Ko Ai Te ʼAtua Ke Atolasioʼi?
TE ʼU tagata, ʼe kehekehe ʼi te ʼu manu, heʼe feala te atolasio. Ko te faʼahi ʼaia ʼo totatou agaaga talu mai totatou tupu. ʼE ia tatou foki mo te ʼatamai poto, mo te leʼo ʼo loto ʼe ina tokoniʼi tatou ke tou filifili te lelei ʼi te kovi. ʼI te ʼu ala kehekehe fuli ʼaia ko tatou ʼe tou mulimuli ʼi totatou leʼo ʼo loto, pea ʼi te meʼa ʼaē ʼe tou fai, tokolahi ia nātou ʼe nātou haga ki he ʼatua pe ʼe ko he ʼu ʼatua moʼo takitaki nātou.
ʼI totatou sēkulō pea mo te sēkulō ʼaē kua hili atu, ko te kau tagata poto neʼe nātou fihi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo he ʼAtua pea Tupuʼaga māfimāfi. ʼI te taʼu 1844, neʼe ʼui ʼe Karl Marx ko te lotu “ko te toloke ʼo te hahaʼi”. Pea ki muli mai, ko Charles Darwin neʼe ina fakatupu te manatu ʼo te evolisio. Pea pa ai leva te maveuveu bolchevique. ʼI Eulopa ʼo te potu Hahake ko te mole tui ki he ʼAtua neʼe fakamoʼoni leva e te ʼu puleʼaga faka politike, pea neʼe ʼui leva ko te lotu ʼe puli anai ʼaki te taʼiake ʼo te taʼu 1917. Kae ko te hahaʼi ʼaia ʼe mole tui neʼe mole nātou feala fetogi te agaaga ʼo te hahaʼi. Pea ʼe hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi te toe fakagafua ʼo te lotu ʼi Eulopa ʼo te potu Hahake ʼi te temi nei.
Kae, ohage ko te ʼui e te Tohi-Tapu, ʼe tokolahi foki “ ʼe ʼui ko te ‘ ʼu ʼatua’ , pe ʼe ʼi selo, pe ʼe ʼi te kele, ohage pe ko te ʼi ai ʼo te ‘ ʼu ʼatua’ tokolahi mo te ‘ ʼu ʼaliki tokolahi’ ” (1 Kolonito 8:5). ʼI te lolotoga ʼo te ʼu taʼu, ko te malamanei neʼe atolasio ki te ʼu ʼatua tokolahi. Neʼe ʼi ai te ʼu ʼatua ʼo te mahu, ʼo te ʼofa, ʼo te tau, pea mo te vino pea mo te fakafiafia. ʼI te lotu inituisi pe, ko te faka au ʼo te ʼu ʼatua ʼe kaku ki te ʼu miliona.
Ko te ʼu ʼatua tahitolu neʼe nātou kamata tuputupu mai Papiloni, Asilia, pea mo Esipito, pea feiā aipe mo te ʼu fenua putisi. Pea mo te Keletiate foki, ʼe ʼi ai, tana “sagato” Tahitolu. Ko te Isilama, neʼe ina tekeʼi te Tahitolu, “ ʼe ʼi aipe te ʼAtua e tahi ko Allah”. Pea tatau aipe foki, mo nātou ʼaē ʼe fakahuahua ki he ʼuhiga ʼo he ʼAtua māfimāfi mo fakapulipuli, ʼe ʼi aipe tanatou ʼu ʼAtua totonu. Ohage la, ia Filipe 3:19, ʼe ʼui e te Tohi-Tapu kia nātou ʼaē neʼe tō ki te tokaga koloā: “Ko tonatou ʼatua, ko tonatou fatu”.
ʼE tokolahi te hahaʼi ʼe nātou atolasio ki te ʼatua pe ʼe ko te ʼu ʼatua ʼo te malamanei pe ʼe ko te sosiete ʼaē neʼe nātou tupu ai. Ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakaʼeke te ʼu fehuʼi. Ko te ʼu atolasio kehekehe fuli ʼe ʼalu koa ki he koga meʼa e tahi—ohage ko he ʼu ala ʼe kaku ki he tumutumu ʼo he moʼuga pe e tahi? Pe ʼe ʼi ai koa he ʼu ala faka misitelio ʼe taki ia te lotu ki te malaʼia—ohage ko he ʼu ala ki he vanu? ʼE ʼi ai koa he ʼu faʼahiga atolasio lelei pe ʼe ko he atolasio pe e tahi? ʼE tokolahi koa he ʼu ʼatua ʼe fakafuafua mo totatou atolasio, pe ʼe ko he tokotahi pe ʼaē ko te ʼAtua māfimāfi ʼaē ʼe tonu ke tou atolasioʼi pea mo tauhi ʼaki he loto katoa?
Te tupuʼaga ʼo te ʼu ʼatua hala
Ko te ʼu fehuʼi ʼaenī ʼi ʼoluga ʼe tonu ke tou fakakaukauʼi. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi he ko te pule ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te lotu, te Tohi-Tapu, ʼe ina fakamahino mai pe neʼe feafeaʼi te haga ʼa te ʼatua hala, ʼo fakaʼaogaʼi he gata, ʼo fakahalaʼi ai tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ki te ala malaʼia. ʼE tou logo ki te ʼu fua ʼo te talagataʼa ʼaia ʼo tana togafisi ʼo aʼu kia ʼaho nei (Senesi 3:1-13, 16-19; Pesalemo 51:5). Ko Sesu, “te ʼAlo ʼo te ʼAtua”, neʼe ina ʼui ko te ʼatua fakafeagai ko ia “ko te pule ʼo te malamanei”. Ko te tahi ʼapositolo ʼa Sesu neʼe ina higoaʼi “ko te ʼatua ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī” (Soane 1:34; 12:31; 16:11; 2 Kolonito 4:4). Ia Fakahā kapite 12, vaega 9, ʼe fakahā mai ai ko ia ko te “gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe ʼui ko Tevolo mo Satana, ia ia ʼaē ʼe ina kākāʼi te malamanei katoa”. Ko te puleʼaga faka malamanei ʼo te ʼu lotu hala ʼe puleʼi e Satana.
Ko Satana ko te fuakākā (1 Timoteo 2:14). ʼE gaoʼi ʼaki totatou agaaga fakatagata talu mai totatou tupu ʼaē ko te holi atolasio, ʼe ina fakapulepule te atolasio ki he ʼu faʼahiga ʼatua: te laumālie ʼo te ʼu kui, te ʼu fakatātā, te ʼu Malia. ʼE ina toe fakauga pe mo te atolasio ki te ʼu ʼatua fakatagata, ohage ko he ʼu pule mālohi, he ʼu tagata pule tau faiva pea mo te ʼu hahaʼi ʼiloa ʼo te mamata pe ʼe ʼo te faigaoʼi (Gāue 12:21-23). ʼE tonu ke tou nofo tokaga, ʼo kumi fakapapau pea mo atolasio pe ki te ʼAtua moʼoni, ʼaē “ ʼe mole mamaʼo ia tatou takitokotahi.”—Gāue 17:27.
Ko ai koa la, te ʼAtua ʼaia e tahi ʼe tonu ke tou atolasioʼi? Kua hili ki ai taʼu e 3 000, ko te pesalemo ʼo te Tohi-Tapu neʼe ina ʼui ko ia ko te “Māʼoluga, te Māfimāfi, ( . . . ) toku ʼAtua ʼaē ʼe ʼau falala ki ai”, pea neʼe ina pāui ia ki tona huafa ʼiloa ʼaē ko: “Sehova” (Pesalemo 91:1, 2). ʼI muʼa atu, neʼe ʼui e Moisese ʼo ʼuhiga mo ia: “Ko Sehova, totatou ʼAtua, ko te Sehova e tahi pe” (Teutalonome 6:4). Pea ko te polofeta ko Isaia neʼe ina takua te ʼu folafola ʼaenī neʼe puʼaki e te ʼAtua totonu: “Ko ʼau ko Sehova. Ko toku huafa ʼaia; pea ʼe mole ʼau foaki toku kolōlia ki he tahi age, pea mo toku vikiviki ki he ʼu fakatātā.”—Isaia 42:8.
Ko Sehova ʼAtua neʼe ina fakatotonu ke ina fakaʼātea tona huafa ʼi te manuki fuli ʼaē neʼe haga te ʼatua hala ko Satana ʼo ʼulihi ia ia. Neʼe ina fakahā pe neʼe feafeaʼi tana fai te meʼa ʼaia ʼi te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo te taʼu faka Kilisitiano, ʼi tana fakaʼaogaʼi tana polofeta ko Moisese moʼo fakamaʼuli te hahaʼi ʼo Iselaele ʼi tonatou popūla ʼi Esipito. ʼI te faiga ʼaia, ko te ʼAtua neʼe ina fakamaʼu tona huafa ko Sehova ʼaki te ʼu kupu ʼaenī: “ ʼE ʼau fakahā anai toku ʼuhiga ʼo ʼoku” (Ekesote 3:14, 15) ʼE ina toe fakamoʼoni totonu pe ki te falaone ʼo Esipito, kae ʼe ina ʼui age ki te pule agakovi: “Koʼeni te tupuʼaga tāfito ʼo taku tuku koe ke ke maʼuli: ke ke sio ki toku mālohi pea ke kalagaʼi foki toku huafa ʼi te kele katoa.”—Ekesote 9:16.
Pea ia ʼaho nei ʼe tatau pe. Ohage ko te falaone ʼāfea, te ʼatua ʼo te malamanei, ia Satana, ʼe faka lagake kia Sehova ʼAtua pea, ʼaki tana ʼu hele kākā, ʼe ina taki he tau fakalaumālie ki te ʼu tagata ʼaē ʼe ʼofa ʼi te faitotonu pea mo te moʼoni (Efesi 6:11, 12, 18). Pea ʼe toe haga foki, te ʼAtua ʼo fakameʼameʼa tona huafa taulekaleka ia muʼa ʼo Satana ʼi tana fakafeagai. Kae, ia muʼa ʼo tana fakahā tona mālohi ʼo fakaʼauha ia Satana pea mo tana ʼu gāue fuli, ko Sehova ʼe ina momoli muʼa tana kau atolasio ke nātou ʼolo ʼo fakahā Tona huafa ʼi te kele katoa. Ko te fakamoʼoni ʼo tona huafa ko te faʼahi maʼuhiga ʼaia ki te atolasio moʼoni.
Ko te ʼAtua totonu pe neʼe ina ʼui ko tana kau atolasio ko tana kau fakamoʼoni, te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, “ko te hahaʼi ʼaē neʼe ʼau gaohi maʼa ʼaku, ke ina fakamatala toku vikiviki.” (Isaia 43:10-12, 21) ʼE feafeaʼi hanatou fakamatala te vikiviki ʼo Sehova? ʼE nātou faka mafola pea mo fai ako pea mo ʼolo ʼi te ʼu ʼapi, ʼo fakahā te logo lelei ʼaenī: te Puleʼaga ʼo Sehova, ʼe puleʼi ʼe tona ʼAlo, ko Sesu Kilisito, ʼe ina foaki anai te ʼu tapuakina heʼe gata ki te hahaʼi fakalogo ʼaē ʼe ʼi te kele. Ko ia, ʼe nātou atolasio ai ki te ʼAtua “tuʼumaʼu”, ohage ko te ʼu Kilisitiano moʼoni ʼo te ʼuluaki sēkulō (Gāue 5:42; 20:20, 21). Neʼe nātou maʼu koa te tapuakina ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te gāue ʼaia? Ko te ʼu pasina ʼaenī ʼe hoko mai ʼe tali ki te fehuʼi ʼaia.