala Ke Fiafia Tokolua Kiʼi Famili (hf)
Hoko Atu
Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
fl kap. 6

Kapite 6

Ko Te ʼOfa, “ ʼE Ko He Noʼo Lelei ʼAupito Ki Te Logo Tahi”

1-6. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke hoko mo kapau ʼe mole maʼu e te taumatuʼa he loto lolomi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona ʼu loto? (b) Koteā te ʼu lekula faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe tonu ke tou muliʼi ke feala ai hatatou tāʼofi he kē ke ʼaua naʼa liliu ʼo kovi?

‘HE KOʼE koa ʼi te temi fuli pe ʼe tou kakai tauhala ai?’ ko te fehuʼi fakaʼita ʼaia ʼa te tagata ki tona ʼohoana, ʼi tana kua piko ʼaē ʼi te talitali pea ʼi tana kua gaʼegaʼe, ʼuhi he neʼe gāue kinakina.

2 ‘Tuku tau muna, kua vave moho pe,’ ko te tali fakaʼita mai ʼaia ʼo tona ʼohoana kia ia. Mo ia pe la, neʼe gāue kinakina ʼi te ʼaho ʼaia.

3 ‘ ʼE ke tauhala tuʼumaʼu pe. He koʼe koa ʼe mole he ʼaho ʼe ke tokalelei tautonu ai?’

4 ‘Ko tau loi! Pea tahi ʼaē, ka na pau la neʼe ke ʼai muʼa hau kiʼi tokaga ki te ʼu tamaliki, ʼe mole ke muna anai. Heʼe mole ko haku ʼu tamaliki tokotahi!’

5 Kua liliu te kiʼi meʼa noa ʼaia ko he meʼa lahi ki te tagata pea mo te fafine, ʼo nā ʼiʼita ai ʼo mole kei nā fegūʼaki. Neʼe nā fepalalau koviʼaki ʼo aʼu ki te kua lave kovi kia nāua tanā ʼu palalau, pea kua nā tokakovi leva ʼi te afiafi ʼaia. Neʼe feala pe kia nāua hanā tekeʼi ia te faʼahi ʼaia. Kae ʼi tanā tahi fai pe ʼaē ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonā loto, neʼe galo kia nāua tonā ʼu maʼua. ʼI tanā mole kei faʼa kātaki, kua nā kē leva.

6 ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke tupu ʼaki te taʼi fihifihia ʼaia. ʼI ʼihi temi, ʼe feala ke hoko te meʼa ʼaia ʼuhi ko te falā, peʼe lagi manatu e ia ʼaē tagata, ʼe maheka fau tona ʼohoana, ʼo mole ina tali ke fakatahi mo niʼihi. Ki te fafine, ʼe feala ke manatu ko tona ʼohoana ʼe mole tokaga kia ia pea ʼe ina meʼa noaʼi ia ia. ʼE feala ke haʼele kovi tanā felogoi ʼuhi ko he faigataʼaʼia maʼuhiga peʼe ko he ʼu kiʼi fihifihia ʼe lahi ʼaupito. Kae, ʼi te temi nei ʼe tou fia ʼiloʼi peʼe feafeaʼi te fakatokatoka ʼo te taʼi fihifihia ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, ʼe feala kia nāua taumatuʼa ke nā tekeʼi te meʼa ʼaia ke ʼaua naʼa liliu ʼo kovi, mo kapau ʼe nā lotolelei ke nā ‘fulihi te tahi kauʼahe,’ pea ke ʼaua naʼa nā ‘liufaki te kovi ʼaki te kovi,’ kae ke nā “tauʼi te kovi ʼaki te meʼa ʼaē ʼe lelei.” (Mateo 5:39; Loma 12:17, 21) ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaia, ʼe tonu ke nā maʼu te loto lolomi pea mo te aga fakapotopoto. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke nā maʼu te ʼofa faka Kilisitiano.

TE FAKA ʼUHIGA MOʼONI ʼO TE ʼOFA

7-9. (a) E feafeaʼi te fakamatala e 1 Kolonito 13:4-8 ia te ʼofa? (b) Ko te taʼi ʼofa feafeaʼi ʼaē ʼe talanoa kiai?

7 ʼE tou maʼu ia 1 Kolonito 13:4-8, te fakamahinohino ʼa Sehova ʼAtua ki te faka ʼuhiga tonu ʼo te ʼofa pea mo te meʼa ʼaē ʼe mole faka ʼuhiga ki te ʼofa. ʼE tou lau fēnei: “Ko te ʼofa ʼe kātaki fualoa pea mo agalelei. Ko te ʼofa ʼe mole maheka ia, ʼe mole laupisi, ʼe mole fialahi, ʼe mole ina fai he ʼu aga ʼe mole mata feʼauga, ʼe mole ina kumi pe te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia, ʼe mole ʼita ia. ʼE mole ina tokagaʼi te kovi ʼaē neʼe fai kia te ia. ʼE mole fakafiafia ʼi te heʼe faitotonu, kae ʼe fakafiafia ʼaki te moʼoni. ʼE ina ʼamo ia meʼa fuli, ʼe tui kia meʼa fuli, ʼe falala kia meʼa fuli, ʼe ina kātakiʼi ia meʼa fuli. Ko te ʼofa ʼe molemo puli ia ʼi he temi.”

8 ʼE feala ke fakatafito te ʼofa ki he ʼu meʼa ohage ko te talavou ʼo he tama peʼe ko te finemui ʼo he taʼahine, ki te ʼu noʼo faka famili peʼe ko te fiafia ʼaē ʼe kita maʼu ʼi ʼihi ʼu fakakaugā. Kae ʼe fakahā e te Tohi-Tapu, ke ʼi ai hona ʼuhiga moʼoni, ʼe tonu ki te ʼofa ke laka age ia ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼo tokita loto; ʼe tonu ke fai te ʼofa ʼaia ʼaki te tokaga ʼaē ke fiafia ʼaupito ia ia ʼaē ʼe kita ʼofa ki ai. ʼE toe feala pe foki ki te ʼofa ʼaia ke ʼaoga kiai he fakatonutonu peʼe ko he akonaki, ohage ko te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nātou akonakiʼi tanatou fānau peʼe ko Sehova ʼAtua ʼaē ʼe ina akonakiʼi tana kau atolasio. (Hepeleo 12:6) ʼI te temi leva ʼaia, ʼe maʼuhiga ai ke fakatokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto, kae ʼe mole tou fakagafua anai ke maʼuhiga age ia ʼi te fakasiosio poto peʼe ʼi te ʼu pelesepeto lelei ʼaē ʼo totatou ʼu vāhaʼa mo ʼihi. Ko te taʼi ʼofa ʼaia ʼe ina uga tatou ke tou fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi fuli pe, pea ke tou agatonu kia nātou.

9 Ke feala hatatou mahino lelei ki te ʼu tapuakina ʼaē ʼe feala ke maʼu e he famili ʼaki te ʼofa, tou vakaʼi muʼa te meʼa ʼaē ʼe fakahā e 1 Kolonito 13:4-8:

10, 11. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou maʼu ʼi he ʼohoana ʼe kātaki fualoa pea mo agalelei?

10 “Ko te ʼofa ʼe kātaki fualoa pea mo agalelei.” ʼE ke kātakiʼi koa tou ʼohoana? Tatau aipe peʼe ko he meʼa ʼe hoko ʼe fakatupu ai hau ʼita peʼe lagi fai he tukugakovi hala kia koe, ʼe ke lolomi koa tou ʼita? ʼE kātakiʼi fualoa e Sehova te hahaʼi fuli pea ‘ko te lotoʼofa ʼo te ʼAtua ʼe ina fia taki tatou ki te fakahemala.’ Ko te kātaki fualoa pea mo te lotoʼofa, ʼe ko he ʼu fua ʼaia ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua.—Loma 2:4; Kalate 5:22.

11 Ko te ʼofa ʼe mole lagolago ia ki te kovi, kae ʼe mole “aga fefeka.” Ko te ʼofa ʼe faʼa kātaki. ʼE ina tokagaʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli. (1 Petelo 4:8; Pesalemo 103:14; 130:3, 4) ʼE ina fakamolemole gafua, tatau aipe peʼe ko he ʼu meʼa ʼe kovi ʼaupito. ʼE mahino ia, neʼe manatu ia Petelo ʼe kātaki fualoa ʼi tana ʼui ʼaē kia Sesu: “ ʼE tuʼa fia anai te feala ʼo toku tēhina ke agahala mai kia te ʼau, pea mo tonu ke ʼau fakamolemole kia te ia? ʼE kaku anai koa ki te tuʼa fitu?” Kae neʼe tali age e Sesu, ʼo fēnei: “ ʼE ʼau tala atu kia te koe, ʼe mole kaku ki te tuʼa fitu, kae ki te tuʼa fitugofulu-ma-fitu.” (Mateo 18:21, 22; Luka 17:3, 4) Ko te ʼofa ʼe fakamolemole tuʼumaʼu pea ʼe agalelei ʼo heʼegata. ʼE ke fakahā koa te taʼi ʼofa ʼaia?

12, 13. ʼE feala ke hā feafeaʼi te maheka, pea he koʼe ʼe tonu ke ʼi ai he ʼu faiga mālohi mo ʼona lolomi?

12 “Ko te ʼofa ʼe mole maheka ia.” ʼE mole ko he meʼa faigafua hakita nofo mo he ʼohoana ʼe hoko maheka noa. ʼE hā ʼaki te taʼi maheka ʼaia, te loto mahalohalo pea mo takita ʼofa fakavale ʼaē ki tokita ʼohoana. ʼE ko he aga fakatamaliki ia, pea ʼe ina tāʼofi ia ia ʼaē ʼe mahekaʼi ke ʼaua naʼa agalelei mo felogoi lelei mo niʼihi. ʼE kita maʼu te fiafia moʼoni, mo kapau ʼe kita foaki ohage ko he agamāhani, kae ke ʼaua naʼa kita fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai ia ia ʼaē ʼe maheka.

13 “Ko ai ʼaē ʼe feala ke tuʼu ia muʼa ʼo te maheka?” ko te fehuʼi ʼaia ʼa te Tohi-Tapu. Ko te maheka, ʼe kau ia ki te ʼu fua ʼo te kakano agahala. (Tāʼaga Lea 27:4; Kalate 5:19, 20) ʼE feala koa hau tokagaʼi ia koe he kiʼi fakaʼiloga ʼo te taʼi maheka ʼaia, ʼaē ʼe tupu mai he loto ʼe mole falala pea mo he loto mahalohalo? ʼI te agamāhani, ʼe ko he meʼa faigafua hakita fakatokagaʼi te ʼu aga ʼaē ʼe kovi ʼi niʼihi, kae ʼe lelei age hakita vakaʼi muʼa ia kita totonu. “Ko te faʼahi ʼaē ʼe ʼi ai te maheka pea mo te manatu fakataupiepie, ʼe ʼi ai te tokakovi pea mo te ʼu faʼahiga meʼa kovi kehekehe.” (Sake 3:16) ʼE feala ke maumauʼi e te maheka te nofo faka taumatuʼa. ʼAua naʼa ke ʼui ʼe nofo lelei anai tou ʼohoana kia koe mokā ʼe ke fakamaʼua age kia ia he ʼu meʼa ʼaki tou maheka, kailoa, kae ʼe nofo lelei anai kia koe mo kapau ʼe ke fakahā age kia ia he lototokaga ʼaki te ʼofa, he fakaʼapaʼapa pea mo he falala.

14, 15. (a) He koʼe ʼe ʼui ʼe mole ʼofa ia ia ʼaē ʼe laupisi? (b) ʼO mole ʼui ke kita fakamālaloʼi tokita ʼohoana, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke kita fai?

14 Ko te ʼofa “ ʼe mole laupisi, ʼe mole fialahi.” ʼE moʼoni te ʼui ʼaē e tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou laupisi, kae ʼe tahitahiga ia nātou ʼaē ʼe nātou fia fagono ki te faʼahiga ʼaia. ʼE toe feala pe foki ke mole leleiʼia e ia ʼaē ʼe nā feʼiloʼiʼaki lelei. Ko ʼihi ʼe nātou laupisiʼi ia nātou totonu ʼo nātou fai he ʼu fakamatala ʼe ina hikihiki ia nātou, ko ʼihi ʼe nātou fai te tahi faʼahiga laupisi. ʼE nātou valoki pea mo fakamālaloʼi ʼihi, ohage kia nātou ʼe nātou lelei age. ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe nātou hikihiki ia nātou kae ʼe nātou fakamālaloʼi ia nātou ʼaē. Ko ia ʼaē ʼe ina fakamālaloʼi tona hoa ʼe ina laupisiʼi pe ia ia totonu.

15 Neʼe ʼi ai koa he ʼaho neʼe ke fakatokagaʼi ai ʼe ke valokiʼi tou ʼohoana ʼi te kaugamālie? ʼI tau manatu, neʼe koteā ʼapē tana manatu ʼi te moʼi temi ʼaia? Ka na pau la neʼe fakahā tou ʼu vaivaiʼaga ia muʼa ʼo te kaugamālie, koteā anai tau manatu? ʼI tau manatu, ʼe ko he ʼofa koa ʼaia kia koe? Kailoa, ko te ʼofa “ ʼe mole laupisi,” ʼo mole ina hikihiki ia ia peʼe ina fakamālaloʼi niʼihi. Fai he ʼu palalau ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo tau ʼohoana; ʼe ina fakamālohiʼi anai te noʼo ʼaē ʼe ina fakatahiʼi koulua. Pea kapau ʼe ke palalau ʼo ʼuhiga mo koe totonu, haga ʼo muliʼi te tokoni fakapotopoto ʼaē ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 27:2: “Ke vikivikiʼi koe e he tahi kehe, kae ʼaua naʼa vikivikiʼi koe e tou gutu, ke vikivikiʼi koe e he tagata kehe, kae ʼaua naʼa vikiʼi koe e tou ʼu laugutu.”—Osty.

16. Koteā te ʼu faʼahiga meʼa fakavale ʼaē ʼe tonu ke tou fakamamaʼo mai ai mo kapau ʼe tou fia fakahā te ʼofa?

16 Ko te ʼofa “ ʼe mole ina fai he ʼu aga ʼe mole mata feʼauga.” ʼE lahi te ʼu aga, ʼe mole ko he ʼu aga ʼe mata feʼauga, ohage ko te tono, te ʼinu kava fakavale pea mo te ʼita. (Loma 13:13) ʼE mole hage te ʼu aga ʼaia ko te ʼofa, heʼe ko te ʼu aga ʼaia ʼe nātou maumauʼi te nofo faka taumatuʼa. ʼE ʼi ai te tahi ʼu aga fakavale, ohage ko te tauvele, te ʼu palalau pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga, ʼo feiā mo te mole fakamaʼa ʼo te sino. ʼE lahi feafeaʼi tau faiga ʼaē ke ʼaua naʼa lotovaivai tou ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia? ʼE ke fakaʼeteʼete koa kia ia pea mo fakahā hau fakaʼapaʼapa? ʼE ke fai koa ni ʼu aga ʼe lelei kia ia? Ko te ʼu faʼahi fuli ʼaia ʼe nātou fakamālohiʼi te noʼo ʼo te nofo ʼohoana pea mo nātou lagolago ki te manuʼia.

17. E feafeaʼi kia ia ʼaē ʼe mole ina kumi pe te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia, hana tekeʼi he ʼu fihi?

17 Ko te ʼofa “ ʼe mole ina kumi pe te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia, ʼe mole ʼita ia.” Ko te ʼofa ʼe mole manatu pe kia ia totonu. Neʼe feala ke ʼaoga ki te taumatuʼa ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamata, mo ka na pau la neʼe nā fai feiā. Neʼe lagi feala ai ki te tagata ke mole muna ki tona ʼohoana ʼi te mole heʼeki tokalelei ʼo te meʼa kai, pea neʼe lagi feala ki te fafine ke mole ina tali fakaʼita age kia ia. Ka na pau la neʼe mahino ki te fafine te tupuʼaga ʼo te ʼita ʼo tona ʼohoana, ʼi tana gaʼegaʼe, neʼe lagi feala ke mole ʼita, kae ke ina tali fēnei age: “Kua vave moho pe te meʼa kai. ʼAu mahalo kua ke gaʼegaʼe. Atali ke ʼau ʼavatu hau moʼi vai mokomoko ke ke ʼinu, kae ʼau teuteuʼi te laupapa.” Pea kia ia ʼaē tagata, ka na pau la neʼe lotomahino ʼo mole manatu pe kia ia, neʼe feala pe ke ina fai he meʼa ke tokoni ki tona ʼohoana.

18. ʼE lava feafeaʼi ki te ʼofa ke tokoni kia tatou ke ʼaua naʼa tou ʼita?

18 ʼE ke ʼita vave koa ʼi he lea peʼe ko he meʼa ʼe fai e tou ʼohoana, peʼe ke faigaʼi koa ke ke mahino ʼi tana ʼu palalau peʼe ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai, te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto? Neʼe lagi fai he palalau pea mo ina fai he meʼa neʼe mole mahino kiai, neʼe mole ina fakakaukauʼi, kae neʼe mole ina fia fakaloto mamahiʼi ia koe. Kapau ʼe ia koe te ʼofa, ‘ke ʼaua naʼa tō te laʼā ki tou ʼita.’ (Efesi 4:26) Kae tou fakakaukauʼi age muʼa, kapau la ʼe ʼita moʼoni tou ʼohoana kia koe pea ʼe ina fai fakahagatonu he palalau peʼe ko he aga ke ke lotomamahi ai, he koʼe koa ʼe mole ke talitali muʼa ke fīmālie tokolua ʼu loto, ke feala ai leva hakolua felogoi fakatahi? Kapau ʼe koulua talanoa ki te fihifihia ʼaki te manatu ʼaē ke fua lelei kia koulua, ʼe mahino ia, ʼe faigafua anai hakolua maʼu te ʼu palalau ʼaē ʼe tau mo feʼauga ʼi te moʼi lakaga ʼaia. “Ko te loto ʼo te tagata poto ʼe ina akoʼi tona gutu ke poto.” “Ko ia ʼaē ʼe ina ʼaofi te talagataʼa ʼe ina kumi te ʼofa.” Ko te ʼofa ʼe mole ina uga te fihi. (Tāʼaga Lea 16:23; 17:9) Kapau ʼe ke tauʼi tau ʼamusia age ʼaē ke hoko atu takolua fai palalau ʼo aʼu ki tau fakahā age ʼe ke lākatonu, ʼe mahino ia ʼe ke fakagafua anai ki te ʼofa ke mālo.

19. (a) Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe feala ai ki he tahi ʼi te taumatuʼa ke ‘fakafiafia ʼi te heʼe agatonu’? (b) He koʼe ʼe tonu ke tou fakamamaʼo ʼi te ʼu meʼa ʼaia?

