Te Fakafimālie ʼo ʼUhiga Mo Te Kau Lotovaivai
“Ko te kele katoa ʼe toʼetoʼe fakatahi pea mo mamahi fakatahi.” (Loma 8:22). Neʼe lahi te mamahi ʼo te tagata ʼi te temi ʼaē neʼe tohi ai te ʼu meʼa ʼaenī kua hili nei ki ai taʼu e 1 900 tupu. Ko ʼihi ʼe nātou lotovaivai. Koia, neʼe fakaloto mālohiʼi te kau kilisitiano fēnei: “Ke koutou maʼu he ʼu palalau fakafimālie ʼo ʼuhiga mo te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotovaivai.” — 1 Tesalonika 5:14.
Ia ʼaho nei, kua fakalaka age te mamahi ʼo te tagata ʼi te temi muʼa. ʼE tonu koa ke tou puna’maʼuli ki ai? Kailoa ia, heʼe fakahā e te Tohi-Tapu ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe fakaʼiloga ʼaki te “ ʼu ʼaho fakamuli” ʼaē ʼe higoaʼi ko “te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa”. (2 Timoteo 3:1-5.) Neʼe fakakikite e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho fakamuli, ʼe ʼi ai anai “te tuʼania ʼo te atu puleʼaga” pea “ko te hahaʼi ʼe nātou pogia anai ʼi te mataku pea tupu foki mo te atalitali ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko mai ki te kele ʼaē ʼe nofoʼi”. — Luka 21:7-11, 25-27; Mateo 24:3-14.
ʼI te kua mahino ʼa te hahaʼi ki te tuʼania, te manavahe, te mamahi, pea mo ʼihi atu pe ʼu meʼa fakatupu lotomamahi, ʼe nātou lotovaivai ai. Ko te tupuʼaga ʼo te lotovaivai peʼe ko te lotomamahi, ʼe feala ke tupu mai ʼi he mate ʼa he tahi neʼe tou ʼofa mamahi ki ai, pe ko he mavete ʼa he taumātuʼa, pe ko he fakamavae ʼi he gāue, peʼe ko he mahaki faigataʼa. ʼE toe lotovaivai foki ia te hahaʼi mokā nātou manatu ʼe mole ʼi ai honatou ʼaoga, mokā ʼe mole nātou lavaʼi he meʼa pea mo fakatupu meo ki niʼihi. Ko te hahaʼi fuli ʼe feala ke felaveʼi mo he faʼahiga meʼa faigataʼa ʼi tona maʼuli, kae ko he tahi ʼaē ʼe mole kei ʼamanaki ki he meʼa pea ʼe mole kei ina lavaʼi te fakatokatoka ʼo he faʼahiga meʼa ʼe kovi, ko tona fua ka ina maʼu ko te lotovaivai kua kovi ʼosi ia.
Neʼe lotovaivai foki te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu temi ʼāfea. Neʼe mamahi ia Sopo ʼi tona mahaki pea mo te puli ʼo tona ʼu koloā. ʼI tana manatu kua līaki ia e te ʼAtua, koia neʼe ina fakahā ai tona fehiʼa ki te maʼuli (Sopo 10:1; 29:2, 4, 5). Neʼe mamahi ʼaupito ia Sakopo ʼo ʼuhiga mo te mate ʼaē ʼo tona foha, ʼo mole ina tali hona fakafimālie pea mo holi ke mate la (Senesi 37:33-35). ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼo te mamafa ʼo tana agahala, neʼe tagi laulau ia Tavite fēnei: “ ʼI te lolotoga ʼo te ʼaho katoa neʼe ʼau haʼele lotomamahi pe. Ku ʼau mategūgū.” — Pesalemo 38:6, 8; 2 Kolonito 7:5, 6.
Ia ʼaho nei, ko ʼihi ʼe lotovaivai, koteʼuhi ko te mamafa ʼo tonatou ʼu maʼua, pea mo te mulimuli ki te agamahani ʼo te maʼuli ʼaē kua fakalaka age ia ʼi tanatou ʼu fakakaukau, ʼi te meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto, pea mo tonatou sino. ʼAki ia te mamahi ʼaia, pea mo fakatahiʼi ki ai te ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole lelei ʼi te loto, ʼe feala ke tuʼutāmaki ai ia te sino pea mo fakatupu kovi ki te ʼuto, ʼo iku ai leva ki te meʼa ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te lotovaivai. — Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 14:30.
Te tokoni ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou
ʼI te ʼuluaki sekulo ʼi Filipe ko Epafolotite, neʼe “lotovaivai ʼaupito heʼe neʼe koutou fagono [tona ʼu kau fagona] neʼe mahaki”. Ko Epafolotite neʼe mahaki ʼi tona ʼosi fekauʼi mai ki Loma e tona ʼu kau fagona moʼo tokoni ki te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe ʼaoga kia ia, lagi neʼe ina ʼui kua līaki ia e tona ʼu kau fagona pea mo nātou manatu ʼe mole ʼi ai hona ʼaoga (Filipe 2:25-27; 4:18). Neʼe feafeaʼi koa tona tokoniʼi e Paulo?
Neʼe ina fekauʼi ia Epafolotite ke liliu mo te tohi ki te ʼu kau fagona ʼi Filipe ʼe ʼui fēnei ai: “Koutou foaki age kia te ia [Epafolotite] te tali kāiga māhani ʼaē ʼi te ʼAliki, ʼaki he fiafia katoa; pea mo koutou haga ʼofa mamahi aipe ki te ʼu tagata ʼaē e hage ko ia.” (Filipe 2:28-30). ʼI te faka maʼuhiga ʼaē e Paulo tana talanoa ʼo ʼuhiga mo ia pea mo tona fakatalitali lelei ʼaē e te kau Filipe, ʼe lagi neʼe fīmālie aipe ia Epafolotite pea mo tokoni kia ia ʼo ʼuhiga mo tana lotovaivai.
ʼE moʼoni, ko te tokoni ʼa te Tohi-Tapu “Ke koutou maʼu he ʼu palalau fakafimālie ʼo ʼuhiga mo te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotovaivai” ʼe maʼuhiga ʼaupito. Neʼe ʼui e te fafine neʼe tau mo te faʼahi ʼaia: “ ʼE ʼaoga ke kita ʼiloʼi ʼe ʼi ai niʼihi ʼe tokaga kia kita. ʼE tonu ke kita logo ʼe ʼui mai e he tahi ‘ ʼe mahino kia ʼau te meʼa ʼaenā ʼe ke logoʼi ia koe; ʼe ke mālōlō pe anai.’ ”
Ko ʼaē ʼe lotovaivai, ʼe ʼaoga ke ina maʼu he tahi ʼe falala tāfito ki ai, ke ina fakahā ki ai te ʼu meʼa fuli ʼe mamahi ki ai tona loto. Ko ʼaē ka fagono anai ki ai, ʼe tonu ko he tahi ʼe loto mahino pea mo kātaki fualoa. ʼAua naʼa ʼui age ki ʼaē ʼe lotovaivai ia he tautea peʼe ko he ʼu talanoa fakatupu lave kovi, ohage la ko he ʼu talanoa fēnei: ‘ ʼE mole tonu ke ke feiā’ peʼe ‘Ko te aga ʼaia ʼe kovi’. Ko te ʼu meʼa ʼi te loto ʼo ia ʼaē ʼe lotovaivai ʼe fakaʼeteʼete gataʼa, pea ko he ʼu talanoa feiā ʼe toe fakatupu aipe ʼi tona loto he ʼu meʼa ʼe mole lelei.
Ko ʼaē ʼe lotovaivai ʼe manatu anai ia ʼe mole ʼi ai hona ʼaoga ʼo ia (Sonasi 4:3). Kae, ʼe tonu ke manatuʼi e te tagata, ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ko te agaaga ʼaē ʼo te tokaga ʼa te ʼAtua ki he tahi. Neʼe “mole tokagaʼi” e te tagata ia Sesu Kilisito, kae ko te meʼa ʼaia neʼe mole ina fetogi ia te maʼuhiga ʼaē ʼo Sesu ki te ʼAtua (Isaia 53:3). Ke koutou ʼiloʼi papau, ohage ko te ʼofa ʼaē ʼa te ʼAtua ki tona ʼAlo, ʼe toe feiā aipe mo tona ʼofa ʼaē kia koutou. — Soane 3:16.
Neʼe ʼofa mamahi ia Sesu kia nātou ʼaē neʼe mamahi pea neʼe tokoni kia nātou ke nātou mahino ki ʼonatou ʼu ʼuhiga takitokotahi (Mateo 9:36; 11:28-30; 14:14). Neʼe ina fakamahino age, ko te ʼAtua ʼe toe tokaga aipe ki te ʼu kiʼi meʼa noa ohage la ko te ʼu manu lele: “ ʼE mole ʼi ai he tahi ʼi te ʼu kiʼi misi ʼaia ʼe galoʼi e te ʼAtua.” Kae ʼe maʼuhiga ʼaupito age ia ki te ʼAtua tana tokaga ʼaē ki te tagata ʼe haga fai tona finegalo. Pea toe hoko atu te talanoa ʼa Sesu ʼo fēnei: “ ʼO feiā aipe ki te ʼu fuluʼi ʼulu ʼo tokotou ʼulu ʼe lau fuli.” — Luka 12:6, 7.
ʼE moʼoni, ʼe feala ke mata faigataʼa ki he tahi ʼe lotovaivai lahi hana fakamoʼoni ko te ʼAtua ʼe tokaga ʼaupito kia ia ʼuhi ko tona taʼomia ʼaē ʼi tona ʼu vaivaiʼaga pea mo tona ʼuhiga agahala. ʼE feala ke manatu ʼe mole tau mo ia ia te ʼofa mo te tokaga ʼaē ʼa te ʼAtua kia ia. “Ko totatou loto ʼe ina fakalaka hālaʼi ia tatou”, ko te ʼui ʼaia ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua. Kae ʼe ko te tafitoʼaga tāfito koa ʼaia? Kailoa. ʼE ʼiloʼi e te ʼAtua te ʼuhiga agahala ʼaē ʼo te tagata, ʼe feala ke mole lelei tana manatu pea ʼe feala pe ke fakalaka hālaʼi pe ia ia totonu. Koia ʼe fakaloto mālohiʼi ai nātou e tana Folafola, ʼo fēnei: “Ko te ʼAtua ʼe maʼoluga age ʼi ʼotatou loto pea ʼe ina ʼiloʼi te meʼa fuli pe.” — 1 Soane 3:19, 20.
Ei, ko te ʼofa ʼaē ʼo tatatou Tāmai ʼe ʼi selo ʼe maʼoluga age ia ʼi ʼatatou ʼu agahala pea mo ʼatatou ʼu kovi. ʼE ina ʼiloʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼe feala ke hoko, te ʼaluʼaga ʼo totatou maʼuli katoa, mo ʼatatou ʼu aga mo ʼatatou ʼu holi. ʼE ina ʼiloʼi ko tatou ko te kau agahala, kau mahahaki pea ko te kau mamate koia ʼe faka tuʼakoi ai tatou ʼi te ʼu faʼahiga meʼa kehekehe. ʼI tatatou lotomamahi pea mo ʼiʼita pe kia tatou ʼe ko he fakaʼiloga ia ʼe mole tou fia agahala pea ʼe heʼeki tou fai he meʼa ʼe kovi ʼaupito. ʼE tala e te Tohi-Tapu ko tatou, ʼe tou “kau ki te vaʼiga” ʼuhi ko tatou totonu pe. Koia, neʼe ʼofa ai ia te ʼAtua ki totatou ʼuhiga fakaʼofaʼofa, pea mo ina tokagaʼi totatou ʼu vaivaiʼaga. — Loma 5:12; 8:20.
Ke tou ʼiloʼi papau: “ ʼE agaʼofa pea mo manavaʼofa ia Sehova. Ohage pe ko te mamaʼo ʼo te hopoʼaga ʼo te laʼā ʼi tona toʼaga, neʼe ina toe fakamamaʼo feiā pe tatatou ʼu agahala ia tatou. Heʼe ko ia, ʼe ina ʼiloʼi lelei totatou faʼahiga faʼufaʼu, ʼo ʼina manatuʼi ko tatou ʼe tou efu.” (Pesalemo 103:8, 12, 14). ʼIo, ko Sehova “ko te ʼAtua ʼo te fakafimālie loto, ʼaē ʼe ina fakaloto fīmālie ia tatou ʼi totatou ʼu mamahi fuli.” — 2 Kolonito 1:3, 4.
Ko te tokoni maʼuhiga ki te kau lotovaivai ke nātou fakaōvi ki tonatou ʼAtua agaʼofa pea mo tali tana fakaafe ʼaē ke nātou ‘hili kia Sehova tanatou ʼu kavega’. ʼIo, ʼe toe feala pe foki ke ina “fakaloto mālohiʼi te loto ʼo ʼaē ʼe mamahi”. (Pesalemo 55:22; Isaia 57:15.) Koia, ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼaē ʼe faikole, ʼo ʼui fēnei: “Koutou fakahā ki te ʼAtua te meʼa fuli ʼaē ʼe koutou mamahi ai, heʼe tokaga ia kia koutou.” (1 Petelo 5:7). ʼIo, ʼaki te ʼu faikole pea mo te ʼu kolekole ʼa te hahaʼi ʼe feala hanatou ōvi ki te ʼAtua pea mo maʼu “te tokalelei ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe maʼoluga age ʼi te ʼu manatu fuli”. — Filipe 4:6, 7; Pesalemo 16:8, 9.
Ko he ʼu fakatuʼutuʼu ʼe ʼaoga ʼo he faʼahiga maʼuli ʼe toe feala pe ke fakatupu ai ki he tahi he lotovaivai. Ko te ʼu faigaoʼi fakasino, te ʼu meʼa kai ʼe lelei ki te sino, he fakafiafia pea mo he mālōlō ʼe tonu ke fai, pea mo tuku te vakaʼi fakavalevale te televisio, ʼe ko he ʼu meʼa ʼaia ʼe maʼuhiga. Ko te fafine neʼe tokoni ki te ʼu hahaʼi lotovaivai ke feala hanatou toe haʼele mālohi. Kapau ʼe ʼui age ʼe he fafine ʼe lotovaivai: “ ʼE mole ʼau fia ʼalu ʼau ʼo haʼele”, ʼe tali fakalelei age pe e te fafine: “Ei, ʼe ke ʼalu ʼo haʼele.” Neʼe tala fēnei e te fafine: ‘ ʼE mā haʼele ia kilometa e 6. ʼE mole lagi koutou fakakakauʼi te maʼuhiga ʼaē ʼo he faigaoʼi fakasino mokā ʼe mole heʼeki koutou ʼahiʼahiʼi.’
Kae logope foki, ʼe mole lava tuʼumaʼu ke pulihi katoa te lotovaivai, logope te ʼu tokoni fuli neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ohage ko te ʼu faitoʼo faka tōketā. Neʼe ʼui e te fafine kua fotufotuʼa fafine: “Neʼe ʼau ʼahiʼahiʼi te meʼa fuli, kae neʼe molemo puli aipe la te lotovaivai.” Ohage pe la, ʼi te temi nei ʼe mole heʼeki fealagia te faitoʼo ʼo he kivi, ʼo he tuli, ʼo he ketu. Kae ko te hahaʼi lotovaivai ʼe feala ke nātou maʼu he fīmālie pea mo he falala ʼi hanatou lau tuʼumaʼu ia te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina foaki mai te falala ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe mahahaki. — Loma 12:12; 15:4.
Te temi ʼaē ʼe mole kei ʼi ai anai he tahi ʼe lotovaivai
ʼI te fakahā ʼaē e Sesu te ʼu meʼa fakamataku ka hoko ʼi te kele ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi, neʼe ina toe ʼui fēnei: “Ka kamata hoko mai anai te ʼu meʼa ʼaia, koutou tuʼu tonu pea lagaʼi ake tokotou ʼulu, he kua ōvi mai tokotou fakamaʼuli.” (Luka 21:28). Neʼe toe talanoa foki ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼāteaina ʼaē ʼi te mālama foʼou faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼaē “ko te meʼa maʼuli fuli ʼe faka ʼāteaina anai mai te popūla ʼo te ʼu meʼa ʼaē e kovi moʼo maʼu te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te ʼu fānau ʼa te ʼAtua”. — Loma 8:21.
ʼE ko he fakafimālie anai ki te hahaʼi hanatou ʼāteaina mai te ʼu kavega ʼāfea pea mo nātou ʼaʼala anai ʼi te ʼaho fuli pe mo he ʼātamai ʼe mālama lelei ohage ko te ʼaho, pea mo fiafia lahi ʼi te fai ʼo te ʼu gāue ʼo te ʼaho! ʼE mole toe ʼi ai anai hina tahi ʼe mamahi ʼi he lotovaivai. Ko te fakapapau moʼoni ki te tagata ʼe ko te ʼAtua “ ʼe ina holoholoʼi anai te loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he tagi laulau, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼafea kua puli ia”. — Fakahā 21:3, 4.
Gata pe mokā ʼe fakahā, ko te ʼu vaega ʼo te Tohi-Tapu neʼe toʼo mai te Saintes Écritures — Traduction du monde nouveau.