Te Tulivio Heʼe Galo
KUA hili ki ai taʼu e 4 300, ko te tulivio fakatalakitupua neʼe ina lofia te kele. Neʼe ina molehi ʼi te moʼi temi e tahi te maʼuli fuli. ʼI tona fakamataku ʼaupito, neʼe ina tuku te fakaʼiloga heʼe gata ki te malamanei katoa, ʼo fefakamatalaʼaki tona hisitolia e te atu ʼu hōloga.
Hili ki te tulivio taʼu e 850, ko te tagata faitohi hepeleo ko Moisese neʼe ina tohi te fakamatala ʼo te tulivio pea neʼe taupau te fakamatala ʼaia ʼi te Senesi, ko te tohi ʼo te atu ʼu tohi ʼo te Tohi-Tapu. Pea ʼe feala tatatou lau te atu ʼu aluʼaga neʼe hoko ʼi te ʼu kapite 6 ki te 8.
Talanoa ʼa te Tohi-Tapu ki te tulivio
ʼE fakamatala mai ia Senesi te ʼu meʼa fuli neʼe hoko, tāfito ʼia natou ʼaē neʼe mamata ki te ʼu meʼa ʼaia: “ I te taʼu onogeau ʼo te maʼuli ʼo Noe, ʼi te lua mahina, ʼi te ʼaho hogofulu mafitu ʼo te mahina, ʼi te ʼaho ʼaia neʼe mapā ai te atu ʼu matapuna vai fuli. Pea neʼe to lolotoga ia ʼaho e fagofulu ki te kele, pea hakehake ai te lōmaki pea maʼanu ai te vaka, pea kua tauopeope leva ia ʼi te fuga kele. Pea kua lofia ʼaupito te kele ʼi te ʼu vai ʼo liliu ai te ʼu moʼuga maʼoluga ʼo lofia”. — Senesi 7:11, 17, 19.
ʼO ʼuhiga mo te ʼu fua ʼo te tulivio ki te ʼu meʼa maʼuli ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe fēnei leva te mate ʼo te ʼu kakano fuli ʼaē neʼe gaūgaūe ʼi te kele, mai te ʼu manu lele, ki te ʼu manu lalata, pea mai te ʼu manu kanivao, ki te ʼu meʼa fuli neʼe maʼuli ʼi te kele, ʼo feiā aipe mo te hahaʼi.” Kae, ko Noe pea mo te toko fitu neʼe maʼuʼuli, pea mo te ʼu faʼahiga hoaʼi manu kehekehe, ʼi te manu lele, pea mo te ʼu manu ʼe gaūgaūe ʼi te kele (Senesi 7:21, 23). Neʼe hāofaki ia natou ʼaia ʼi te aleka ʼaē kua ʼopeʼope ʼi te tai, neʼe 133 meta tona loa, meta 22 tona fālahi, pea meta 13 tona maʼoluga. Neʼe ko te fakaʼamu ʼo ʼuhiga mo te aleka ke maʼanu pea ʼaua naʼa mama, neʼe mole maʼuhiga ia ke hili hona masini vaka pe ʼe ko hona foe. Ko te aleka ʼa Noe neʼe tapa fā, ohage ko he foʼi puha.
Hili ki te tulivio mahina e nima, pea tau te aleka ki te moʼuga ʼo Alalate, ʼe tuʼu ia ʼaho nei, ʼi te potu Hahake ʼo Tulukia. Hili ki ai te taʼu katoa pea ʼi te kua hifo ʼo te vai, ko Noe mo tana famili kua feala tanatou mavae ʼi te aleka ʼo toe hoko atu tonatou maʼuli ohage ko te ʼafea (Senesi 8:14-19). ʼAki te temi, kua hahaʼi te kele ʼonatou kamata faʼu leva te kolo ko Papele pea mo te tule faka manene ʼi te tafatafa ʼo te vai tafe ko Euphrate. Mai te kolo ʼaia neʼe mavetevete leva te hahaʼi ki te ʼu faʼahi fuli ʼo te kele ʼi te temi ʼaē neʼe haga ai te ʼAtua ʼo maveuʼi te lea ʼa te hahaʼi (Senesi 11:1-9). Kae koteā ʼaē neʼe hoko ki te aleka?
Te kumi ʼo te aleka
Talu mai te sekulo 19, ko te tokolahi neʼe natou faigaʼi ke maʼu te aleka ʼi te ʼu moʼuga ʼo Alalate. Ko te ʼu moʼuga ʼaia ʼe ʼi ai tona ʼu tumutumu e lua, ko te tahi e meta 5,165 tona maʼoluga pea ko te tahi ko tona maʼoluga e meta 3,914. Pea ko ia ʼaē ʼe maʼoluga ia nāua ʼe lōmaki tuʼumaʼu pe ia e te nive. ʼO ʼuhiga leva mo te fetofetogi ʼo te ʼaele tupu mai te tulivio, ʼe mahino ʼe taʼomaki ʼi te nive. Ko ʼihi ia natou ʼaē neʼe natou kumi ʼe natou tui papau ko te aleka ʼe taʼomaki ʼi te ʼaisi. ʼE natou ʼui ʼi ʼihi lakaga ʼi te temi neʼe vai ai te nive ʼe feala te hā ʼa he fahaʼi ʼa te aleka ʼi ʼihi kiʼi temi nounou pe.
Ko te tohi Recherche de lʼarche de Noé ʼe palalau kia George Hagopian, ko te alamenia neʼe ina ʼui, neʼe kake ki te moʼuga ʼo Alalate pea neʼe sio ki te aleka ʼi te taʼu 1902 pea toe sio ki ai ʼi te taʼu 1904. ʼI tana ʼuluaki sio ki ai, neʼe ina ʼui, neʼe aʼu moʼoni ki te fuga ʼo te aleka. “Neʼe ʼau tuʼu fakalelei pea neʼe ʼau sio ki te vaka katoa. Neʼe loa. Lagi neʼe teitei meta 12 tona maʼoluga.” ʼO ʼuhiga leva mo tana ʼaʼahi fakamuli, neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe mole heʼeki ʼau sio ki he ʼu ʼaluʼaga ʼo he vaka fēnei. ʼE mole ʼi ai hona fakatatauʼaga. ʼE hage ia ko he vaka ʼe palafalafa.”
Talu mai te taʼu 1952 ki te taʼu 1969, ko Fernand Navarra neʼe ina faigaʼi tuʼa fā ke ina maʼu te aleka. ʼI tana ʼaʼahi tuʼa tolu ki te moʼuga ʼo Alalate, neʼe ina kumi fakalelei ʼi te matofi ʼo te faʼahi ʼaisi ʼo ina maʼu ai te koga papa ʼuli neʼe taʼomaki e te ʼaisi ʼo te nive. “ ʼE lagi neʼe loa te koga papa,” ko tana ʼui ʼaia, “pea lagi neʼe pipiki ki te ʼu faʼahi ʼo te vaka. Neʼe ʼau lava ʼo tataʼi te moʼi papa e meta 1,50.”
Ko te tagata ko Richard Bliss, ko te tahi pe tagata poto neʼe ina vakaʼi te moʼi papa, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te moʼi papa ʼaē neʼe maʼu e Navarra ko te lalago neʼe vali ki ai te meʼa pulusia. ʼE ʼi ai te ʼu matafa moʼo fakapipiki. Neʼe ʼiloga neʼe tuʼusi pea mo tufagaʼi e te ʼu nima.” Neʼe fakafuafua te fualoa ʼo te moʼi papa ʼi lagi taʼu e fā afe pe e nima afe.
Logo aipe he ʼu feʼuke neʼe fai moʼo maʼu te aleka ʼi te moʼuga ʼo Alalate, ʼe ko tona fakamatala ʼaē e te Senesi ʼaē ʼe tou maʼu ai te fakamoʼoni neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu hahaʼi te toe vaka moʼo hāofaki mai natou ʼi te tulivio. ʼE toe fakamoʼoni pe ki te faʼahi ʼaia te atu ʼu fagana ʼa te hahaʼi ʼo te temi muʼa. Tou vakaʼi tanatou ʼu talanoa ʼi te alatike ʼaeni.
[Paki ʼo te pasina 4, 5]
Ko te lahi ʼo te aleka ʼe fakatatau ki te ʼu motokā afi e 10 takitaki saliote e 25!