Ko Te Felogoi — ʼE Mole Gata ʼAki Pe Te Palalau
KOUTOU fakakaukauʼi he kau tulisi tokolahi ʼe nātou mamata he koga meʼa matalelei. Logope tanatou sio fuli ʼaē ki te koga meʼa e tahi, kae ʼe nātou tahi manatu kehekehe kiai. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te hahaʼi fuli e tahi nofo mo tana manatu. Ko he tokolua ʼe mole nā tutuʼu tahi ʼi he koga meʼa e tahi. Pea tahi ʼaē, ko te hahaʼi fuli ʼe mole nātou sioʼi he koga meʼa e tahi ʼo te koga meʼa ʼaia. Ko te tagata takitahi ʼe fia sio ki te faʼahi kehe ke malave tāfito kia ia.
Ko te faʼahi ʼaia ʼe moʼoni ʼi te nofo ʼohoana. Tatau aipe mokā ʼe nā felogoi tahi ki he ʼu faʼahiga meʼa, ʼe mole ʼi ai he taumatuʼa ʼe feala ke ʼui ʼe nā manatu tahi ki te ʼu meʼa fuli. Ko te tagata pea mo te fafine ʼe nā kehekehe ʼi te ʼu faʼahi ʼaē ohage ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonā ʼu loto, feiā aipe mo tonā maʼuli talu mai tanā veliveli, pea mo mulimuli ki te maʼuli ʼo tonā famili. Ko te ʼu manatu kehekehe ʼaē ʼe feala ke liliu ko he matapuna ʼo he ʼu fihifihia kovi. Neʼe fakahā fakahagatonu e te ʼapositolo ko Paulo, ʼo fēnei: “Ko nātou ʼaē ʼe ʼohoana ʼe ia nātou anai te loto lavea pea mo te lotomamahi.” — 1 Kolonito 7:28, The New English Bible.
Ko te felogoi, ʼe fakamaʼua ki he fakafio ʼo te ʼu manatu kehekehe ʼaia koteʼuhi ke liliu ko he kakano e tahi. Ko te meʼa ʼaia ʼe fakamaʼua ke maʼu he temi moʼo fai palalau (Vakaʼi ʼi te pasina 7). Kae ʼe maʼuhiga age ia.
Ke fakahā he fakasiosio tonu
ʼE ʼui e te tāʼaga lea ʼi te Tohi-Tapu, ʼo fēnei: “Ko te loto ʼo he tahi ʼe poto ʼe ina fai ke liliu tona gutu ʼo fakasiosio tonu, pea ki tana ʼu laugutu ʼe ina toe tuku kiai te mālohi ʼo te fakalotoʼi.” (Tāʼaga Lea 16:23). Ko te kupu faka hepeleo ʼaē ʼe faka ʼuhiga ʼi henī “ ʼe ina fai ke liliu ʼo fakasiosio tonu” ʼe faka ʼuhiga tāfito ke nofo tokaga, ke fakafuafua fakalelei te ʼu meʼa. Koia ʼaē, ʼe tuputupu he felogoi lelei ʼi te loto kae ʼe mole tuputupu ia ʼi te gutu. Ko he tahi ʼe fai felogoi lelei ʼe tonu ke lakalaka age ia ʼi he tahi ʼe fai palalau pe; ʼe tonu ko he tahi ʼe fagono fakalelei (Sake 1:19). ʼE tonu ke fakasiosio tonu ki te ʼu meʼa ʼi te loto pea mo te ʼu meʼa ʼe ū ʼi he aga ʼo tona hoa. — Tāʼaga Lea 20:5.
ʼO feafeaʼi? ʼE feala ke tautau hoko te faʼahi ʼaia ʼi he fakatokagaʼi ʼo he ʼu ʼaluʼaga ʼe pipiki ki te fihi. Ko tokotou hoa ʼe lotomamahi koa ʼi te faʼahi ʼaē ʼo te ʼu meʼa ʼi tona loto peʼe ʼi te faʼahi ʼaē ʼo tona sino? ʼE ko he mahaki koa ʼaē neʼe iku ai te aga feiā ʼo tokotou hoa? “ ʼE ko he meʼa fakafiafia ia te maʼu ʼo te palalau lelei ʼi tona temi tonu!”, ko te ʼui ʼaia ʼa te Tohi-Tapu (Tāʼaga Lea 15:23, Today’s English Version). Koia ʼaē, tou fakatokagaʼi te ʼu ʼaluʼaga; ʼe feala ai anai ke tou maʼu te aga ʼaē ke fai ʼi te ʼu temi ʼaia. — Tāʼaga Lea 25:11.
