Kapite 80
Te ʼu Lotoʼā Pea Mo Te Tagata Tauhi Ōvi
NEʼE hake ia Sesu ki Selusalemi ki te lafeti ʼo te Tetikase, peʼe Hanoukkah, ʼaē ʼe ina fakamanatu te toe fakatapuʼi ʼo te fale lotu kia Sehova. Kua ʼosi kiai taʼu e 200, ʼi te taʼu 168 ʼi muʼa ʼo Kilisito, ko Antiochus 4 Epiphane neʼe ina faʼao te kolo, ʼo ina vaʼivaʼigaʼi te fale lotu pea mo tona ʼaletale. Kae, ʼi te ʼosi ʼo taʼu e tolu ki muli age neʼe toe toʼo ia Selusalemi pea ko te fale lotu neʼe toe fakatapuʼi ki te ʼAtua. Ko te toe fakatapuʼi ʼaia neʼe fakamanatu ʼi te taʼu fuli.
Ko te lafeti ʼo te Tetikase ʼe hoko ʼi te ʼaho 25 ʼo Kislev, ko te māhina ʼo te kaletalio faka sutea, ʼi tatatou kaletalio, ʼe teitei ʼalutahi mo te ʼu vāhaʼa e lua fakaʼosi ʼo novepeli pea mo te ʼu ʼuluaki vāhaʼa e lua ʼo tesepeli. ʼE kei toe pe nei te ʼu ʼaho e 100 tupu ʼi muʼa ʼo te Pāsikate ʼo te taʼu 33, ʼaē ʼe mole toe galo anai. ʼE ko te temi momoko ʼaenī, ko te lagi tupuʼaga ʼaia ʼo te talanoa ʼa te ʼapositolo ko Soane ki te “temi nive”.
ʼE fakaʼaoga nei e Sesu te lea fakatātā ʼo palalau ki te ʼu lotoʼā e tolu pea mo tona tuʼulaga ʼo ia ʼi tona ʼuhiga ʼaē ko te tagata Tauhi ōvi lelei ʼaupito. Ko te ʼuluaki lotoʼā ʼe ina fakatātā te fuakava ʼo te Lao ʼa Moisese. Ko te Lao neʼe hage ia ko he ʼā, moʼo puipui ʼo te kau Sutea mai te ʼu taupau mo te ʼu aga fakahehema ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe mole fakahū ki te fuakava makehe ʼaia mo te ʼAtua. ʼE fakamahino e Sesu: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou: ko ʼaē ʼe mole hū ʼi te matapā ki te lotoʼā ʼo te ʼu ōvi, kae ʼe kake ia ʼi he tahi faʼahi, ko ia ia ʼaia ʼe ko he tagata kaihaʼa mo maumau. Kae ko ʼaē ʼe hū ʼi te matapā ʼe ko he tagata tauhi ia ʼo te ʼu ōvi.”
Neʼe ʼōmai ʼihi tagata, ʼo ʼui maʼa nātou ko nātou ko te Mesia, peʼe ko Kilisito, kae neʼe mole ko nātou ʼaia te tagata tauhi ōvi moʼoni ʼaē neʼe palalau fēnei ki ai ia Sesu: “ ʼE ko ia ia ʼaē ʼe avahi ki ai e te tagata leʼo matapā, pea ʼe fagono te faga ōvi ki tona leʼo, pea ʼe ina pāuiʼi tana faga ōvi ʼa ʼana totonu ʼaki tonatou higoa pea ʼe ina taki ia nātou ki tuʼa. (...) Kailoa, ʼe mole nātou muliʼi anai he tagata kehe, kae ʼe nātou feholaki anai mai ai, koteʼuhi ʼe mole nātou ʼiloʼi te leʼo ʼo te hahaʼi kehe.”
Ko te “tagata leʼo matapā” ʼo te ʼuluaki lotoʼā ko Soane Patita. ʼI tona ʼuhiga ʼaē ko te tagata leʼo matapā, neʼe ‘avahi’ e Soane kia Sesu ʼaki tana fakahā ia Sesu ki te ʼu ōvi fakatātā ʼaē ka ina taki anai nātou ke ʼolo ʼo kakai. Ko te faga ōvi ʼaia ʼaē ʼe pāuiʼi e Sesu ʼaki ʼonatou higoa pea mo ina taki ia nātou ki tuʼa ʼe fakahū anai ia nātou ki te tahi lotoʼā. Ko te meʼa ʼaia ʼe fakamahino mai e Sesu: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou: ko ʼau ko te matapā ʼo te faga ōvi”, ko tona faka ʼuhiga ko te matapā ʼo te tahi lotoʼā. Ko te faga ōvi ʼaia ʼe fakahū anai nātou ki te lotoʼā foʼou ʼaia mokā fakatuʼu anai e Sesu te fuakava foʼou mo tana ʼu tisipulo pea, mokā ina folahi ifo anai mai te lagi kia nātou te laumālie maʼoniʼoni ʼi te Penikosite ʼaē ka hoko mai.
Neʼe fakamahino lelei e Sesu tona tuʼulaga ʼo ina ʼui fēnei: “Ko ʼau ko te matapā; ko ʼaē ʼe hū ia te ʼau ʼe maʼuli anai ia, pea ʼe hū anai ia ki loto pea mo toe haʼu ki tuʼa pea ʼe ina maʼu anai tana meʼa kai. (...) Ko ʼau neʼe ʼau haʼu ke nātou [te faga ōvi] maʼu te maʼuli pea ke nātou maʼu ʼo lahi ʼaupito. (...) Ko ʼau ko te tagata tauhi ōvi lelei, pea ʼe ʼau ʼiloʼi taku faga ōvi pea ko taku faga ōvi ʼe nātou ʼiloʼi ʼau, ohage pe ko toku ʼiloʼi e taku Tāmai pea mo taku ʼiloʼi te Tāmai; pea ʼe ʼau foaki toku nefesi maʼa te faga ōvi.”
ʼI he kiʼi temi ki muʼa atu, neʼe fakaloto mālohiʼi e Sesu tana ʼu tisipulo ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼAua naʼa ke manavasiʼi, kiʼi faga ōvi, heʼe ko takotou Tāmai neʼe ina leleiʼia te foaki atu kia koutou te puleʼaga.” Ko te kiʼi faga ōvi ʼaia, ʼaē ʼe fakakatoa fuli anai ko te toko 144 000 hahaʼi, ʼe hū ki te lotoʼā foʼou ʼaia peʼe ko te lua lotoʼā. Kae, neʼe toe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE ʼi ai taku tahi ʼu ōvi, ʼe mole nātou kau ʼi te lotoʼā ʼaenī, mo nātou foki ʼaia, ʼe tonu ke ʼau ʼaumai ia nātou, pea ʼe nātou fagono anai ki toku leʼo, pea ʼe nātou liliu anai ko he faga ōvi pe e tahi, mo he tagata tauhi ōvi e tahi.”
Kapau ko te “tahi ʼu ōvi (...) ʼe mole nātou kau ki te lotoʼā ʼaenī”, e lagi ʼi ai he tahi atu, he tolu lotoʼā. Ko te ʼu lotoʼā ʼaia e lua ki muli mai, peʼe ko he ʼu faʼahi ʼe fafaga ai te faga ōvi, ʼe fakatatau ki te ʼu ikuʼaga e lua. Ko te “kiʼi faga ōvi” ʼo te tahi lotoʼā ʼe hau anai mo Kilisito ʼi te lagi, kae ko te “tahi ʼu ōvi” ʼo te tahi lotoʼā ʼe maʼuʼuli anai ʼi te kele ʼaē ka liliu anai ko he palatiso. Logope la tanatou nonofo ʼi te ʼu lotoʼā kehekehe ʼaia e lua, ko te faga ōvi ʼe mole nātou femahekaʼaki, pea ʼe mole ʼui maʼa nātou kua fakamavaevae kehekeheʼi ia nātou, heʼe, ohage ko tona ʼui e Sesu, ʼe nātou liliu “ko he faga ōvi e tahi” ʼi te takitaki ʼa te “tagata tauhi ōvi e tahi”.
Ko Sesu Kilisito, te tagata Tauhi ōvi lelei ʼaupito, ʼe lotolelei ia ke ina foaki tona maʼuli maʼa te faga ōvi ʼo te ʼu lotoʼā ʼaia e lua. “ ʼE ʼau foaki toku maʼuli ʼi toku loto tokotahi, ko tana fakamahino age ʼaia. ʼE ʼau maʼu te mālohi moʼo foaki ʼo toku maʼuli pea mo te mālohi ke ʼau toe maʼu. Ko te fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia, neʼe ʼau maʼu mai taku Tāmai.” Ko te ʼu palalau ʼaia ʼe fakatupu ai te logo kehekehe ʼi te kau Sutea.
ʼI te hahaʼi neʼe ʼui fēnei e te tokolahi: “ ʼE ia te ia te temonio pea ʼe vale ia. He koʼe ʼe koutou fagono ki ai?” Pea tali e ʼihi: “ ʼE mole ko he ʼu palalau ʼaenī ʼa he tagata ʼe ia te ia he temonio.” Pea ʼi tanatou manatuʼi neʼe fakamālōlō e Sesu te tagata neʼe kivi kua ʼosi kiai māhina e lua, neʼe nātou toe ʼui fēnei: “ ʼE feala koa ke fakaāva e he temonio te ʼu mata ʼo te kau kivi?” Soane 10:1-22; 9:1-7; Luka 12:32; Fakahā 14:1, 3; 21:3, 4; Pesalemo 37:29.
▪ Koteā te lafeti ʼo te Tetikase, pea ʼe fai ʼi te temi fea?
▪ Koteā te ʼuluaki lotoʼā, pea ko ai tona tagata leʼo matapā?
▪ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te tagata leʼo matapā ʼe ina avahi ki te tagata Tauhi ōvi, pea ʼe fakahū te faga ōvi kifea?
▪ Ko ai ʼaē ʼe kau ki te ʼu lotoʼā ʼaia e lua ʼa te tagata Tauhi ōvi, pea ʼe nātou liliu ko faga ōvi e fia?