Neʼe Akonakiʼi Koa e Te ʼUluaki ’Ēkelesia Ko Te ʼAtua ʼe Ko He Tahitolu
Fā Fahaʼi—Ko ʼAnafea Pea Neʼe Feafeaʼi Te Tuputupu ʼo Te Akonaki ʼo Te Tahitolu?
Ko te ʼu ʼuluaki alatike e tolu ʼo te fahaʼi ʼaenī neʼe fakahā ai ko te akonaki ʼo te Tahitolu neʼe mole akonakiʼi e Sesu pea mo tana kau tisipulo ʼo feiā ai mo te ʼu Tāmai ʼo te ʼuluaki ’Ēkelesia (Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼapelili; ʼaho 1 ʼo maio; pea mo te ʼaho 15 ʼo maio 1992). Ko te alatike fakaʼosi ʼaenī ʼe palalau anai pe neʼe feafeaʼi te tuputupu ʼo te akonaki ʼo te Tahitolu pea mo fakahā pe koteā te meʼa neʼe fai e te Fono ʼo Nise ʼi te taʼu 325 ʼo totatou temi.
ʼI TE taʼu 325 ʼo totatou temi, ko te tuʼi loma ʼaē ko Constantin neʼe ina fakatahiʼi te kau ʼēpikopō ki te kolo ko Nise ʼi Asia ʼo te potu hihifo. Ko te tupuʼaga ʼo te fakatahi ʼaia ko te fakagata ʼo te fihi faka lotu hoholo ʼo ʼuhiga mo te vāhaʼa ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua pea mo te ʼAtua māfimāfi. Tou fakasiosio muʼa ki te ikuʼaga ʼo te fakatahi ʼaia, koʼeni te fakamatala ʼa te Encyclopédie britannique:
“Neʼe ko Constantin ʼaē neʼe ina takitaki te felogoi ʼaia. Neʼe ko ia neʼe ina fakaʼaluʼalu te ʼu palalau, pea neʼe ko ia neʼe ina tuku age kia nātou ke vakaʼi (...) te fahaʼi maʼuhiga ʼaē ʼo te vāhaʼa ʼo Kilisito pea mo te ʼAtua ʼi te Credo ʼaē neʼe tāʼofi ʼi te fono, ‘ ʼe natula tahi [homoousios] pea mo te Tāmai’ (...). ʼI tanatou mataku ki te tui, ko te kau ʼēpikopō, ka neʼe mole kau ai te foʼi tokolua, neʼe nātou sinie te Credo, ʼo lahi te kūtuga neʼe nātou sinie ka neʼe mole ʼalu ai mo tanatou manatu1.”
Neʼe kau ai koa te tuʼi pagani ʼi te fakatahi ʼaia ʼuhi ko tana tui ki te Tohi-Tapu? Kailoa. ʼI te tohi Une brève histoire de la doctrine chrétienne (fakapilitānia): “Ko Constantin neʼe mole hona kiʼi mahino e tahi ki te ʼu fehuʼi ʼaē neʼe fai e te teolosia faka keleka2.” ʼE mahino ko te meʼa ʼaē neʼe ina fai neʼe ko te fakagata ʼo te ʼu fihi faka lotu koteʼuhi heʼe feala pe ke fakatupu maveuveu ki te fenua.
Ko te Fono ʼo Nise neʼe ina fakatuʼu koa te akonaki ʼo te Tahitolu?
Ko te Fono ʼo Nise neʼe ina fakatuʼu koa te Tahitolu ko he akonaki ʼo te keletiate? Ko te tokolahi ʼe nātou ʼio ki te fahaʼi ʼaia.
Ko te Credo ʼaē neʼe fakatuʼu e te fono ʼe ina fakahā ko te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua ʼaē neʼe tali e te kau takitaki lotu ʼe ʼiloga mai ai ʼe tatau pea mo te ʼAtua te Tāmai ʼi tona faʼahiga faka ʼuhiga. Kae, ʼe ʼiloga lelei mai neʼe mole ko te meʼa ʼaia neʼe ʼui ʼi te Credo ʼo Nise. ʼI tona ʼuluaki fakatuʼu, ko te Credo katoa neʼe fenei:
“ ʼE ʼau tui ki te ʼAtua, te Tāmai māfimāfi, ʼaia neʼe ina gaohi te lagi pea mo te kele;
“Pea ʼe ʼau tui ki te ʼAliki ko Sesu Kilisito, te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼaē neʼe tupu mai te Tāmai, ʼAlo ʼulu tokotahi, ʼaē neʼe tupu mai te ʼuho ʼo te Tāmai, ʼAtua ki te ʼAtua, mālama ki te mālama, ʼAtua moʼoni ki te ʼAtua moʼoni, neʼe tupu ka neʼe mole fakatupu, ʼaē ʼe ʼuho tahi mo te Tāmai, pea ʼaki ia ia neʼe fakatupu ia meʼa fuli, ia meʼa fuli ʼi te lagi pea mo te kele, mai ia ia neʼe tou haʼu ai ia tatou tagata pea ki totatou fakamaʼuli neʼe hifo mai ʼo tupu ko he tagata, neʼe mamahi pea neʼe fakatuʼu ake ʼi tona tolu ʼaho, pea hake ia ki selo, pea ʼe toe liliu mai anai ʼo fakamāuʼi, te hahaʼi maʼuli mo te hahaʼi mate;
“Pea ʼe ʼau tui ki te laumālie maʼoniʼoni3.”
ʼE ʼui koa e te Credo ʼaia ko te Tāmai, mo te ʼAlo, mo te laumālie maʼoniʼoni ko ʼipotasi e tolu ʼi te ʼAtua e tahi? ʼE ina ʼui koa ko te tokotolu ʼaia ʼe nātou tatau ʼi te heʼegata, ʼi te mālohi, ʼi tonatou tuʼulaga, pea mo te poto? Kailoa. ʼI heni ʼe mole maʼu he fakatahi ʼo he tokotolu ki he tokotahi. Ko te ʼuluaki Credo ʼi Nise neʼe mole ina fakatuʼu pe ʼe neʼe mole ina fakamoʼoni ki te Tahitolu.
Tahi ʼaē, ko te Credo ʼaia ʼe ina fakatatau te ʼAlo pea mo te Tāmai mai te fahaʼi ʼaē “ ʼe nā uho tahi”. ʼE mole ina ʼui ia he meʼa feiā ʼo ʼuhiga mo te laumālie maʼoniʼoni. Ko te meʼa pe neʼe ina ʼui “ ʼe mātou tui ki te Laumālie Maʼoniʼoni”. ʼE mole ko he akonaki ʼa te keletiate ia te Tahitolu.
Ko te ʼu kupuʼi palalau tāfito “uho tahi” (homoousios) ʼe mole faka ʼuhiga ʼaki ai ko te fono neʼe ina fakamoʼoni ki he tatau faka numelo ʼo te Tāmai pea mo te ʼAlo. Ko te Nouvelle Encyclopédie catholique (fakapilitānia) ʼe ina fakahā fēnei:
“Tatau aipe pe koteā he fa’higa meʼa ʼe feala ke ʼui e te fono ki te ʼuhiga faka numelo ʼo te uho ʼo te Tāmai pea mo te ʼAlo ko te meʼa ʼaia ʼe fakamahalohalo4.”
Neʼe mole pe feala ko he Tahitolu, mo kapau neʼe faka ʼuhiga e te fono ko te ʼAlo pea mo te Tāmai ko he meʼa e tahi. ʼE fakaliliu aipe ko meʼa e lua ʼi te ʼAtua e tahi, ka mole ko he meʼa e tolu ki he meʼa e tahi ohage ko tona ʼui ʼi te akonaki ʼo te Tahitolu.
“Ko he manatu ʼe tokosiʼi ʼe nātou tali”
ʼI Nise, neʼe ko te kau ʼēpikopō fuli koa neʼe nātou tali ko te ʼAlo ʼe tatau pea mo te ʼAtua? Kailoa, neʼe lahi te ʼu manatu ʼe kehekehe ki te fahaʼi ʼaia. Ohage la, neʼe ʼi ai te tahi neʼe ina fakafofoga ia Arius, ʼaē neʼe ina ako ko te ʼAlo ʼe ʼi ai tona kamataʼaga ʼi te temi pea ʼe mole tatau mo te ʼAtua kae ʼe tuʼulaga mālalo age ia ʼi te ʼu fahaʼi fuli ʼaē. Ko Athanase, ʼe tui ko te ʼAlo ʼe tatau pea mo te ʼAtua ʼi te tahi pe fahaʼi. Pea ʼe ʼi ai mo ʼihi fakakaukau.
ʼI te fakasiosio ki te tonu ʼaē neʼe fai ʼi te fono ʼo ina ʼui ko te ʼAlo ʼe uho tahi mo te ʼAtua, ko te tagata ko Martin Marty neʼe fēnei tana fakahā: “Ko Nise ʼi te temi nei kua tokosiʼi ia nātou ʼe ʼolo ʼi te manatu ʼaia; ko te tonu ʼaia neʼe mole tali gafua e te tokolahi ʼaē neʼe mole tatau tanatou manatu pea mo Arius5.” ʼO toe feiā pe, ko te tohi (A Select Library of Nicene and Post-Nicene Fathers of the Christian Church) ʼe ina tohi te meʼa ʼaenī “ko he fakahā lelei ʼo ʼuhiga mo te akonaki neʼe fakatuʼutuʼu ʼo fakafeagai ki te manatu ʼa Arius pea neʼe tokosiʼi pe neʼe nātou tali, pea ʼe logope ko nātou ʼaia ʼe tokosiʼi kae nātou loto ke tuʼu tanatou ʼu fakakaukau6.” Pea koʼeni te fakatokaga ʼo te tohi Une brève histoire de la doctrine chrétienne:
“Ko te meʼa tāfito ʼaē neʼe mole tali e te kau ʼēpikopō tokolahi ʼo feiā mo te kau teolosia ʼo te potu hahake neʼe ko te meʼa ʼaē neʼe ai ki te Credo e Constantin, ʼaē ko te homoousios [“uho tahi”], neʼe fakatupu ai te ʼu fihi ʼi te fahaʼi ʼaē ʼe nātou tali te puani ʼaia pea mo te fahaʼi ʼaē ʼe fakafeagai ki ai7.”
ʼI te hili ʼo te fono, ko te fihi neʼe toe hoko atu pe ia, ʼo lauʼi taʼu. Ko nātou ʼaē neʼe nātou taupau te manatu ke fakatatau te ʼAlo ki te ʼAtua Māfimāfi neʼe hage ia kua puli ʼi he tahi temi. Ohage foki la neʼe ʼui e Martin Marty ʼo ʼuhiga mo Athanase: “Ko te logologona ʼo Athanase neʼe tuputupu pea puli ia pea neʼe tau fakamavae [ʼi te ʼu taʼu ki muli age ʼo te fono] pea neʼe liliu ia ko he tagata ʼauhē8.” Neʼe fualoa te feholaʼaki ʼa Athanase ʼuhi ko te ʼu ofisa faka politike pea mo te ʼu ofisa ʼo te ʼēkelesia ʼaē ʼe nātou fakafeagai ki tana ʼu manatu ʼaē ke fakatatau te ʼAlo ki te ʼAtua.
Koia ko te ʼui ʼaē ko te fono ʼo Nise ʼi te taʼu 325 ʼi totatou temi neʼe ina haga ʼo fakatuʼu te akonaki ʼo te Tahitolu ko he meʼa ia ʼe mole moʼoni. Ki muli mai ko te meʼa neʼe tau akoʼi ko te Tahitolu neʼe mole ʼiloʼi ia ʼi te lakaga ʼaia. Ko te manatu ʼaē ko te Tāmai, ko te ʼAlo, pea mo te laumālie maʼoniʼoni ko nātou takitahi ko te ʼAtua, pea ʼe nātou tatau ʼi te heʼegata, ʼi te mālohi, ʼi te tuʼulaga, pea mo te poto, kae ko te ʼAtua pe e tahi — ko te ʼAtua e tahi kia meʼa e tolu — neʼe mole fakatuʼu ia ʼi te fono ʼaia ʼo feiā mo te ʼu Tāmai ʼo te ʼuluaki ʼēkelesia. ʼE fēnei te fakamatala ʼi te tohi L’église des trois premiers siècles (fakapilitānia):
“Ko te akonaki ʼo te Tahitolu ʼaenī kua hā ʼi totatou temi (...) ʼe mole ʼi ai hona fakamoʼoni ʼi te palalau ʼa Justin [Maletile]: pea ko te manatu ʼaia neʼe feala tana hifo hoholo ʼi te ʼu Tāmai ʼo Nise; ko tona ʼuhiga ʼaē kia nātou fuli kilisitiano neʼe faitohi lolotoga ʼo te ʼu sekulo e tolu ki muli mai ʼo te tupu ʼa Sesu. ʼE moʼoni ʼe nātou palalau, ki te Tāmai, te ʼAlo, pea mo te laumālie faka polofeta pe ʼe maʼoniʼoni, kae ʼe mole nātou tatau, ohage ko he meʼa e tahi, ʼo mole ko he ʼipotasi e tolu ʼo liliu ʼo tahi, ʼe mole ʼi ai he fahaʼi ʼe palalau ki ai te ʼu hahaʼi ʼe tui ki te Tahitolu ʼo te temi nei. ʼE fakafeagai nātou ki ai. Ko te akonaki ʼo te Tahitolu, ohage pe ko tona fakamahino mai e te ʼu Tāmai ʼaia, ʼe kehe ia mo te akonaki ʼo te temi nei. Ko te meʼa ʼaē ʼe mātou palalau ki ai ʼe feala ke fakamoʼoni ohage pe ko he tahi age ʼu ʼaluʼaga ʼo te hisitolia ʼo te ʼu manatu fakatagata.”
“Tou fakafihiʼi he tahi ke ina maʼu mai he tagata faitohi ʼiloa, lolotoga ʼo te ʼu ʼuluaki sekulo e tolu, neʼe tui ki te akonaki [ʼo te Tahitolu] ohage ko tana maʼu ʼi te temi nei9.”
Ko Nise ʼaē neʼe kamata ai te fetogi ʼo te ʼu fakakaukau. Neʼe ko ia neʼe ina avahi te matapā ki te tali ʼo te manatu ʼaē ko te ʼAlo ʼe tatau mo te Tāmai, pea neʼe ko ia ʼaē neʼe ina faka fālahiʼi te ala ʼaē ʼe fakatupu ai te fakakaukau ʼo te Tahitolu. ʼE fakatokaga e te tohi (Second Century Orthodoxy, ʼaē neʼe fai e te tagata ko J. Buckley):
“ ʼO aʼu ʼaia ki te fakaʼosi ʼo te lua sekulo, ko te ’Ēkelesia katoa neʼe ina taupau aipe te manatu tāfito ʼaenī; neʼe nātou tali fuli te tuʼulaga tuʼi ʼo te Tāmai. ʼO ʼuhiga mo te ʼAtua neʼe nātou ʼui aipe ko te Tāmai Māfimāfi ko ia tokotahi ko te tuʼi, ʼe mole fetogi, ʼe mole maʼu he palalau ki ai pea ʼe mole hona kamataʼaga. (...)
“Hili ʼaia te lua sekulo pea mo te puli atu ʼo tana ʼu hahaʼi faitohi pea mo te ʼu pule, ko te ’Ēkelesia (...) neʼe hekeheke mamalie pe ʼo kaku tonu pe (...) ki te fono ʼo Nise, puani maʼoluga ʼo te kaina ʼo te ʼuluaki tui. ʼO kamata ai, ko te kiʼi hahaʼi tokosiʼi, neʼe nātou fakatuʼu tanatou manatu faka heletiko ki te tokolahi ʼaē ʼe nātou tali te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia, pea ʼaki te tokoni ʼa te kau takitaki politike, neʼe nātou fakakinauʼi, neʼe nātou fakahālaʼi pea neʼe nātou lainoaʼi ia nātou ʼaē neʼe fia taupau ki te maʼa ʼuluaki ʼo tanatou tui ʼaē neʼe mole hona ʼuli e tahi10.”
Te Fono ʼi Constantinople
ʼI te taʼu 381 ʼo totatou temi, ko te Fono ʼi Constantinople neʼe ina fakamoʼoni te Credo ʼo Nise. Pea neʼe ina hoko te tahi meʼa atu. Neʼe fakahigoaʼi te laumālie maʼoniʼoni ko te “ ʼAliki” pea ko te “tufa ʼo te maʼuli”. Ko te Credo ʼaē neʼe kua mafola ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 381 ʼo totatou temi (ʼaē kua fakaʼaoga nei e te ʼu ʼēkelesia pea fakahigoaʼi ko te “Credo ʼo Nise”) neʼe ina fakahā neʼe ko te keletiate neʼe teuteu ke ina fakatuʼu ia te akonaki ʼo te Tahitolu. Ko te fono ʼaia neʼe mole heʼeki na faka katoa ia te akonaki ʼaia. Koʼeni te fakamoʼoni ʼo te Nouvelle Encyclopédie catholique:
“Ko he meʼa ʼe lelei ke fakatokagaʼi heʼe hili taʼu e 60 ʼi te Fono ʼo Nise, ko te Fono ʼo Constantinople [ʼi te taʼu 381 ʼo totatou temi] neʼe mole ina fakaʼaoga te homoosious ʼi tana faka ʼuhiga ʼaē ko te Laumālie Maʼoniʼoni ko te ʼAtua11.
“Ko te kau popoto neʼe nonofo ʼi te mole mahino ʼi te fahaʼi ʼo te Credo; ohage la, ko te hāla ʼaē ko te fakaʼaoga ʼo te kupu homoousios ki te Laumālie Maʼoniʼoni ʼe natula tahi pea mo te Tāmai feiā mo te ʼAlo12.”
Ko te encyclopédie pe ʼaia ʼe ina fakamoʼoni foki: “Ko te kupu homoousios ʼe mole maʼu ia ʼi te Tohi-Tapu13.” Kailoa ia, ko te Tohi-Tapu ʼe mole ina fakaʼaoga te kupuʼi palalau ʼaia ke ʼui ko te laumālie maʼoniʼoni pe ʼe ko te ʼAlo ʼe natula tahi mo te ʼAtua. ʼE mole ko he kupuʼi palalau faka tohi-tapu pea ko te Tohi-Tapu ʼe mole ina lagolago te akonaki ʼo te Tahitolu koteʼuhi heʼe mole ko he akonaki faka tohi-tapu, kae ko he akonaki ia ʼe fakafeagai ki te Tohi-Tapu.
Hili ki ai te fono ʼo Constantinople pea mo te ʼu sekulo pea neʼe heʼeki tali leva te akonaki ʼo te Tahitolu e te keletiate. Koʼeni te fakamatala ʼo te Nouvelle Encyclopédie catholique: “ ʼI te potu hihifo, (...) ʼe mole he kiʼi talanoa e tahi neʼe fai ki Constantinople pea mo tana Credo14.” Pea ko te tohi ʼaia ʼe ina toe fakahā ko te Credo ʼa te fono neʼe mole heʼeki lahi tona tali ʼi te potu hihifo ʼi te sekulo fitu pe ʼe ki te sekulo valu.
Ko te kau popoto ʼe nātou fakamoʼoni foki ki te Credo ʼa Athanase, ʼe tau fakaʼaoga ko he faʼifaʼitaki lelei pe ʼe ko he lagolago ʼo te Tahitolu, neʼe mole tohi ia e Athanase kae neʼe tohi e te tahi kehe age ia ki muli mai. Koʼeni te fakamatala ʼa te Nouvelle encyclopédie britannique:
“Ko te Credo neʼe mole ʼiloʼi e te potu hahake ʼi muʼa ʼo te sekulo 12. Talu mai te sekulo 17, ko te kau popoto neʼe nātou fakamoʼoni ko te Credo ʼo Athanase neʼe mole tohi ʼe ia tonu (ʼaē neʼe mate ʼi te taʼu 373), kae mahalo pe neʼe fai ʼi te potu toga ʼo Falani lolotoga te sekulo 5. (...) Ko te mafola ʼo te Credo ʼaia neʼe kamata fakaʼiloga ʼi te potu toga ʼo Falani feiā mo Sepania ʼi te sekulo 6 pea mo te sekulo 7. Neʼe fakaʼaogaʼi ki te ʼu lautohi ʼi te ʼēkelesia ʼi Siamani ʼi te sekulo 9 pea ki muli mai ʼi Loma15.”
Neʼe feafeaʼi tona tuputupu
Ko te akonaki ʼo te Tahitolu neʼe kamata tona tuputupu mamalie ʼo lauʼi sekulo. Ko te ʼu manatu faka tahitolu ʼo te kau filosofia faka keleka ohage ko Platon, ʼaē neʼe maʼuli ʼi te ʼu sekulo ʼi muʼa atu ʼo Kilisito, neʼe kamata tuputupu ʼi te ʼu akonaki ʼo te ʼēkelesia. Ohage ko tona fakamatala e te L’église des trois premiers siècles:
“Ko te akonaki ʼo te Tahitolu neʼe tuputupu mamalie pea ki muli mai ia; ko tona haʼuʼaga ʼe mole haʼu mai te ʼu tohi faka sutea feiā mo te ʼu tohi faka kilisitiano; neʼe tuputupu pea neʼe fakahu ki te tui faka kilisitiano ʼi te ʼu Tāmai ʼe nātou taupau te ʼu manatu ʼa Platon. ʼI te temi ʼo Justin pea hili ki ai te temi loaloaga, neʼe ko te tuʼulaga mālalo ʼo te ʼAlo pea mo tona natula kehe neʼe akoʼi ia ʼi te potu fuli, pea ko te akonaki ʼa te Tahitolu neʼe kei ʼi tona kamataʼaga16.”
ʼI muʼa ʼo te hā ʼa Platon, neʼe ko te ʼu triades pe ʼe ko te ʼu tahitolu, neʼe kua ʼiloa ia ʼi Papilone feiā mo Esipito. ʼAki te faiga ʼa te ʼu hahaʼi takitaki ʼo te ʼu ʼēkelesia ke nātou fakalalata te ʼu hahaʼi ʼe mole tui ʼi te telituale loma neʼe fakahu mamalie ai te ʼu fakakaukau ʼaia ki te lotu faka kilisitiano. Pea ʼaki te meʼa ʼaia neʼe tali ai te manatu ʼaē ko te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni ʼe nā tatau pea mo te Tāmaia.
Feiā mo te kupu “Tahitolu” neʼe tali mamalie pe ia. Pea ʼi te vaelua ʼo te lua sekulo neʼe ko Théophile, ʼēpikopō ʼo Antioche mai Syrie, neʼe ina tohi faka keleka pea neʼe ina fakahu te kupu trias, ʼe faka ʼuhiga “triade”, pe ʼe “tahitolu”. Ko ia ko te tagata faitohi faka latina ko Tertullien mai Carthage, ʼi te potu tokelau ʼo Afelika, neʼe ina fakahu ki tana ʼu tohi te kupuʼi palalau trinitas, ʼaē ʼe faka ʼuhiga “tahitolub”. Kae ko te kupu trias ʼe mole maʼu ia ʼi te ʼu tohi faka keleka faka kilisitiano, pea ko te kupu trinitas ʼe mole maʼu ʼi te fakaliliu faka latina ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Vulgate. Ko te kupuʼi palalau ʼaia ʼe mole ko he kupuʼi palalau faka tohi-tapu. Kae ko te kupuʼi palalau “Tahitolu”, ʼaē ʼe haʼu mai te ʼu tauhi faka pagani, neʼe hu ia ki te ʼu tohi ʼo te ʼēkelesia, pea ki muli mai ʼi te sekulo fā neʼe pipiki ki tanatou ʼu akonaki.
Koia, neʼe mole ko te ʼu hahaʼi popoto ʼaia ʼaē neʼe nātou fakasiosio te Tohi-Tapu ʼonatou ʼui ko te taʼi akonaki ʼaia neʼe akoʼi. Kae, ko te ʼu hahaʼi takitaki ʼo te lotu pea mo te ʼu hahaʼi politike ʼaē neʼe nātou fakatuʼu te akonaki ʼaia. ʼI te tohi La tradition chrétienne, ʼaē neʼe fai e te tagata ko Jaroslav Pelikan neʼe ina fai te fakatokaga ʼaenī “ko te ʼu meʼa ʼe mole hona ʼuhiga faka teolosia ʼe fakahā ai te ikuʼaga ʼo te fakatahi, ko te ʼu fihi ʼo te loto feiā mo te ʼu politike ʼo te ʼēkelesia ʼe tau iku ki te fakatuʼu ʼo he akonaki17”. ʼE hoko fēnei e te polofesea Yale Washburn: “Ko te faka ʼuhiga fakaʼosi pea faka orthodoxe ʼo te tahitolu ʼe lahi pe tana haʼu mai te ʼu meʼa faka politike18.”
ʼE mole he ʼuhiga ʼo te fakatatau ʼo te akonaki ʼo te Tahitolu ki te akonaki faka tohi-tapu ʼe ʼui ai ko te ʼAtua ʼe maʼoluga pea ʼe mole hona tatau! Ohage ko te ʼui ʼa te ʼAtua, “ko ai ʼaē ka koutou fakatā ia ʼau ki ai, pe ʼe fakatatau ia ʼau ki ai, ke mā tatau?” — Isaia 46:5.
Tona faka ʼuhiga
Koteā te fakahāhā ʼaki ʼaia ʼo te tuputupu mamalie ʼo te Tahitolu? Ko Sesu neʼe ina fakakikite ʼe hoko anai te situʼa ki te tauhi moʼoni (Mateo 13:24-43). Ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe ina toe fakakikite foki ki te haʼu ʼo te ʼapositasia:
“ ʼE hoko anai he temi ko te hahaʼi ʼe mole nātou toe tali anai te akonaki haohaoa, kae, mulimuli pe ki tonatou holi pea mo te meʼa ʼe fia logo ki ai ʼonatou ʼu taliga, ʼe nātou fefoakiʼaki anai he ʼu hahaʼi takitaki ʼo fakalahi pea ʼe maliu anai tonatou taliga mai te moʼoni ʼo haga ki te ʼu fagana.” — 2 Timoteo 4:3, 4, Bible de Jérusalem.
Ko te akonaki ʼo te Tahitolu ʼe kau ʼi te fagana ʼaia. Ko ʼihi ʼu fagana kehe neʼe ulu ki te tui faka kilisitiano pea neʼe tuputupu mamalie ohage ko te: tuputupua ʼo te laumalie, te pulekatolio, limbe, pea mo te afi kakaha ʼo te ʼifeli.
Kae, koteā koa te akonaki ʼo te tahitolu? ʼI te temi nei ko te akonaki faka pagani kae kua ʼui pe foki ia ko te akonaki faka kilisitiano. Neʼe takitaki e Satana ko tana faigaʼi ʼaia ke fakahālaʼi te hahaʼi, ke maveu kia nātou te ʼAtua pe ʼe ko he misitelio. Ko tona fua kua lahi nei te tali ʼa te ʼu fakakaukau lotu hāla pea mo te ʼu gāue hāla.
“Fakaʼiloga ʼaki ʼonatou ʼu fua”
Ia Mateo 7:15-19, ko Sesu neʼe ina ʼui ʼe fakaʼiloga kehe anai te lotu hāla mai te lotu moʼoni ʼi te fahaʼi ʼaenī:
“Koutou nofo tokaga ia koutou ki te kau polofeta loi ʼaē ʼe ʼomai kia koutou ʼaki te ʼu kofu faka ōvi, kae ʼi loto ko te ʼu lupo fekai. ʼE koutou ʼiloʼi ia nātou ʼi tonatou ʼu fua. ʼE toli koa la he ʼu fuaʼi vite ʼi he fuʼu ʼakau talatala pe ko he ʼu fuaʼi fiku ʼi he vao lau talatala? Pea ʼe toe feiā pe ko te ʼakau lelei fuli pe ʼe fua ʼaki ia te ʼu fua matalelei, kae ko te ʼakau popo fuli pe ʼe fua ʼaki ia te ʼu fua ʼe kovi (...) ko te ʼakau fuli pe ʼe mole fua ʼaki he ʼu fua matalelei, ʼe taʼaga anai ia pea laku ia ki te afi.”
Tou fakatokagaʼi muʼa te faʼifaʼitaki e tahi. Ko Sesu neʼe ina ʼui ia Soane 13:35: “ ʼAki te meʼa ʼaenī ʼe ʼiloʼi ai e te hahaʼi fuli pe ko koutou ko ʼaku tisipulo: mo kapau ʼe koutou femaʼuʼaki te ʼofa ia koutou.” ʼE toe feiā pe foki ia 1 Soane 4:20 pea 21, ʼe fēnei te fakamatala ʼo te Folafola ʼe haʼu mai te ʼAtua:
“Kapau ʼe tala ʼe he tahi: ‘ ʼE ʼau ʼofa ʼi te ʼAtua’, kae ʼe fehiʼa ia ki tona tēhina, ʼe gutu loi ia. ʼE moʼoni, ko ia ʼaē ʼe mole ʼofa ki tona tēhina, ʼaē ʼe sio ki ai, ʼe mole pe feala ke ʼofa ia ki te ʼAtua, ʼaē ʼe mole sio ki ai. Pea koʼeni te fakatotonu ʼe tou maʼu mai ia te ia: ‘ko ʼae ʼe ʼofa ki te ʼAtua ke toe ʼofa foki ki tona tēhina.”
ʼO ʼuhiga mo te fakatotonu tāfito ʼaia ʼe tonu ke maʼu e te kau kilisitiano moʼoni ia nātou te ʼofa kae mole hage ko te meʼa neʼe hoko ʼi te ʼu Lua Tau fakamalamanei ʼo te sekulo ʼaenī, ʼo feiā ai ki ʼihi fetauʼaki. Ko te hahaʼi ʼe lotu tahi ʼi te keletiate neʼe nātou fetauʼaki mo ʼihi ʼuhi pe ko te ʼu manatu kehekehe faka fenua. ʼE takitahi ʼi te fahaʼi ʼe nātou ʼui ʼe nātou kilisitiano, pea takitahi ʼe lagolago ki ai te kau takitaki lotu, ʼaē ʼe nātou ʼui ko te ʼAtua ʼe kau mo nātou. Ko te tāmateʼi ʼo te “kilisitiano” e te tahi “kilisitiano” koʼena tona fua fakalialia. Ko he maumauʼi ia ʼo te ʼofa faka kilisitiano, pea ko he fakafisi ki te lao ʼa te ʼAtua. — Vakaʼi mo 1 Soane 3:10-12.
Ko te ʼaho ʼo te fakamāu
Ko te situʼa ki te tauhi moʼoni ʼe ina toho aipe ki te tui heletiko, ohage ko te akonaki ʼo te Tahitolu, kae hoko atu foki ki te ʼu aga heletiko. ʼE ʼi ai foki te ʼaho ʼo te fakamāu, pea ko Sesu neʼe ina ʼui: “Ko te ʼakau fuli pe ʼe mole fua ʼaki he ʼu fua matalelei, ʼe taʼaga anai ia pea laku ia ki te afi.” Koia ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te fakatokaga mai ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua:
“Koutou mavae mai ia ia, ʼe taku hahaʼi, mo kapau ʼe mole koutou loto ke koutou pikisia mo ia ki tana ʼu agahala, pea mo kapau ʼe mole koutou fia maʼu he vahe ʼo tona ʼu tautea. Koteʼuhi ko tana ʼu agahala kua faka aʼu ki te lagi, pea ko te ʼAtua neʼe ina toe manatuʼi tana ʼu gāue heʼefaitotonu.” — Fakahā 18:4, 5.
Kua vave pe te haga ʼa te ʼAtua ʼo ‘ ʼai ki te loto’ ʼo te kau takitaki politike ke nātou haga ki te lotu hāla. ʼE nātou haga anai “ ʼo maumauʼi ia ia pea (...) nātou tūtu anai ʼi te afi ʼo puli noa ʼosi”. (Fakahā 17:16, 17.) ʼE molehi anai te lotu hāla pea mo tana ʼu filosofia faka pagani ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. Ei, ko te ʼAtua ʼe ina fai anai tana ʼu palalau ki te ʼu hahaʼi ʼo te lotu hāla ohage ko tona fai e Sesu ʼi te ʼaho ʼaia: “Koʼeni ko tokotou ʼapi ʼe līaki atu.” — Mateo 23:38.
Ko te lotu moʼoni ka hāo anai ʼi te tautea fakaʼatua, pea koia ko te fakaʼapaʼapa pea mo te faka kolōlia ʼe tuku anai ki te tokotahi ʼaē neʼe ʼui e Sesu “ko te ʼAtua moʼoni tokotahi”. Koia ʼaia ʼe hinoʼi e te tagata fai pesalemo ʼi tana ʼui ʼaē: “Ia koe, ʼaē ko tou huafa ko Sehova, ko koe tokotahi pe, te Maʼoluga ʼAupito ʼi te kele katoa.” — Soane 17:3; Pesalemo 83:18.
Lisi ʼo te ʼu tohi neʼe fakaʼaogaʼi:
1. Encyclopédie Britannique, 1971, Tohi 6, pasina 386.
2. Une brève histoire de la doctrine chrétiennne (fakapilitānia), neʼe fai e Bernhard Lohse, 1963, pasina 51.
3. Ibid., pasina 52-3.
4. Nouvelle Encyclopédie catholique (fakapilitānia), 1967, Tohi VII, pasina 115.
5. A Short History of Christianity, neʼe fai e Martin Marty, 1959, pasina 91.
6. A Select Library of Nicene and Post-Nicene Fathers of the Christian Church, neʼe fai e Philip Schaff pea mo Henry Wace, 1892, Tohi IV, pasina xvii.
7. Une brève histoire de la doctrine chrétienne, pasina 53.
8. A Short History of Christianity, pasina 91.
9. LʼEglise des trois premiers siècles, neʼe fai e Alvan Lamson, 1869, pasina 75-6, 341.
10. Second Century Orthodoxy, neʼe fai e J. A. Buckley, 1978, pasina 114-15.
11. Nouvelle Encyclopédie catholique, 1967, Tohi VII, pasina 115.
12. Ibid., Tohi IV, pasina 436.
13. Ibid., pasina 251.
14. Ibid., pasina 436.
15. La nouvelle encyclopédie britannique, 1985, 15è édition, Micropædia, Tohi 1, pasina 665.
16. LʼEgise des trois premiers siècles, pasina 52.
17. The Christian Tradition, neʼe fai e Jaroslav Pelikan, 1971, pasina 173.
18. Origin and Evolution of Religion, neʼe fai e Washburn Hopkins, 1923, pasina 339.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ki he tahi ʼu logo, vakaʼi te kaupepa Doit-on croire à la Trinité? ʼaē neʼe ta e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Ohage ko tona fakahā ʼi te ʼu alatike kua hili, logope ko Théophile pea mo Tertullien neʼe nā fakaʼaoga te ʼu kupuʼi palalau ʼaia, kae neʼe mole ʼi tanā fakakaukau te Tahitolu ʼaē ʼe tui ki ai te keletiate ʼi te temi nei.
[Paki ʼo te pasina 22]
Ko te ʼAtua ʼe ina ʼeke anai te ʼu takitaki politike ke nātou feagai ki te lotu hāla.
[Paki ʼo te pasina 24]
Ko te lotu moʼoni ʼe hāofaki anai mai te ʼu tautea ʼa te ʼAtua.