Kae ʼi te agamāhani, ko te tupuʼaga ʼo te fihi ʼe aka ia ʼi te ʼu meʼa ʼe mole hona pikipikiga ki te ʼu ʼaluʼaga ʼo te temi ʼaia.
Ke maʼu te lotomahino ki tona maʼuli ʼāfea
Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia tatou ʼi totatou temi veliveli ʼe toe kau mālohi ki te faʼufaʼu ʼo ʼatatou ʼu manatu ʼi totatou temi lalahi. ʼUhi ʼaē ko te taumatuʼa ʼe ʼomai mai te ʼu famili kehekehe, ko te ʼu faʼahiga manatu kehekehe ʼe mole hāo mai ai.
Ko te meʼa neʼe hoko ʼe fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ʼe ina fakatā lelei te faʼahi ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe liufaki ai te aleka ʼo te fuakava ki Selusalemi, ko Tavite neʼe ina fakahā ki te kaugamālie tona fiafia. Kae neʼe feafeaʼi ki tona ʼohoana ko Mical? ʼE fakahā e te Tohi-Tapu: “Ko Mical, ko te ʼofafine ʼo Saulo, neʼe fakasiosio mai te matapā sio ʼata pea neʼe sio ia ki te Hau ko Tavite ʼe hopo pea mo meʼe ia muʼa ʼo Sehova; pea neʼe kamata fehiʼa kia ia ʼi tona mafu.” — 2 Samuele 6:14-16.
Ko Mical neʼe ina fakahā te aga heʼe tui ʼo tana tāmai heʼe faitotonu ko Saulo. ʼI te manatu ʼa te ʼu tagata fai talanoa ki te Tohi-Tapu ʼaē ko C. F. Keil pea mo F. Delitzsch, ko ia ʼaē ʼe ʼui ai ʼi te vaega 16, ko Mical “ko te ʼofafine ʼo Saulo” kae ʼe mole ʼui ko te ʼohoana ʼo Tavite. Koia, ko te fihi ʼaē neʼe hoko ia nāua ki muli age, ʼe fakahā lelei ko Tavite pea mo Mical neʼe mole nā manatu tahi ki te meʼa fakafiafia ʼaia. — 2 Samuele 6:20-23.
Ko te faʼifaʼitaki ʼaia ʼe ʼiloga mai, ko te ʼu fakahala ʼo te ako ʼaē ʼe faigataʼa tona maʼu ʼe feala ke fakatupu he tagata peʼe ko he fafine ke manatu kehekehe ki he ʼu meʼa. Ko te meʼa ʼaia ʼe moʼoni logope la mo kapau ʼe nā lototahi ʼi te kaugana kia Sehova. Ohage la, ko he fafine neʼe mole tokagaʼi fakalelei te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto ʼi tana kei veliveli, ʼe feala ke ina fia fai ʼaupito ki he loto ʼofa pea mo hona fīmālie. ʼE feala ki tona ʼohoana ke hoha. ʼE feala e he tagata ʼohoana, ʼo fēnei: “ ʼE feala ke ʼau ʼui age tuʼa teau ʼe ʼau ʼofa kia ia, pea ʼe mole heʼeki feʼauga aipe!”
ʼI te ʼaluʼaga ʼaia, ko te felogoi ʼe fakamaʼua ki he “tokaga ʼe mole gata ʼaki pe ʼa tatatou ʼu meʼa takitokotahi, kae ʼo toe feiā aipe, mo te ʼu meʼa ʼa niʼihi”. (Filipe 2:4.) Moʼo felogoi, ʼe tonu ke tokagaʼi e te tagata tona ʼohoana talu mai tona maʼuli ʼāfea kae ʼaua naʼa ko tona maʼuli ʼāfea ʼo ia ʼaē ʼe ina fakatatau ki ai. Pea ʼe tonu pe foki ke toe fai feiā mo te fafine ki tona hoa. — 1 Kolonito 10:24.
Mokā neʼe hoko he ʼu aga fakaʼaliki
Ko he tokaga fakalelei ʼe ko he meʼa maʼuhiga ia mokā ko he tahi ʼi te taumatuʼa neʼe fakaʼalikiʼi peʼe neʼe fakaʼalikiʼi ʼi tana kei veliveli — ʼe fakaloto mamahi, ʼe ko he fihifihia ʼe tuputupu ia ʼaho nei. Ohage la, ko he fafine ʼe feala ke ina maʼu te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu temi ʼo tana ʼu felāveʼi fakasino, kia ia ʼe mole feala ke ina fakakeheʼi te temi nei mai te temi ʼāfea, tona ʼohoana mai te tagata ʼaē neʼe ina fakaʼalikiʼi ia ia, peʼe ko te ʼu felāveʼi fakasino mai he ʼu felāveʼi fakasino fakaʼaliki. ʼE feala ko he meʼa fakatupu ʼita, tāfito la mo kapau ʼe mole tokagaʼi e te tagata te fihifihia maʼuhiga ʼaia ʼi hana lotomahino ki te faʼahi ʼaē ʼo tona hoa. — 1 Petelo 3:8.
ʼUhi ʼaē ʼe mole feala ke koutou pulihi te maʼuli ʼāfea feiā aipe mo he faitoʼo katoa ʼo tona ʼu ikuʼaga, kae ʼe feala ke koutou fai he meʼa ʼaupito moʼo fakafimālieʼi he hoa ʼe nofo tuʼania (Tāʼaga Lea 20:5). ʼO feafeaʼi? Neʼe tohi e Petelo, ʼo fēnei: “Koutou tagata ʼohoana ʼe tonu ke koutou faiga ʼo mahino ki ʼokotou ʼu ʼohoana ʼe maʼuli mo koutou.” (1 Petelo 3:7, Phillips). Ko te mahino ʼaē ki te maʼuli ʼāfea ʼo tona hoa, ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ki te felogoi. Ka ʼe mole ʼi ai he manavaʼofa moʼoni, ko ʼakotou ʼu palalau ʼe mole hona ʼuhiga.
Ko Sesu neʼe “ ʼofa mamahi” ʼi tana felāveʼi mo nātou ʼaē ʼe lotomamahi, logope la tana mole heʼeki tau mo te ʼu mahaki ʼaia neʼe ia nātou (Mateo 14:14). ʼO toe feiā aipe, ʼe feala pe ke mole heʼeki hoko kia koutou te taʼi maʼuli mamahi ʼaia peʼe mo te fakaʼaliki ʼaē neʼe tau mo tokotou hoa, kae ʼaua naʼa koutou lotonoa ʼo ʼuhiga mo tana nofo tuʼania, ke koutou mālama ki tona maʼuli ʼāfea, pea mo koutou foaki kia ia he tokoni (Tāʼaga Lea 18:13). Neʼe tohi e Paulo, ʼo fēnei: “Kae ʼe maʼua ia tatou ʼaenī ʼe mālohi ke tou fua ia te ʼu vaivai ʼo nātou ʼaē ʼe mole mālohi kae ʼaua naʼa tou nonofo ʼaki pe te meʼa ʼaē ʼe tou leleiʼia.” — Loma 15:1.
Tō ki te hele ʼo te lotokovi
Ko te ʼohoana ʼe hage ko he ipu ʼe mole hona tau. Kae kapau ʼe maumauʼi ʼaki he tono, ʼe ko he toe mamahi ka hoko (Tāʼaga Lea 6:32). ʼIo kapau ko ia ʼaē neʼe mole hāla ʼe ina fakamolemole, ko te ʼu fihifihia ʼe feala ke fakatokatoka. Kae ko te ʼu lavea ʼe nofo ia, pea lolotoga ʼo he kē, ʼe feala ke ʼi ai he fia kumi ʼo te ʼu lavea ʼaia pea mo fakaʼaoga te ʼu meʼa ʼāfea ohage ko he holaʼaga.
ʼE mole fakapuna’maʼuli te maʼu ʼo te lotokovi ki he hoa neʼe heʼe agatonu. Kae kapau neʼe koutou fakamolemole ki tokotou hoa, koutou fakatokaga ke ʼaua naʼa haga he ʼita fualoa ʼo maumauʼi te meʼa lelei ʼaē neʼe koutou fai ʼaki he aga fakamolemole. Peʼe kakaha te lotokovi ʼi te loto peʼe ko te lotokovi ʼe mole kei matatāʼofi, ko te lotokovi hoholo ʼe fakatupu lavea ki te taumatuʼa tokolua. Koteā tona tupuʼaga? ʼE ʼui e te tōketā, ʼo fēnei: “Kapau kei koutou lotomamahi ki tokotou hoa, koteʼuhi kei koutou ʼofa ai. Koia ʼaē ko hakotou fakamamaʼo mai ia ia peʼe koutou fia lagavaka, ʼe mole koutou lolotoga fakamamahiʼi pe tokotou hoa kae ʼe koutou lolotoga maumauʼi mo koutou. ʼE koutou ʼāsili maumauʼi te felogoi ʼaē ʼe koutou loto ʼaupito kiai.”
Ei, ʼe mole feala ke koutou fakatokatoka he ʼu fihifihia ʼe hoko ʼi he agamālū. Koia, ʼi te temi ʼaē ko te ʼu meʼa ʼi tokotou loto kua fīmālie, koutou felogoi kiai mo tokotou hoa. Koutou fakamahino age he koʼe ʼe koutou lotomamahi, koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou ke koutou loto fīmālie ai, pea koteā te meʼa anai ke koutou fai moʼo taupau te felogoi. ʼAua naʼa koutou fakaʼaoga ʼi he temi te ʼu meʼa ʼāfea moʼo maʼu he holaʼaga ʼi te fihi.
Ko te popūla ki he meʼa ʼe fakatupu lavea ki te felogoi faka taumatuʼa
ʼE tau mo he taumatuʼa he tuʼania mālohi mokā ko he tahi ʼi te taumatuʼa e ʼinu peʼe toloke. Ko te hoa ʼo ia ʼaē ʼe mole popūla ki he meʼa ʼe feala ke hage ko te ʼaluʼaga ʼo Abigaïl, ʼaē ʼe fakamatala e te Tohi-Tapu. Koteʼuhi ko tona ʼohoana ko Nabal “neʼe konahia ʼosi”, ko Abigaïl neʼe faiga mālohi ʼo fakamafuli te ʼu ikuʼaga ʼo te aga vale ʼo tona ʼohoana (1 Samuele 25:18-31, 36). Ko te ʼu taumatuʼa ʼaē ko he tahi ʼe nofo hoha ʼaki he popūla ki he meʼa ʼuli, ko ia ʼaē ʼe mole tau mo te fihifihia ʼaia ʼe ina faigaʼi tuʼumaʼu he ʼu fakatuʼutuʼu moʼo fetogi tona hoa, ʼe tatau ia mo te loto fale ʼaē ʼo Nabal pea mo Abigaïla.
ʼE tou mahino ko te fīmālie lahi ʼe hoko mokā ko he tahi ʼe popūla ki he meʼa ʼe kamata hāo mai te faʼahi ʼaia. Kae ko te kamataʼaga pe ʼaia. Koutou fakakaukau age muʼa he toe afā fakamataku ʼe tō ki he kiʼi kolo. Ko te ʼu fale ʼe holo, ko te ʼu fuʼu ʼakau kua taʼaki, ko te ʼu laini telefoni kua fetōki ki te kele. Ko he toe fiafia ʼi te temi ʼaē kua fakalaka ai te tuʼani matagi. Kae ʼi te temi nei ko te toe gāue fakatokatoka lahi ʼe ʼaoga kiai. ʼO toe feiā aipe mokā ko he tahi ʼi te taumatuʼa ʼe kamata hāo mai he aga neʼe ina fai. Ko te ʼu felogoi ʼaē neʼe maumauʼi, ʼe tonu ke toe laga. Ko te moʼoni pea mo te agatonu ʼe tonu ke toe fakatuʼu. Ko te ʼu laini ʼo te felogoi ʼe ʼaoga ke toe faʼu. Ki he tahi ʼe ʼinu kava peʼe toloke ʼe lolotoga hāo mai ai, ko tona toe laga mamalie ʼaia ʼe pipiki ki te “ ʼuhigaʼi tagata foʼou” ʼaē ʼe fakamaʼua e te Tohi-Tapu ki te kau kilisitiano ke nātou fakatupu. Ko te ʼuhigaʼi tagata foʼou ʼaia ʼe tonu ke pipiki kiai te “mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele tokotou ʼatamai”. — Efesi 4:22-24; Kolose 3:9, 10.
Ko te ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe faka fealagia kia Leonard pea mo Elaine ke nā tuku tanā toloke, kae ko te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele te ʼatamai neʼe mole ina faka fealagia lelei te faʼahi ʼaia.b ʼE mole tuai kiai neʼe hā ʼihi ʼanā ʼu popūla. ʼE ʼui fēnei e Elaine: “Lolotoga taʼu e 20 neʼe ma faigaʼi ke ma maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te Tohi-Tapu pea mo he nofo ʼohoana fīmālie, kae neʼe ko he meʼa neʼe mole ma fealagia kiai.” “Ko tomā ʼu popūla ki te ʼu meʼa ʼaia neʼe aka ʼaupito ia māua.” Neʼe mole feala ke ma tuku te ʼu faʼahi ʼaia ʼaki te ako ʼo te Tohi-Tapu pea mo te faikole.
Ko Leonard pea mo Elaine neʼe nā kumi he tokoni ke nā mahino ki te ʼu tupuʼaga ʼo tanā ʼu popūla. Ko te ʼu tokoni lelei mai “te kaugana agatonu mo poto” ʼo ʼuhiga mo te ʼu gaohi koviʼi ʼaē ʼo te ʼu tamaliki, ʼo ʼuhiga mo te popūla ʼaē ki te kava pea mo te fakaʼapaʼapa ʼaē ʼe tau mo te ʼu fafine, neʼe ko he tokoni maʼuhiga kia nāua (Mateo 24:45-47)c. ʼE ʼui e Elaine fēnei: “Neʼe ko he tokoni kia māua ke ma fakatokatoka tomā ʼu fihifihia pea mo tomā vāhaʼa faka taumatuʼa.”
E feafeaʼi te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia
Ko Lepeka neʼe lotomamahi ʼaupito ʼi te ʼu ʼohoana ʼo tana tama ko Esau. ʼI tana tuʼania naʼa muliʼi e tana tama ʼaē ko Sakopo te faʼifaʼitaki ʼa Esau, neʼe fakahā e Lepeka tona lotomamahi, ʼo ina ʼui fēnei ki tona ʼohoana ko Isaake: “Kua ʼau liliu ʼo fakalialia ki toku maʼuli ʼuhi ko te ʼu ʼofafine ʼo Heti. Kapau nei ʼe toʼo e Sakopo he fafine ʼi te ʼu ʼofafine ʼo Heti ohage ko nātou ʼaē, ʼi te ʼu taʼahine ʼo te fenua, koteā leva te ʼuhiga ʼo toku maʼuli?” — Senesi 27:46.
Koutou fakatokagaʼi ʼo ʼuhiga mo te palalau fakahagatonu ʼaē ʼa Lepeka ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto, neʼe mole ina fakafihiʼi ia Isaake. Neʼe mole ina ʼui age, “Ko meʼa fuli ʼaenī ko tau hāla!” peʼe, “ ʼe tonu ke ke tokaga fakalelei ki te faʼahi ʼaia!” Kailoa ia, neʼe fakaʼaoga e Lepeka te kupu ʼaē “ko ʼau” moʼo fakahā ʼo te malave ʼaē ʼo te fihifihia kia ia. Ko te taʼi fai ʼaia neʼe feala ai ke lotomahino ia Isaake, ʼo mole ina fia fakahāo hona ʼuhiga ʼo ia. ʼI tana logoʼi ʼaē ʼe mole ʼi ai he faʼahiga fihiʼi ʼe fai age kia ia, ko te tali ʼa Isaake ki te tagi ʼa Lepeka neʼe mole tuai ia. — Senesi 28:1, 2.
Ko te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼe feala ke nātou maʼu he ako mai te aga ʼa Lepeka. Ka malaga he fihi, tauʼi te fihifihia kae ʼaua naʼa koulua fetauʼaki. Ohage ko Lepeka, koutou fakahā peʼe malave feafeaʼi kia koutou te fihifihia. “ ʼE ʼau lotomamahi ʼuhi (...)” peʼe, “ ʼe ʼau hage ia ʼe mole tokagaʼi ʼau ʼuhi (...)” ʼe lelei age ia ʼi te ʼui ʼaē “ ʼe ke haga ʼo fakatupu toku lotomamahi!” peʼe, “ ʼe mole ke mahino pe la kia ʼau ʼi he temi!”
ʼE fakalaka age ʼi te loto faʼa kātaki
Ko te ʼohoana ʼo te ʼuluaki taumatuʼa, ʼaē ko Atama pea mo Eva, neʼe tuʼu ia sēkulō fualoa, ʼo tupu ai te famili ʼo te ʼu tama pea mo te ʼu taʼahine (Senesi 5:3-5). Kae ʼaua leva naʼa ʼui ko tonā ʼohoana neʼe tonu ke faʼifaʼitakiʼi. Mole faʼa fualoa kiai, ko te manatu faʼitaliha pea mo te manukiʼi ʼo te ʼu lao faitotonu ʼo te Tupuʼaga neʼe maumauʼi te fakatahi ʼo te tagata pea mo te fafine ʼaia ʼaē neʼe tonu ke nā faʼu pe he kakano e tahi.
ʼO toe feiā aipe ia ʼaho nei, ko te ʼohoana neʼe feala ke tuʼu, kae ʼe feala ke mole maʼu ai te ʼu koga tāfito ʼo te felogoi. Ko te ʼu fakakaukau mālohi fakatupu maumau pea mo te ʼu agaaga ʼe mole lelei ʼe feala pe honatou taʼaki (Vakaʼi ia 2 Kolonito 10:4, 5). Ko te faʼahi ʼaia ʼe ko he gāue ke fai tuʼumaʼu. Kae ʼe ʼi ai tona fua. Ko Sehova ʼAtua ʼe tokaga ʼaupito ki te fakatuʼutuʼu ʼo te nofo ʼohoana, koteʼuhi ko ia ko tona Tupuʼaga (Malakia 2:14-16; Hepeleo 13:4). Koia, kapau ʼe tou fai totatou maʼua, ʼe feala ke tou falala ʼe ina tokagaʼi anai ʼatatou ʼu faiga pea ʼe ina tuku mai anai kia tatou te poto pea mo te mālohi ʼaē ʼe ʼaoga moʼo tokoni ia tatou ʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼo te ʼu felogoi faka taumatuʼa ʼo te nofo ʼohoana. — Vakaʼi ia Pesalemo 25:4, 5; 119:34.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te tokoni ki te ʼu famili ʼe tau mo te fihifihia ʼo te kava ʼe talanoa ʼi te nusipepa Koutou ʼaʼala! ʼo te ʼaho 22 ʼo maio 1992, ʼu pasina 3 ki te 7.
b Ko te ʼu higoa neʼe fetogi.
c Vakaʼi ʼi te Koutou ʼaʼala! ko te ʼu alatike ʼo te ʼaho 8 ʼo ʼoketopeli 1991, pea mo te ʼaho 22 ʼo maio 1992, pea mo te ʼaho 8 ʼo sūlio 1992.
[Talanoa ʼo te pasina 6]
“ ʼE lahi age te temi ʼaē ki te ʼu ʼotaʼota!”
NEʼE FEHUʼI age ki te tagata pea mo tona ʼohoana ʼe tau mo te ʼu fihifihia ʼi tonā maʼuli faka taumatuʼa peʼe ko hola e fia ʼe nā tuku ʼi te vāhaʼa fuli moʼo toʼo ki tuʼa ʼo te ʼu ʼotaʼota. Neʼe fēnei tanā tali: “ ʼE lagi ko minuta e 35 ʼi te vāhaʼa, peʼe ko minuta e 5 ʼi te ʼaho. Pea neʼe fehuʼi age kia nāua pe ko hola e fia ʼe nā tuku ki tanā felogoi fakatahi.” Pea neʼe punamaʼuli te tagata. “ ʼE lahi age te temi ʼaē ki te ʼu ʼotaʼota!” ko tana ʼui ʼaia, pea ina toe ʼui: “ ʼE ko he falala vale ia te manatu ʼaē ko te ʼu minuta e nima ʼi te ʼaho ʼe feʼauga moʼo taupau te nofo ʼohoana. Pea ʼe mahino ia, ʼe mole feʼauga ia moʼo hikihiki ʼo te nofo ʼohoana.”
[Talanoa ʼo te pasina 7]
Fakatuʼu he ʼu lekula e loloto
◻ Koutou felogoi ki he meʼa e tahi ʼi tona temi tonu (1 Kolonito 14:33,40)
◻ Fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto; ʼaua naʼa tuku te hāla ki he tahi (Senesi 27:46)
◻ ʼAua naʼa ta (Efesi 5:28, 29)
◻ ʼAua naʼa fai he ʼu lea ʼe mole lelei (Tāʼaga Lea 26:20)
◻ Faigaʼi te fakatokatoka, kae ʼaua naʼa ko te fia mālo (Senesi 13:8, 9)
[Paki ʼo te pasina 4]
Mokā malaga he fihi, tauʼi te fihifihia kae ʼaua naʼa koulua fetauʼaki.
[Paki ʼo te pasina 8]
Fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto; ʼaua naʼa fai he ʼu tukugakovi.