19 Ko te ʼofa moʼoni “ ʼe mole fakafiafia ʼi te heʼe faitotonu, kae ʼe fakafiafia ʼaki te moʼoni.” Ko ia ʼaē ʼe ʼofa moʼoni ki tona ʼohoana ʼe mole ina maʼu te manatu ʼaē ʼe faiva ia ʼi tana haga ʼaē ʼo kākāʼi, ʼo ʼuhiga la mo te fakaʼaogaʼi ʼo tona temi pea mo tana falā peʼe ko te hahaʼi ʼaē ʼe fakatahi mo ia. Ko te ʼofa ʼe mole ina fetogi te moʼoni moʼo faka lākatonuʼi ia ia. Ko te loi ʼe ina maumauʼi te falala. Ke feala hakolua maʼu he ʼofa fakamalotoloto, ʼe tonu ke koulua felogoi ʼaki te moʼoni.

KO TE ʼOFA MOʼONI ʼE MĀLOHI PEA ʼE FAʼA KĀTAKI

20. Koutou fakahā peʼe feafeaʼi te haga ʼo te ʼofa ʼo (a) “ ʼamo ia meʼa fuli,” (b) hana “tui kia meʼa fuli,” (c) hana “falala kia meʼa fuli” pea (d) mo ina “kātakiʼi ia meʼa fuli”?

20 “ ʼE ina ʼamo ia meʼa fuli, ʼe tui kia meʼa fuli, ʼe falala kia meʼa fuli, ʼe ina kātakiʼi ia meʼa fuli.” ʼI te nofo faka taumatuʼa, ko te ʼofa ʼe ina tauʼi te ʼu fihifihia pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli, pea ko te taumatuʼa ʼe nā faiga ke nā felotomahinoʼaki pea ke nā feʼiloʼi leleiʼaki ʼi te fakatahi maʼuhiga ʼaē ko te nofo ʼohoana. ʼE fakamoʼoni te ʼofa ki te maʼuhiga ʼo te ʼu tokoni fuli ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua pea ʼe ina faigaʼi ke ina maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼaia, tatau aipe mokā ʼe mole mata faigafua ʼi ʼihi lakaga. Logope la ʼe mole ina tuku ia ia ke kākāʼi mokā ʼe gāue mo ni ʼu hahaʼi ʼe aga fakakākā, ko te ʼofa ʼe mole loto mahalohalo, kae ʼe ina maʼu aipe he falala ʼo ʼuhiga mo ʼihi. Pea tahi ʼaē, ʼe ina fakaʼamu ki he meʼa ʼe lelei, koteʼuhi ʼe ina ʼiloʼi papau ko te maʼuliʼi ʼo te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu ʼe tou maʼu ai te ʼu fua lelei. Koia, ko te ʼofa ʼe tui papau ʼe fua lelei anai, pea ʼe falala ki te temi ka haʼu. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼofa ʼe mole lotolotolua, pea ʼe mole hage ia ko te ʼu holi ʼo te loto ʼaē ʼe vaʼiganoa. Ko te ʼofa moʼoni ʼe faʼa kātaki. ʼE ina kātakiʼi te ʼu faigataʼaʼia mokā ʼe haʼele kovi te ʼu meʼa. ʼE ko he lagolago mālohi ia, kae logope la tona mālohi, ko te ʼofa ʼe agalelei, agamālū, lotomahino pea ʼe faigafua te maʼuli mo ia.

21, 22. Koutou fakahā he ʼu faʼahiga ʼaluʼaga ʼe feala ke fakahā ai ko te ʼofa ʼe molemo puli ia ʼi he lakaga.

21 Ko te taʼi ʼofa ʼaia “ ʼe molemo puli ia ʼi he lakaga.” Koteā anai te meʼa ʼaē ka hoko mo kapau ʼe felāveʼi te taumatuʼa mo honā ʼu faigataʼaʼia fakakoloa, ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia ʼo te temi? Ko te fafine ʼaē ʼe ina maʼu te taʼi ʼofa ʼaia ki tona ʼohoana, ʼe mole ina kumi anai hona maʼuli fīmālie mo he tahi age, kae ʼe nofo agatonu anai mo ia, ʼo ina tānaki fakalelei tanā falā pea ʼe lagi feala anai ke gāue moʼo fakakatoa te totogi ʼo tona ʼohoana. (Tāʼaga Lea 31:18, 24) Pea tahi ʼaē, koteā anai te meʼa ʼaē ka fai e te tagata ʼaē ʼe nofo mo hona ʼohoana ʼe loaloaga hona mahaki? Kapau ʼe ina maʼu te taʼi ʼofa ʼaia, ʼe ina fai anai ia meʼa fuli ke ina foaki kia ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki ai, mo ina fai te ʼu gāue ʼo te loto fale ʼaē ʼe mole kei ina lavaʼi, pea mo ina fakahā ʼe ʼofa ʼaupito ki ai. ʼE tuku mai e te ʼAtua te faʼifaʼitaki lelei ʼi te faʼahi ʼaia. ʼE mole ʼi ai he meʼa ‘ ʼe feala ke ina fakamavae ia nātou mai te ʼofa ʼo te ʼAtua,’ tatau aipe pe koteā te ʼaluʼaga ʼaē ʼe maʼuli ai tana kau kaugana agatonu.—Loma 8:38, 39.

22 Ko te ʼu fihifihia fea ʼaē ʼe feala ke mālo ʼi te ʼofa ʼaia? Ko te taʼi ʼofa ʼaia ʼe ʼiloga koa ʼi tokotou loto fale? ʼE koutou faigaʼi koa ke koutou maʼuliʼi te taʼi ʼofa ʼaia?

E FEAFEAʼI TE FAKATUPUTUPU ʼO TE ʼOFA

23. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ai peʼe tou fai anai he meʼa ʼaki te ʼofa peʼe kailoa?

23 Ohage he ivi, ko te ʼofa ʼe mālohi mokā ʼe gāueʼi, pea ohage ko te tui, kapau ʼe mole hana ʼu gāue pea ʼe mate ia. Ka fai he ʼu palalau pea mo he ʼu gāue ʼe haʼu mai he ʼu manatu ʼe loloto, ʼe ʼui ia ʼe haʼu mai te loto, ʼaē ʼe ina fakatātā tatatou ʼu manatu ʼaē ʼe ū. “Ko te mahu ʼo te loto ʼaē ʼe palalau ai te gutu. Ko te tagata agalelei, ʼe ina toʼo mai ki tuʼa te ʼu meʼa lelei mai tona koloā ʼaē ʼe lelei.” Kae kapau ʼe tou taupau ʼi totatou loto he lotokovi, “ ʼe haʼu mai te loto te ʼu mahalohalo kovi, te ʼu fakapō, te ʼu tono, te ʼu folonikasio, te ʼu kaihaʼa, te ʼu fakamoʼoni loi, te ʼu leahala.”—Mateo 12:34, 35; 15:19; Sake 2:14-17.

24, 25. ʼE lava feafeaʼi hakotou fakamālohiʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi tokotou loto, moʼo fakahā ia te ʼofa?

24 Koteā te ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou taupau ʼi tokotou loto? Kapau ʼe koutou metitasioʼi tuʼumaʼu pe neʼe feafeaʼi te fakahā e te ʼAtua ia tona ʼofa pea kapau ʼe koutou faigaʼi mālohi ke koutou faʼifaʼitakiʼi, ʼe koutou fakaloto mālohiʼi anai te ʼu meʼa lelei ʼaē ʼe koutou loloto kiai. Kapau ʼe koutou fakamāhani te maʼuliʼi ʼo te ʼofa ʼaia, ʼe mahino ia ʼe koutou gāue anai pea mo palalau anai ʼo mulimuli kiai, pea ʼe lave loloto anai ki tokotou loto. ʼE liliu anai ko hakotou agamāhani, mo kapau ʼe koutou maʼuliʼi tuʼumaʼu te ʼofa ʼi te ʼu kiʼi meʼa veliveli. Pea ka hoko leva he ʼu fihifihia lahi, pea ʼe maʼu anai te ʼofa ʼaia ʼi te moʼi lakaga ʼaia, kua tuʼu mālohi ia koutou, pea ʼe tokoni anai kia koutou ke koutou tauʼi te ʼu fihifihia ʼaia.—Luka 16:10.

25 ʼE ke fakatokagaʼi koa he meʼa ʼi tou ʼohoana ʼe tonu ke vikivikiʼi? Kapau koia ʼaia, haga ʼo fakahā age ki ai. ʼE ke fia fai koa he meʼa lelei kia ia? Fakahoko te manatu ʼaia. ʼE tonu ke tou maʼuliʼi te ʼofa mo kapau ʼe tou loto ke ʼofainaʼi tatou. Kapau ʼe koulua fai feiā, pea ʼe mālohi anai takolua logo tahi; pea ʼe koulua liliu anai ʼo tahi pea ʼe tuputupu anai takolua feʼofaʼaki.

26, 27. He koʼe ʼe tuputupu totatou ʼofa mokā ʼe tou vaevae he meʼa?

26 Kapau ʼe koutou loto ke tuputupu takotou feʼofaʼaki, pea koutou haga ʼo fakahā te ʼofa ʼaia ki niʼihi. Ko te ʼuluaki tagata ko Atama, neʼe maʼuli ʼi te palatiso, pea neʼe katoa ʼi ai ia meʼa fuli ʼe ʼaoga ki tona maʼuli fakasino. ʼI tona ʼuhiga tagata leʼoleʼo ʼo te kele, neʼe lahi te ʼu meʼa matalelei ʼi ʼona tafa: neʼe ʼi ai te ʼu ʼōloto pea mo te ʼu fisiʼi teu, te ʼu ʼulu ʼakau mo te ʼu vaitafe, pea neʼe ʼi ai foki mo te ʼu manu kehekehe neʼe fakalogo kia ia. Kae, neʼe ʼi ai te meʼa neʼe mole ina maʼu: ko he tahi ʼe feala anai ke ina vaevae mo ia te palatiso taulekaleka ʼaia. Neʼe kua koutou mamata koa la ki he tō fakaofoofo ʼo te laʼā pea mo koutou fakaʼamu ke koutou nonofo fakatahi mo he tahi ʼe koutou ʼofa ai, ke feala ai hakotou vaevae mo ia te manuʼia ʼaia? Neʼe kua koutou logo koa ki he logo lelei ka mole ʼi ai he tahi ke koutou palalau mo ia kiai? Neʼe ʼiloʼi e Sehova ʼAtua ʼe ʼaoga te meʼa ʼaia kia Atama pea neʼe ina foaki ki ai tona hoa ʼe feala anai ki ai hana vaevae mo ia tana ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. ʼE fakamālohiʼi e he taumatuʼa tonā ʼofa pea mo nā fakatuputupu, mo kapau ʼe nā fevaevaeʼaki pea mo fefoakiʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā maʼu.

27 ʼE faka ʼuhiga te nofo ʼohoana ki he fefoakiʼaki ʼa te taumatuʼa ʼaki hana femalimaliʼaki, he kiʼi alaala, peʼe ko he kiʼi palalau lelei, peʼe ko hanā heheka fakatahi pe. ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe faka ʼuhiga ki te ʼofa, ohage la ko te fakatokatoka ʼo te palepale peʼe ko te fai ʼo te fulu meʼa, te tānaki ʼo te falā ke feala ki te fafine ke ina totogi te meʼa ʼaē ʼe loto kiai ka mole ina kole age ki tona ʼohoana ʼuhi ko tona totogi, pea mo tokoni ki tona ʼohoana mokā ʼe tauhala ʼi tana gāue. ʼE faka ʼuhiga te ʼofa ʼaē ki he tahi, ʼe kita kau mo ia ki tana gāue mo tona ʼu temi mālōlō, mo kau fakatahi ki ai ʼi tona ʼu fihifihia mo tana ʼu fiafia, mo tana ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko pea mo tana ʼu meʼa ʼaē neʼe mole iku, tana ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. Fai ke tatau takolua ʼu fakatuʼutuʼu pea koulua faiga fakatahi ke koulua maʼu fakatahi. Koʼena te ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te fafine pea mo te tagata kua nā liliu ko te meʼa e tahi; ko te faʼahi tonu ʼaia ʼaē ʼe ina fakatuputupu tana feʼofaʼaki.

28. E feafeaʼi hakita lagolago ki te ʼofa, ʼi takita tokoni ʼaē ki tokita ʼohoana?

28 Kapau ʼe ke tokoni ki tou ʼohoana, ʼe mahino ia, ʼe tuputupu anai tou ʼofa ki ai. ʼI te agamāhani ʼe tokoni te fafine ki tona ʼohoana, ʼi tana gaohi te meʼa kai, ʼi tana fakatokatoka te ʼu moeʼaga, ʼi te fai ʼo te menasi mo te fō, pea mo tana tokaga ʼaē ki te ʼu meʼa ʼo te loto fale. Kae ki te tagata, ʼe gāue ia moʼo totogi te meʼa kai ʼaē ʼe teuteuʼi ʼe tona hoa, mo te ʼu moeʼaga ʼaē ʼe ina fakatokatoka, mo te ʼapi ʼaē ʼe tokaga kiai pea mo te ʼu mutuʼi meʼa ʼaē ʼe ina fō. ʼAki tanā fetokoniʼaki pea mo tanā fefoakiʼaki, ʼe nā lagolago aipe ki tonā manuʼia pea mo nā hāofaki tonā feʼofaʼaki. Neʼe ʼui e Sesu ʼe lahi age te fiafia ʼi te foaki ʼi te tali. ʼE toe feala pe ke tou ʼui ʼe lahi age te fiafia ʼi hakita tokoni ki he tahi ʼi he tokoni mai ʼa he tahi kia kita. (Gāue 20:35) Neʼe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo “ko ia ʼaē ʼe lahi ia koutou ʼe tonu ia ke liliu ko takotou tagata faifekau.” (Mateo 23:11, Osty) Ko te taʼi manatu ʼaia ʼe ina pulihi te loto fialahi pea ʼe lagolago ia ki te manuʼia. ʼI tatatou tokoni ki totatou ʼohoana, ʼe tou maʼu te manatu ʼaē ʼe tou maʼuhiga pea mo ʼaoga, ʼaē ʼe ko he meʼa ʼe tou maʼu ai he fakaʼapaʼapa kia kita pea ʼe tou fiafia ai. Ko te nofo ʼohoana ʼe ina faka fealagia ʼaupito ki te tagata mo te fafine, ke nā fetokoniʼaki pea mo nā maʼu te loto fakafeauga, koia ʼe feala ai ke nā fakamālohiʼi tana fakatahi ʼaki te ʼofa.

29. He koʼe māʼia mo nātou ʼaē ʼe mole ko he ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe nātou leleiʼia te ʼu fakahāhā ʼofa?

29 Kae ʼe feafeaʼi anai mokā ʼe ko he tokotahi pe ia nāua ʼaē ʼe ko he kaugana Kilisitiano ʼa te ʼAtua ʼe ina maʼuliʼi te ʼu lekula ʼa te Tohi-Tapu? ʼE tonu anai koa ki te faʼahi ʼaia ke ina fetogi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai e te Kilisitiano? Kailoa. Kae, ʼe mahino ia, ʼe mole lahi anai tana palalau ʼaē ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, pea ko tana aga ʼe mole fetogi anai ia. Ko te tagata peʼe ko te fafine ʼohoana ʼaē ʼe mole tui kia Sehova, ʼe tatau te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia ohage pe ko ia ʼaē ʼe atolasio kia Sehova, pea ʼi ʼihi temi, ʼe tatau tana aga mo ia ʼaē ʼe Kilisitiano. Ko te manatu ʼaia ʼaē ʼe fia fakamahino mai e Loma 2:14, 15, ʼaē ʼe tou lau fēnei ai: “Ko te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe mole hanatou lao kae ʼe nātou fai fakalelei pe te ʼu meʼa ʼo te lao, ko te ʼu hahaʼi ʼaia ʼe logope ʼe mole hanatou ʼu lao, kae ko nātou totonu ko te lao. Ko nātou totonu ʼaia ʼe nātou fakahā ko te uho ʼo te lao ʼe tohi ʼi tonatou loto, kae ko tonatou leʼo ʼo loto ʼe ina fakamoʼoni pea mo fakahā te ʼuhiga ʼo nātou, ʼi tanatou ʼu manatu ʼa nātou totonu, peʼe ina faka lākahalaʼi peʼe ina fakamolemole ia nātou.” ʼI te agamāhani, ʼe leleiʼia te faʼifaʼitaki lelei ʼi te faʼahi faka Kilisitiano, pea ʼe lagolago ia ki te tuputupu ʼo te ʼofa faka taumatuʼa.

30. ʼE tonu pe koa ke hoki hā te ʼofa ʼi he ʼu tuʼutāmaki faigataʼa? Koutou fakamahino takotou tali?

30 ʼE mole tonu pe ke hoki hā te ʼofa, mokā ʼe hoko he ʼu tuʼutāmaki. ʼI tona tahi ʼu ʼaluʼaga, ʼe hage te ʼofa ko he kofu. Koteā ʼaē ʼe ina fakahokohoko te ʼu faʼahiga koga ʼo te kofu? ʼE ko he ʼu fakapona lalahi koa neʼe fai ʼaki he uka, peʼe ko he ʼu kiʼi mataʼi tui liliki ʼe lauʼi afe neʼe tui ʼaki he filo? Ei, ʼe ko he ʼu kiʼi mataʼi tui liliki ʼe lauʼi afe. ʼO toe feiā aipe ki te “kofu fakalaumālie.” ʼE ko te tānaki tuʼumaʼu ʼaia pea mo fai ʼi te ʼaho fuli ʼo te ʼu kiʼi palalau mo te ʼu kiʼi aga ʼaē ʼe ina “kofuʼi” tatou, pea mo ina fakahā te ʼuhiga ʼo tatou. Ko te meʼa pe ʼe kehekehe ai mo te ʼu kofu ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, he ko te “kofu” fakalaumālie ʼaia ʼe mole feala ke popo pea ʼe mole feala ke liliu ʼo mole ʼi ai hona ʼaoga, koteʼuhi ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼe “mole popo ia.”—1 Petelo 3:4.

31. ʼO ʼuhiga mo te ʼofa, koteā te ʼu tokoni lelei ʼe tou maʼu ia Kolose 3:9, 10, 12, 14?

31 ʼE koutou fia pipiki maʼu koa ki tokotou ʼohoana ʼaki “te noʼo ʼaē ʼe lelei ʼaupito ki te logo tahi”? Koia, ke koutou haga ʼo muliʼi te ʼu tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia Kolose 3:9, 10, 12, 14: “Koutou līaki tokotou ʼuhiga tagata ʼāfea mo ʼana gāue, kae ke koutou kofuʼi te ʼuhigaʼi tagata foʼou . . . Koia, koutou kofuʼi . . . te ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa, mo te agalelei, te fia mālalo, te agamālu pea mo te kātaki fualoa. . . . Koutou kofuʼi te ʼofa, he ko he noʼo ʼe lelei ʼaupito ki te logo tahi.”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae