Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • ie p. 25-28
  • Ko He ʼAmanaki Moʼoni

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He ʼAmanaki Moʼoni
  • Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ‘Kua Mate Totatou Kaumeʼa’
  • “ ʼE Toe Tuʼuake Anai”
  • “Ko Nātou Fuli ʼAē ʼe Nonofo ʼi Te ʼu Falemaka Fakamanatu”
  • ʼE Fakatuʼuake Nātou Kifea?
  • Te Faitoʼo Pe e Tahi Ki Te Mate
    Te Tule Leʼo—2006
  • Koteā Te Meʼa ʼe Hoko Ki Te ʼu Mate ʼAē ʼe Tou ʼOʼofa Mamahi Ai?
    Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
  • He ʼAmanaki Moʼoni Maʼa Nātou ʼAē ʼe Koutou ʼOʼofa Mamahi Ai Kae Kua Mamate
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • ʼE ʼi Ai Anai He Fakatuʼuake
    Kotea ʼAe ʼe Akoʼi Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
Hoko Atu
Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
ie p. 25-28

Ko He ʼAmanaki Moʼoni

“Ka tupu he tahi, pea ʼe feala ke mate ʼi he temi pe; pea ʼe mahino papau ia, ʼe tonu anai ke hoko te faʼahi ʼaia ʼi he temi.”—KO ARNOLD TOYNBEE, KO TE TAGATA FAI HISITOLIA PILITANIA.

1. Koteā te ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ke kātakiʼi e te tagata, pea koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe feala ke tou lagaʼi?

KO AI ʼaē ʼe feala ke ina fakafifihi te ʼu palalau moʼoni ʼaē ʼe fakahā ʼi ʼoluga? Talu mai fualoa, mo te kātakiʼi e te tagata te meʼa fakaloto mamahi ʼaē ko te mate. Pea ʼe ko he meʼa fakaʼofaʼofa mokā mate he tahi ʼe tou ʼofa mamahi ai! ʼE hage kia tatou ʼe mole feala ke fetogi te ʼaluʼaga ʼaia. ʼE feala koa ke tou toe sisio kia nātou ʼaē kua mate? Koteā koa te ʼamanaki ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kau mate? Tou vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe hoa mai.

‘Kua Mate Totatou Kaumeʼa’

2-5. (a) ʼI te kua mate ʼo tona kaumeʼa ko Lasalo, neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu tana loto ʼaē ke ina fakatuʼuake ia ia pea mo te fealagia ʼaē ke ina fai te faʼahi ʼaia? (b) ʼO hilifaki ki te fakatuʼuake ʼo Lasalo, koteā te meʼa ʼaē neʼe fakahoko e te milakulo ʼaia?

2 ʼI te taʼu 32 ʼo totatou temi, ʼi te kiʼi kolo ko Petania, ʼaē ʼe tuʼu mamaʼo ia kilometa e 3 mai Selusalemi, neʼe nofo ai ia Lasalo pea mo tona ʼu tokolua ko Maleta pea mo Malia. Neʼe nātou kaumeʼa lelei mo Sesu. ʼI te tahi ʼaho, neʼe mahaki kovi ai ia Lasalo pea ko tona ʼu tokolua, ʼi tanā lotohoha, neʼe nā foimo ʼolo ʼo fakahā te faʼahi ʼaia kia Sesu ʼaē neʼe nofo ʼi te tahi kauvai ʼo Solotane. Neʼe ʼofa ia Sesu kia Lasalo pea mo tona ʼu tokolua, koia neʼe ina fakatuʼutuʼu ai ke ʼalu ki Petania. ʼI te ala, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “Ko Lasalo totatou kaumeʼa ʼe mālōlō, kaʼe ʼe ʼau ʼalu ki ai ʼo fafagu ia ia mai tana moe.” ʼI te mole mahino atu aipe ʼa te kau tisipulo ki te ʼu palalau ʼaia, neʼe ʼui fakahagatonu ai e Sesu: “Ko Lasalo kua mate.”—Soane 11:1-15.

3 ʼI tana logo ʼaē kua haʼu ia Sesu ki Petania, neʼe lele atu ia Maleta ʼo fakafetaulaki kia te ia. Neʼe malave ʼaupito kia Sesu tana lotomamahi, pea neʼe ina ʼui fēnei age kia ia: “Ko tou tokolua ʼe toe tuʼuake anai.” Neʼe tali fēnei e Maleta: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe toe tuʼuake anai ʼi te ʼaho fakamuli.” Neʼe ʼui maʼa Sesu kia te ia: “Ko ʼau ko te tuʼuake pea mo te maʼuli. Ko ʼaē ʼe tui kia te ʼau, tatau aipe peʼe mate, ʼe haʼu anai ia ki te maʼuli.”—Soane 11:20-25.

4 Neʼe ʼalu leva ia Sesu ki te faitoka pea neʼe ina fakatotonu ke toʼo te maka ʼaē neʼe tāpunu ʼaki te hūʼaga. ʼI tana ʼosi faikole leʼolahi, neʼe ina fakatotonu fēnei: “Lasalo, haʼu ki tuʼa!” Pea neʼe sio te hahaʼi fuli ki te hū mai ki tuʼa ʼa Lasalo mai te faitoka. Neʼe fakatuʼuake e Sesu ia Lasalo—ʼo ina fakamaʼuli he tagata neʼe kua ʼaho fā tana mate!—Soane 11:38-44.

5 ʼI te temi ʼaia, neʼe kua tui ia Maleta ki te fakapapau ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake. (Soane 5:28, 29; 11:23, 24) Ko te milakulo ʼo te fakatuʼuake ʼo Lasalo neʼe ina fakamālohiʼi tana tui, pea neʼe ina uga ʼihi ke nātou tui. (Soane 11:45) Kae koteā te faka ʼuhiga moʼoni ʼo te kupu “fakatuʼuake”?

“ ʼE Toe Tuʼuake Anai”

6. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “fakatuʼuake”?

6 Ko te kupu “fakatuʼuake” ʼe haʼu mai te kupu faka Keleka a·naʹsta·sis, ʼaē ʼe fēnei tona faka ʼuhiga moʼoni, “ke kita toe tuʼu.” Ko te kau Hepeleo ʼaē ʼe nātou fakaliliu te lea faka Keleka, neʼe nātou fakaliliu te kupu a·naʹsta·sis ʼaki te ʼu kupu faka Hepeleo techi·yathʹ ham·me·thimʹ, ʼaē ko tona faka ʼuhiga “ko te toe maʼuli ʼo te kau mate.”a Koia, ko te fakatuʼuake ko tona faka ʼuhiga ko te toʼo ʼo he tahi mai te ʼaluʼaga ʼo te mate—ke toe fakamaʼuli ia ia.

7. ʼE faigataʼa anai koa kia Sehova pea mo Sesu Kilisito ke nā fakatuʼuake ia te hahaʼi?

7 ʼI te lahi ʼaupito ʼo tona poto pea mo te fealagia ʼaē ke ina manatuʼi ia meʼa fuli, ʼe faigafua kia Sehova ʼAtua hana fakatuʼuake he tahi. ʼE faigafua kia ia hana manatuʼi te agaaga ʼo nātou ʼaē kua mamate—tonatou ʼulugaaga, mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia nātou, pea mo tonatou ʼuhiga moʼoni. (Sopo 12:13; vakaʼi ia Isaia 40:26.) Tahi ʼaē meʼa, ko Sehova ʼe ko te Matapuna ʼo te maʼuli. Koia, ʼe faigafua kia ia hana toe fakatuʼuake he tahi ʼaki tona ʼulugaaga ʼāfea ʼi he sino foʼou. Pea tahi ʼaē, ohage ko tona fakahā mai e te fakamatala ʼo Lasalo, ʼe toe loto foki e Sesu Kilisito ke fakatuʼuake te kau mate pea ʼe ina lava fai te faʼahi ʼaia.—Vakaʼi ia Luka 7:11-17; 8:40-56.

8, 9. (a) He koʼe ʼe mole ʼalutahi te fakatuʼuake pea mo te akonaki ʼo ʼuhiga mo te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi? (b) Koteā te faitoʼo ki te mate?

8 Kae ko te akonaki faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, ʼe mole ʼalutahi mo te akonaki ʼo ʼuhiga mo te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi. Kapau ʼe maʼuli tuputupua te nefesi ʼi te hili ʼo te mate, pea ʼe mole hona ʼaoga ke fakatuʼuake he tahi, peʼe ke toe fakamaʼuli. ʼE mahino papau ia, neʼe mole talanoa ia Maleta ki he nefesi neʼe maʼuli tuputupua ʼi he tahi faʼahi ʼi te hili ʼo te mate. Neʼe mole ina tui, neʼe kua mavae ia Lasalo ʼo ʼalu ki he ʼaluʼaga fakalaumālie ke hoko atu ai tona maʼuli. Kailoa, kae neʼe ina fakahā tana tui ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼaē ke ina pulihi te ʼu fua kovi ʼo te mate. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe toe tuʼuake anai ʼi te ʼaho fakamuli.” (Soane 11:23, 24) ʼO toe feiā pe mo Lasalo, neʼe mole ina fai he ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia ʼi tana ʼosi mate. Ei, ʼi tana ʼosi mate, neʼe mole hoko he ʼu meʼa kia ia ke feala hana fakamatala.

9 ʼE hā lelei mai ʼi te Tohi-Tapu, ʼe mate te nefesi, pea ko te faitoʼo ki te mate ʼe ko te fakatuʼuake. Kae ko te toko lauʼi miliale hahaʼi kua mamate talu mai te temi ʼaē neʼe tupu ai te ʼuluaki tagata ko Atama. Koia, ko ai ʼaē ka fakatuʼuake, pea kofea ʼaē ka hoko ai?

“Ko Nātou Fuli ʼAē ʼe Nonofo ʼi Te ʼu Falemaka Fakamanatu”

10. Koteā te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka fakamanatu?

10 Neʼe ʼui fēnei e Sesu Kilisito: “ ʼE hoko mai te hola ʼaē ko nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka fakamanatu ʼe nātou logo anai ki tona leʼo [ʼa Sesu].” (Soane 5:28, 29) Ei, neʼe fakapapau e Sesu, ʼe fakatuʼuake anai ia nātou fuli ʼaē ʼe manatuʼi e Sehova. Ko te toko lauʼi miliale hahaʼi neʼe nātou maʼuʼuli pea kua mamate. Ko ai ia nātou ʼaē ʼe manatuʼi e Sehova, pea ʼe nātou talitali ki te fakatuʼuake?

11. Ko ai koa ʼaē ka fakatuʼuake?

11 ʼE fakatuʼuake anai ia nātou ʼaē neʼe nātou kaugana agatonu kia Sehova ʼi tonatou maʼuli. Kae ʼe toko lauʼi miliona te hahaʼi ʼaē kua mamate, ka mole heʼeki nātou fakahā pe neʼe nātou fia mulimuli ki te ʼu pelesepeto faitotonu ʼa te ʼAtua peʼe kailoa. Neʼe mole nātou mālama ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te ʼAtua, pe neʼe mole lagi nātou maʼu honatou temi feʼauga ke nātou fetogi ai tonatou maʼuli. ʼO toe feiā mo nātou ʼaia, ʼe manatuʼi anai nātou e Sehova pea ʼe ina toe fakatuʼuake anai nātou, heʼe fakapapau fēnei mai e te Tohi-Tapu: “ ʼE ʼi ai anai he toe fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.”—Gāue 24:15.

12. (a) Koteā te meʼa ʼaē neʼe hā kia Soane ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake? (b) Koteā ʼaē ʼe “lī ki te ano ʼo te afi,” pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupuʼi palalau ʼaia?

12 Neʼe hā ki te ʼapositolo ko Soane te meʼa taulekaleka, ko te hahaʼi kua fakatuʼuake pea ʼe nātou tutuʼu ia muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau ʼo te ʼAtua. ʼE ina fakamatala fēnei: “Pea neʼe liufaki e te tai te kau mate ʼaē neʼe ia te ia, pea neʼe liufaki e te mate pea mo te Hatesi te kau mate ʼaē neʼe ia nāua, pea neʼe fakamāuʼi ia nātou takitokotahi ʼo mulimuli ki tanatou ʼu gāue. Pea neʼe lī te mate pea mo te Hatesi ki te ano ʼo te afi. Ko te faka ʼuhiga ʼaenī ʼo te lua mate, ko te ano ʼo te afi.” (Fakahā 20:12-14) Koutou fakakaukauʼi age muʼa te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaenī! Ko te kau mate fuli ʼaē ʼe manatuʼi e te ʼAtua, ʼe faka ʼāteaina anai nātou mai te Hatesi, peʼe ko te Seole, te faitoka ʼaē ʼe ʼolo kiai te hahaʼi fuli pe. (Pesalemo 16:10; Gāue 2:31) ʼOsi ʼaia, pea ʼe lī anai te “mate pea mo te Hatesi” ki te meʼa ʼaē ʼe higoa ko “te ano ʼo te afi,” ʼaē ʼe ina fakatātā te fakaʼauha katoa. Pea ʼe mole toe ʼi ai anai he faitoka.

ʼE Fakatuʼuake Nātou Kifea?

13. He koʼe neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke fakatuʼuake ʼihi ki selo, pea koteā te faʼahiga sino ʼaē ka foaki e Sehova kia nātou?

13 ʼE tokosiʼi te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine ʼaē ka fakatuʼuake anai ke nātou maʼuʼuli ʼi selo. ʼE nātou ʼafio anai mo Kilisito ʼi tonatou ʼuhiga hau pea mo pelepitelo, pea ʼe nātou kau anai ki te pulihi ʼo te ʼu kovi fuli ʼaē neʼe fakatupu e te mate ʼaē neʼe maʼu e te malamanei mai te ʼuluaki tagata ko Atama. (Loma 5:12; Fakahā 5:9, 10) ʼE ʼui e te Tohi-Tapu, ʼe nātou toko 144 000 pea neʼe filifili nātou ʼi te lotolotoiga ʼo te kau tisipulo ʼa Sesu, ʼo kamata ʼaki te kau ʼapositolo agatonu. (Luka 22:28-30; Soane 14:2, 3; Fakahā 7:4; 14:1, 3) ʼE foaki anai e Sehova kia nātou fuli ʼaia he sino fakalaumālie, ke feala hanatou maʼuʼuli ʼi selo.—1 Kolonito 15:35, 38, 42-45; 1 Petelo 3:18.

14, 15. (a) Koteā te faʼahiga maʼuli ʼaē ka maʼu anai e te tokolahi ʼo te kau mate ʼaē ka fakatuʼuake? (b) Koteā te ʼu tapuakina ʼaē ka maʼu anai e te hahaʼi fakalogo?

14 Kae ko te tokolahi ʼo nātou ʼaē kua mamate, ʼe fakatuʼuake anai nātou ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele. (Pesalemo 37:29; Mateo 6:10) ʼE feafeaʼi anai te kele? Ia ʼaho nei, ʼe fonu te kele ʼi te ʼu maveuveu, mo te ligi toto, mo te ʼu meʼa ʼe nātou ʼulihi te kele, pea mo te agamālohi. Kapau neʼe tonu ke fakatuʼuake te kau mate ki he kele feiā, ʼe mahino papau ʼe mole fualoa anai tonatou fiafia. Kae neʼe fakapapau e te Tupuʼaga, kua vave pe tana fakaʼauha te mālama ʼaenī ʼaē ʼe puleʼi e Satana. (Tāʼaga Lea 2:21, 22; Taniela 2:44) ʼE hoko moʼoni anai te fakatuʼu ʼo te sosiete fakatagata faitotonu foʼou—“he kele foʼou.” (2 Petelo 3:13) ʼI te temi ʼaia, “ ʼe mole he tahi ʼe ina toe ʼui anai: ‘ ʼE ʼau mahaki.’ ” (Isaia 33:24) Māʼiape la mo te tuʼania ʼo ʼuhiga mo te mate, ʼe mole toe maʼu anai, he ko te ʼAtua “ ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia, ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he kekē, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua puli ia.”—Fakahā 21:4.

15 ʼI te mālama foʼou ʼaē ʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua, ko te kau agavaivai “ ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.” (Pesalemo 37:11) Ko te puleʼaga ʼaē ʼi selo ʼa Kilisito Sesu pea mo tana ʼu kaugā gāue e toko 144 000, ʼe ina fai anai ke maʼu e te malamanei te ʼuhiga haohaoa ʼaē neʼe pulihi e totatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, ia Atama pea mo Eva. Ko nātou ʼaē ka maʼuʼuli anai ʼi te kele, ʼe toe kau anai kiai mo te hahaʼi ʼaē ka fakatuʼuake.—Luka 23:42, 43.

16-18. Koteā te fiafia ʼaē ka maʼu anai e te ʼu famili ʼaki te fakatuʼuake?

16 ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu te fiafia ʼaē ka maʼu anai e te ʼu famili ʼaki te fakatuʼuake. Koutou fakakaukauʼi age muʼa te fiafia ʼo te fafine vitua ʼo Naini ʼi te temi ʼaē neʼe tāʼofi ai e Sesu te fai ʼavaifo, ʼo ina fakatuʼuake tana tama ʼulu tokotahi! (Luka 7:11-17) Ki muli age, ʼo ōvi age ki te Tai ʼo Kalilea, neʼe fakatuʼuake e Sesu te kiʼi taʼahine neʼe taʼu 12, pea ‘neʼe fiafia ʼaupito’ tana ʼu mātuʼa.—Maleko 5:21-24, 35-42; vakaʼi ia 1 Hau 17:17-24; 2 Hau 4:32-37.

17 ʼAki te fakatuʼuake, ko te kau mate ʼe toko lauʼi miliona, ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼi he mālama foʼou ʼe maʼu ai te tokalelei. Koutou fakakaukauʼi age muʼa te ʼamanaki fakafiafia ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo Tommy pea mo te tagata faifakatau koloā ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te kamata ʼo te kaupepa ʼaenī! Ka fakatuʼuake anai ia Tommy ʼi te Palatiso ʼi te kele, pea ʼe tatau anai mo te Tommy ʼaē neʼe ʼiloʼi e tana faʼe—kae ʼe haohaoa anai. ʼE feala anai hana fāfā kia ia, mo fāʼufua kia ia, pea mo ʼofa kia ia. ʼO toe feiā aipe, ko te tagata faifakatau koloā Initia, ʼe mole maʼua anai ke toe tupu tuʼumaʼu, kae ʼe ina maʼu te ʼamanaki ʼaē ke ʼala ake ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapau e te ʼAtua pea mo sio ki tona ʼu foha.

18 Ko te ʼiloʼi ʼo te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te nefesi, ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe hoko kia tatou mokā tou mamate, pea ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake, ʼe feala ke toe malave ʼaupito kia nātou ʼaē ʼe kei maʼuʼuli ʼi te temi ʼaenī. Tou vakaʼi peʼe feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.

[Nota]

a Logope la ʼe mole maʼu te kupu “fakatuʼuake” ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo, kae ko te ʼamanaki ki te fakatuʼuake ʼe hā lelei ia Sopo 14:13, Taniela 12:13, pea mo Osea 13:14.

[Paki ʼo te pasina 26]

Ko te fakatuʼuake ʼe ina foaki anai he fiafia heʼegata

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae