Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w93 1/8 p. 15-20
  • ʼAua Naʼa Koutou Fakagafua Ke Fakakovi ʼi Takotou ʼu Agamāhani Aē ʼe Lelei

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼAua Naʼa Koutou Fakagafua Ke Fakakovi ʼi Takotou ʼu Agamāhani Aē ʼe Lelei
  • Te Tule Leʼo—1993
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko te ʼu tokoni kia nātou pea mo tatou
  • ʼAua naʼa tou fakagafua ke fakahēhē tatou
  • Ko te ʼu agamāhani ʼa te kau tūpulaga
  • Ko te ʼu meʼa ʼe ʼaoga moʼo puipui ʼatatou ʼu agamāhani
  • Kotou Tokakaga Ki ʼAkotou Fakakaugā ʼi Te ʼu ʼAho Fakamuli ʼAeni
    Te Tule Leʼo—2015
  • “Ke Ke Haga Palalau Pea ʼAua Naʼa Ke Fakalogologo”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • “ʼE Fakatuʼuake Anai Te Kau Mate”
    Te Tule Leʼo—1998
Te Tule Leʼo—1993
w93 1/8 p. 15-20

ʼAua Naʼa Koutou Fakagafua Ke Fakakovi ʼi Takotou ʼu Agamāhani Aē ʼe Lelei

“ ʼAua naʼa koutou fakagafua ke fakahēhē koutou. Ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakakovi he ʼu agamāhani ʼe lelei.” — 1 Kolonito 15:33.

1, 2. a) Koteā te ʼu manatu neʼe maʼu e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te kau kilisitiano ʼo Kolonito, pea koteā tona tupuʼaga? b) Koteā te tokoni ka tou vakaʼi tāfito anai?

ʼE KO he meʼa fakalave loto te ʼofa ʼa te ʼu mātuʼa! ʼE ina ʼeke te ʼu mātuʼa ke nātou sakilifisio ia nātou totonu maʼa tanatou ʼu fānau, ke nātou ako pea moʼo tokoniʼi nātou. Lagi neʼe mole ʼi ai he fānau ʼa te ʼapositolo ko Paulo, kae ʼi tana faitohi ki te kau kilisitiano ʼo Kolonito, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼIo ka ʼe koutou maʼu anai he kau taki kia Kilisito ʼe lauʼi hogofulu afe, ʼe mahino ia ʼe mole lahi takotou ʼu tāmai; heʼe ko ʼau ʼaē neʼe liliu ko takotou tāmai ia Kilisito Sesu ʼaki te logo lelei.” — 1 Kolonito 4:15.

2 ʼI muʼa atu, ko Paulo neʼe ʼalu ki Kolonito, koga meʼa neʼe fai faka mafola ai ki te kau Sutea pea mo te kau Keleka. Pea neʼe tokoni ki te faʼufaʼu ʼo te kokelekasio ʼi Kolonito. ʼI tana tahi tohi neʼe ina fakatatau tana loto tokaga ki he faʼe ʼe ina fafaga tana tamasiʼi, kae ki te kau Kolonito neʼe hage ia ko he tāmai (1 Tesalonika 2:7). Ohage ko he tāmai ʼofa, ko Paulo neʼe ina akonakiʼi tana ʼu fānau fakalaumālie. ʼE feala ke koutou fakaʼaoga te tokoni fakatāmai ʼaē neʼe fai ki te kau kilisitiano ʼo Kolonito: “ ʼAua naʼa koutou fakagafua ke fakahēhē koutou. Ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakakovi he ʼu agamāhani ʼe lelei.” (1 Kolonito 15:33). He koʼe koa neʼe tohi e Paulo te ʼu meʼa ʼaia ki te kau Kolonito? E feafeaʼi koa hatatou maʼuliʼi te tokoni?

Ko te ʼu tokoni kia nātou pea mo tatou

3, 4. Koteā te meʼa ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te Kolonito ʼo te ʼuluaki sēkulō pea mo nātou ʼaē neʼe nonofo ai?

3 ʼI te ʼuluaki sēkulō, ko te tagata seokalafia Keleka ko Strabon neʼe ina tohi fēnei: “Neʼe higoa ia Kolonito ‘koloā’ koteʼuhi ko tana ʼu fakatuʼu koloā, koteʼuhi neʼe tuʼu ʼi Isthme pea mo pule ki te ʼu ʼuafu e lua, ʼaē ko te tahi neʼe ʼalu fakahagatonu ki Asia, pea ko te tahi ki Italia; pea ʼe faigafua te fetukuʼaki ʼo te ʼu koloā mai te ʼu fenua ʼaia e lua.” ʼI te ʼu lua taʼu fuli, ko te hahaʼi tokolahi neʼe ʼomai ki Kolonito ki te ʼu Faigaoʼi Isthmiques.

4 Neʼe feafeaʼi te hahaʼi ʼo te kolo ʼaia ʼaē neʼe ko te kolo hau ʼo te ʼu gāue faka puleʼaga pea ko te uho ʼo te tauhi ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼa Aphrodite? Ko te polofesea ko T. S. Evans neʼe ina fakamatala fēnei: “Lagi neʼe ko [tona hahaʼi] ko te toko 400 000. Neʼe ina maʼu te toe ʼatamai māʼoluga, kae ko tana ʼu aga ke fai neʼe mole faʼa lelei, neʼe fakalialia. (...) Ko te kau Keleka ʼo Achaïe neʼe ʼiloga ʼi tanatou fihifihia ʼi te faʼahi fakaʼatamai pea mo tanatou holi mālohi ki he ʼu logo foʼou. (...) Ko tanatou manatu pe ʼaē kia nātou neʼe teuteuʼi pe nātou ki te ʼu magaʼi lotu.”

5. Koteā te tuʼutāmaki neʼe felāveʼi mo te ʼu tēhina ʼo Kolonito?

5 Ki muli age, mo te kokelekasio pe la neʼe maveuveu ʼuhi ko ʼihi neʼe nātou haga ki te ʼu kumi fialahi (1 Kolonito 1:10-31; 3:2-9). Ko te fihifihia lahi, neʼe ko ʼihi neʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE mole ʼi ai he toe fakatuʼuake mai te mate.” (1 Kolonito 15:12; 2 Timoteo 2:16-18). Logope la te ʼu akonaki (hāla) ʼaē neʼe nātou tui ki ai, neʼe tonu ke haga ia Paulo ʼo fakatonutonuʼi nātou ʼaki hana fakahā fakalelei age ko Kilisito neʼe “fakatuʼuake mai te mate”. Koia, ko te ʼu kilisitiano neʼe nātou falala ko te ʼAtua ʼe ina tuku age anai kia nātou ia te “mālo ʼaki totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito”. (1 Kolonito 15:20, 51-57.) Ka na pau la neʼe koutou nonofo ʼi te koga meʼa ʼaia, neʼe koutou tuʼutāmaki anai koa?

6. Neʼe faka ʼuhiga tāfito koa kia ai te tokoni ʼaē ʼa Paulo ia 1 Kolonito 15:33?

6 ʼI tana lolotoga fakahā ʼo te fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te kau mate ʼe fakatuʼuake anai, neʼe ʼui age e Paulo ki te kau Kolonito, ʼo fēnei: “ ʼAua naʼa koutou fakagafua ke fakahēhē koutou. Ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakakovi he ʼu agamāhani ʼe lelei.” Ko te tokoni ʼaia neʼe faka ʼuhiga tāfito ki te hahaʼi ʼo te kokelekasio ʼaē neʼe fakafeagai ki te akonaki ʼo te toe fakatuʼuake. Neʼe nātou lotolotolua pe koa ʼo ʼuhiga mo he puani neʼe mole nātou mahino kiai? (Vakaʼi ia Luka 24:38.) Kailoa ia. Neʼe tohi e Paulo “ko ʼihi ia koutou ʼe nātou ʼui ʼe mole ʼi ai te fakatuʼuake”, koia ko te hahaʼi ʼaia ʼe nātou fakahā tanatou fakafeagai, ʼe ko he faʼahiga aga ki te ʼapositasia. Neʼe ʼiloʼi lelei pe e Paulo neʼe feala ke nātou fakakovi he ʼu agamāhani ʼe lelei pea mo te ʼu manatu ʼe lelei ʼo tonatou ʼu kaugā fagona. — Gāue 20:30; 2 Petelo 2:1.

7. Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe feala ai ke tou fakaʼaogaʼi te manatu ʼaē ia 1 Kolonito 15:33?

7 ʼE feafeaʼi koa hatatou fakaʼaogaʼi te fakatokaga ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakakaugā? Neʼe mole ʼui ia e te ʼapositolo ʼe tonu ke mole tou tokoni ki he tahi ʼi te kokelekasio ʼe faigataʼa hana mahino ki he vaega peʼe ko he akonaki ʼo te Tohi-Tapu. ʼIo, ko Suta 22, 23 ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou foaki he tokoni manavaʼofa ki te hahaʼi fakamalotoloto ʼaē ʼe ʼi ai tanatou ʼu faʼahiga lotolotolua (Sake 5:19, 20). Kae, ko te tokoni fakatāmai ʼa Paulo, ʼe mahino ia ʼe tonu ke fakaʼaoga mo kapau ko he tahi ʼe fakafefeka ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼe moʼoni ʼi te Tohi-Tapu peʼe ina fai he ʼu palalau ʼe fakatupu mahalohalo peʼe mole ʼaoga. ʼE tonu ke tou fakamamaʼo mai te ʼu faʼahiga hahaʼi ʼaia. ʼIo, kapau ko he tahi kua liliu ko he ʼaposita, ʼe tonu ke fai he ʼu fakatuʼutuʼu e te ʼu tauhi ōvi fakalaumālie moʼo puipui te faga ōvi. — 2 Timoteo 2:16-18; Tito 3:10, 11.

8. E feafeaʼi hatatou maʼu he fakasiosio tonu mokā ko he tahi ʼe fakafeagai ki he akonaki ʼo te Tohi-Tapu?

8 ʼE feala pe ke toe fakaʼaogaʼi te ʼu talanoa fakatāmai ʼa Paulo ia 1 Kolonito 15:33 kia nātou ʼaē ʼe mole kau ʼi te kokelekasio, nātou ʼaē ʼe nātou lagolago te ʼu akonaki hāla. E feafeaʼi koa hatatou liliu ʼo fakakaugā mo nātou? Mo kapau ʼe mole tou fakakeheʼi ia nātou ʼaē ʼe feala ke tou tokoni kiai pea mo nātou ʼaē ʼe nātou lagaʼi pe he ʼu fakafihi moʼo lagolago he akonaki hāla. Ohage la, ʼi tatatou gāue fagonogono, ʼe feala pe ke tou felāveʼi mo he tahi ʼe fakafeagai ki he ʼu manatu kae ʼe hā ʼaki mai ʼe lotolelei ke talanoa ki te ʼu meʼa ʼaia (Gāue 17:32-34). Ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ko he fihifihia, koteʼuhi ʼe tou fiafia ʼi te fakamatala ʼo te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu kia nātou ʼaē ʼe nātou loto moʼoni ke nātou ʼiloʼi te faʼahi ʼaia, ʼe tou toe ʼaʼahi pe foki ia nātou ʼaia moʼo fakahā kia nātou he ʼu fakamoʼoni (1 Petelo 3:15). Kae, ko ʼihi ia nātou ʼaia ʼe feala pe ke mole nātou kumi fakalelei te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu.

9. ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou aga mokā ʼe lagaʼi he fakahala ʼo ʼuhiga mo te ʼu akonaki ʼaē ʼe tou fakamoʼoni kiai?

9 E hahaʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou fakafihiʼi lolotoga ʼo ni ʼu hola, ʼo ni ʼu vāhaʼa, kae ʼe mole nātou kumi te moʼoni. ʼE nātou fia maumauʼi pe te tui ʼa he tahi ʼaki hanatou fia fakahāhā tanatou ako faka hepeleo, faka keleka, peʼe ko te ako ʼo te evolisio. Ko ʼihi kau Fakamoʼoni ʼe fai palalau mo nātou ʼaia ʼe hage kia nātou ʼe fakafihiʼi nātou, pea fakamulimuli age kua nātou fakatahi tuʼumaʼu mo nātou ʼaia ʼo palalau ki te ʼu akonaki faka lotu ʼe hāla, e faka filosofia, peʼe ko he ʼu talanoa hāla faka scientifique. ʼE tonu ke tou tokagaʼi ko Sesu neʼe mole ina tuku ke hoko te faʼahi ʼaia kia te ia, logope la neʼe feala ke mālo ʼi te ʼu fihi ʼaē mo te kau takitaki lotu ʼaē neʼe ako ʼi te ʼu fale ako Hepeleo pea mo Keleka. ʼI tona fakafihiʼi, neʼe tali fakanounou pe Sesu, pea neʼe tokaga pe ia ki te hahaʼi agavaivai, ko te kau ōvi moʼoni. — Mateo 22:41-46; 1 Kolonito 1:23–2:2.

10. He koʼe koa ko te kau kilisitiano ʼaē ʼe ʼi ai tanatou ʼu olotinatea pea mo nātou fealagia ki te ʼu logo ʼaē e tuku ki te olotinatea, ʼe tonu ke nātou nonofo tokaga?

10 Ia ʼaho nei, ko te ʼu olotinatea kua nātou avahi ʼihi ʼu faka fealagia ki te fakakaugā kovi. ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe ʼi ai tanatou ʼu olotinatea pea mo tanatou ʼu telefoni, ko ʼihi fale gāue ʼe nātou fakaui ki te hahaʼi ʼaia ke nātou tuku he ʼu logo ki te olotinatea; ʼo feala leva ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe ʼi ai tanatou ʼu olotinatea pea mo tanatou telefoni ke nātou lāu te ʼu logo ʼaia. Ko te meʼa ʼaia neʼe ina fakatupu te meʼa ʼaē ʼe tou higoaʼi ko te ʼu fihi faka olotinatea ʼo ʼuhiga mo he ʼu meʼa faka lotu. Ko he kilisitiano ʼe feala ke fia kau ki te ʼu taʼi fihi ʼaia, pea mo nofo ʼi he ʼu hola mo he tahi ʼe ina lagaʼi he ʼu manatu faka ʼaposita pea lagi ko he tahi neʼe fakamavae ʼi te kokelekasio. Ko te fakatotonu ʼaē ia 2 Soane 9-11 ʼe ina faka ʼiloga te tokoni fakatāmai ʼa Paulo ʼaē ke hoko ʼi te ʼu fakakaugā kovia.

ʼAua naʼa tou fakagafua ke fakahēhē tatou

11. Koteā ʼaē neʼe faka fealagia e te tuʼu fakakoloa ʼo Kolonito?

11 Kua tou talanoa pe kiai, ko Kolonito ko te tuʼu fakakoloa neʼe ʼi ai te ʼu fale koloā ʼaupito pea mo te ʼu matani gāue (1 Kolonito 10:25). Tokolahi ia nātou ʼaē neʼe ʼomai ki te ʼu Faigaoʼi Isthmiques neʼe nonofo ʼi te ʼu fale lā, pea lolotoga ʼo te ʼu faigaoʼi, ko te hahaʼi fakatau neʼe nātou nonofo ʼi te ʼu kiʼi fale ʼe feʼāveʼaki peʼe ko te ʼu koga meʼa fakatau ʼe ʼaofi (Vakaʼi ia Gāue 18:1-3). Neʼe ko he meʼa neʼe faka fealagia kia Paulo ke ina maʼu hana gāue he ko ia neʼe ko te tagata faʼu fale lā. Pea neʼe feala ai kia ia ke ina fakahā ʼi tona koga meʼa gāue te logo lelei. Ko te polofesea ko J. Murphy-O’Connor ʼe ina tohi, ʼo fēnei: “Mai te fale koloā ʼe tuʼu ʼi te lotomalie ʼo te fakatauʼaga e hahaʼi (...) pea mo te ala e hahaʼi ʼaupito, neʼe mole gata ʼaki pe te fai faka mafola ʼa Paulo ki tana ʼu kaugā gāue pea mo nātou ʼaē neʼe ʼomai ʼo fai fakatau, kae mo te hahaʼi pe ʼi tuʼa atu neʼe feala ke fai tana faka mafola kia nātou ʼaia. ʼI te ʼu temi ʼaē ʼe mole kei lahi ai te gāue, neʼe feala pe tana ʼalu ʼo tuʼu ʼi te matapā pea mo faigaʼi ia nātou ʼaē neʼe hage kia ia, ʼe feala ke nātou fagono ki te logo (...). ʼE faigataʼa hatatou mole maʼu te manatu ʼaē ko tana fai mālohi pea mo tana tui mālohi neʼe mole tuai tana liliu ko he ‘tagata maʼuhiga’ ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼaē neʼe ko he meʼa neʼe fia ʼomai kiai ia nātou ʼe fia ʼiloʼi meʼa fuli, ʼo mole gata ʼaki pe te kau lipa noa kae mo nātou ʼaē ʼe nātou kumi fakamalotoloto. (...) Ko te ʼu fafine ʼohoana ʼaē neʼe logo ki te ʼu talanoa ʼo ʼuhiga mo ia, neʼe feala ke nātou ʼomai kia ia mo ʼanatou ʼu kaugana, ohage ʼe nātou fia totogi he ʼu meʼa. ʼI te ʼu temi faigataʼa, mokā ʼe gaohi koviʼi peʼe mo fakamatakuʼi te kau tui, neʼe feala ke nātou felāveʼi mo ia ohage ko he ʼu hahaʼi ʼe ʼomai kia ia ʼo fai fakatau. Ko te fale gāue neʼe toe faka fealagia foki kia ia ke felāveʼi mo te ʼu ofisie ʼo te kolo.”

12, 13. E feafeaʼi hatatou fakaʼaogaʼi te manatu ia 1 Kolonito 15:33 ʼi totatou koga meʼa gāue?

12 Kae, neʼe fakamoʼoni e Paulo neʼe feala pe ke ʼi ai he ʼu “fakakaugā kovi” ʼi te koga meʼa gāue. ʼE tonu foki mo tatou ke tou fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia. Koia ʼaē neʼe palalau ai Paulo ki te faʼahiga manatu neʼe maʼu e ʼihi: “Tou kakai pea mo tou ʼiʼinu, he ko ʼapogipogi ʼe tou mamate anai.” (1 Kolonito 15:32). Koutou fakatokagaʼi neʼe ina fakahoa mai aipe kiai tana tokoni fakatāmai ʼaenī: “ ʼAua naʼa koutou fakagafua ke fakahēhē koutou. Ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakakovi he ʼu agamāhani ʼe lelei.” E feafeaʼi ki te koga meʼa gāue pea mo te kumi ʼo te fakafiafia hanā fakatupu he tuʼutāmaki?

13 Ko te kau kilisitiano ʼe nātou fia vāhaʼa lelei mo ʼonatou kaugā gāue, pea e lahi te ʼu meʼa neʼe hoko ʼe hā mai ai ko te aga ʼaia ʼe ina faka fealagia he fagonogono. Kae, ʼe toe feala pe foki ke ʼui e he kaugā gāue ʼo ʼuhiga mo te taʼi aga ʼaia, ʼe tou fia nonofo mo ia ʼuhi ʼe tou fia maʼu he ʼu lakaga lelei pea mo ia. ʼE feala anai ke fakaafe tatou e he tahi ke tou ʼolo ʼo kai, peʼe ki he ʼu faʼahiga fakafiafia ʼi te fakaʼosi vāhaʼa. Ko ia ʼaia ʼe feala ke hage pe ʼe agalelei pea mo lelei tana aga, pea ko tana fakaafe ʼe feala anai pe ke mole kovi ia. Kae, ʼe tokoni tatou e Paulo, ʼo fēnei: “ ʼAua naʼa koutou fakagafua ke fakahēhē koutou.”

14. Neʼe feafeaʼi ki ʼihi kilisitiano tanatou fakagafua ke fakahalaʼi nātou e he ʼu fakakaugā?

14 Ko ʼihi kilisitiano neʼe nātou hēhē. Neʼe nātou lotonoa ʼo ʼuhiga mo te taʼi fakakaugā ʼaia. E lagi neʼe tuputupu mamalie mai he ʼu manatu tahi ki he ʼu meʼa ohage ko te faigaoʼi peʼe ko te mālōlō. Peʼe lagi ko he kaugā gāue ʼe mole kilisitiano ʼe agalelei pea mo loto tokaga, ʼo feala ai leva ki te kilisitiano ke lahi te temi ʼaē ʼe fakatahi ai mo ia ʼaia, ʼo ina lelei age tana fakatahi ʼaē mo ia ʼi ʼihi ʼi te kokelekasio. Pea ko te fakakaugā ʼaia neʼe fakatupu ai leva te tōtō ʼa te kilisitiano ʼi he fono. Neʼe lagi neʼe hū tuai ki tona api, pea neʼe mole feala ai leva tana kau ki te gāue faka minisitelio ʼi te uhu. Neʼe lagi neʼe sio ki he ʼata neʼe tonu pe ke ina fakafisi kiai. ʼE feala anai ke tou manatu fēnei: ‘Ko te meʼa ia ʼaia ʼe mole hoko anai ia kia ʼau.’ Kae tokolahi ia nātou ʼaē neʼe hēhē neʼe lagi nātou maʼu te manatu ʼaia. ʼE tonu ke tou fai takitokotahi te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE ʼau lotomālohi koa ke ʼau muliʼi te tokoni ʼa Paulo?’

15. Koteā te manatu poto ʼe tonu anai ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo ʼotatou ʼu vāhaʼa fale?

15 Ko te meʼa ʼaenī ʼo ʼuhiga mo ʼotatou ʼu kaugā gāue ʼe toe faka ʼuhiga pe kia nātou ʼaē e vāhaʼa fale mo tatou. ʼE mahino ia, ko te kau kilisitiano ʼo Kolonito neʼe ʼi ai tonatou ʼu vāhaʼa fale. ʼI ʼihi ʼu koga meʼa, ʼe ko he agamāhani ia te tali kāiga lelei pea mo te fetokoniʼaki faka vāhaʼa fale. ʼI te ʼu kolo vao, ko te ʼu vāhaʼa fale ʼe feala ke nātou fefalalaʼaki ʼuhi ko te nofo mamaʼo ʼi te kolo hau. Ko te ʼu felogoi faka famili ʼe mālohi ʼaupito ʼi ʼihi ʼu agaʼi fenua, ʼo feala ai ke fai he ʼu fakaafe tuʼumaʼu. ʼIo, ko he manatu poto ʼe maʼuhiga, ohage ko tona fai ʼaē e Sesu (Luka 8:20, 21; Soane 2:12). ʼO ʼuhiga mo tatatou felogoi mo ʼotatou vāhaʼa fale pea mo totatou famili, ʼe tou tautau holi koa ke hage pe ko te temi ʼaē neʼe mole heʼeki tou kilisitiano ai? Lagi ʼe lelei age hatatou toe fakasiosioʼi te faʼahi ʼaia pea mo sivi fakalelei pe koteā te ʼu tuʼakoi ʼaē ʼe ʼaoga kiai.

16. ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te ʼu palalau ʼa Sesu ia Mateo 13:3, 4?

16 ʼI te tahi ʼaho neʼe fakatatau e Sesu te folafola ʼo te Puleʼaga ki te ʼu pulapula “neʼe maluku te ʼu tegaʼi ʼakau ʼi te fakaloaloa ʼo te ala, pea neʼe ʼomai te ʼu manu lele ʼo kai”. (Mateo 13:3, 4, 19). ʼI te temi ʼaia, ko te kele ʼo te ʼu ala neʼe fefeka, koteʼuhi neʼe tokolahi ia nātou ʼaē neʼe haʼele taliuliu ʼi ai. ʼE ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼo te hahaʼi tokolahi ʼi te temi nei. Ko tonatou maʼuli ʼe fonu pe ko te ʼu hahaʼi e vāhaʼa fale mo nātou, ko tonatou ʼu kaugā, pea mo ʼihi ʼe ʼomai pea mo ʼolo, ʼo nātou maʼumaʼua aipe. Ko te kele ʼo tonatou ʼu loto ʼe hage pe ʼe malamalaki, ʼo fai ke fefeka ʼo ʼuhiga mo te tūtū kiai ʼo te ʼu pulapula ʼo te moʼoni. Ko te loto fefeka feiā, ʼe feala pe ke tuputupu ʼi he kilisitiano ʼi he ʼaho.

17. ʼE lave feafeaʼi kia tatou te fakakaugā ʼo te ʼu vāhaʼa fale pea mo ʼihi?

17 Ko ʼihi vāhaʼa fale peʼe ko hotatou ʼu kāiga ʼe mole ko he kau Fakamoʼoni, ʼe feala ke nātou agalelei pea mo tokoni kia tatou, kae ʼe nātou fakahā aipe ʼe mole nātou fia logo ki te ʼu meʼa fakalaumālie peʼe ko te ʼofa ki te faitotonu (Maleko 10:21, 22; 2 Kolonito 6:14). ʼE mole fakamaʼua tatatou tali te lotu faka kilisitiano ke tou liliu ʼo aga faikehe pea mo aga fakamāhuʼi. Neʼe tokoniʼi tatou e Sesu ke tou tokakaga fakalelei ki ʼihi (Luka 10:29-37). Kae ko te tokoni ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakakaugā neʼe toe haʼu mai te ʼAtua pea neʼe ʼaoga. ʼI tatatou fakaʼaogaʼi te tokoni ʼuluaki, ʼe mole tonu ke galo ia tatou te lua tokoni. Kapau ʼe mole tou taupau te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia e lua ʼi totatou ʼatamai, ko tatatou ʼu agamāhani ʼe feala ke tuʼutāmaki ia. Koteā te kehekehe ʼo ʼatatou ʼu agamāhani pea mo ʼaē ʼo ʼotatou ʼu vāhaʼa fale peʼe ko ʼotatou ʼu kāiga ʼo ʼuhiga mo te agatonu peʼe ko te fakalogo ki te lao ʼa Sesale? Ohage la, ʼe feala ke nātou ʼui ʼe lelei mo maʼuhiga ki tonatou maʼuli, ke mole nātou tala tanatou ʼu meʼa fuli ʼanatou peʼe ko ʼanatou ʼu fealagia. ʼE feala ke nātou talanoa kiai ʼaki he palalau fakalotoʼi ʼi he fai ʼinu kafe peʼe lolotoga ʼo he kiʼi ʼaʼahi. ʼE malave feafeaʼi anai te faʼahi ʼaia ki takotou ʼu manatu pea mo takotou ʼu agamāhani agatonu? (Maleko 12:17; Loma 12:2.) “ ʼAua naʼa koutou fakafua ke fakahēhē koutou. Ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakakovi he ʼu agamāhani ʼe lelei.”

Ko te ʼu agamāhani ʼa te kau tūpulaga

18. He koʼe koa ʼe toe ʼaoga te manatu ʼaē ia 1 Kolonito 15:33 ki te kau tūpulaga?

18 ʼE lave tāfito ki te kau tūpulaga te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou sio pea mo logo kiai. ʼE koutou fakatokagaʼi koa ko te ʼu fānau ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fai ʼe tatau ʼosi mo te ʼu aga ʼaē ʼo ʼanatou mātuʼa, peʼe ko tonatou tēhina pea mo tuagaʼane? Koia, ʼe mole tonu ke tou puna’maʼuli, ko te fānau ʼe feala ke fakahalaʼi mālohi nātou e ʼonatou kaugā gaoʼi peʼe ko ʼonatou ʼu kaugā ako (Vakaʼi ia Mateo 11:16, 17). Kapau ʼe nonofo takotou fānau mo he kau tūpulaga ʼe palalau agatuʼu ki ʼanatou ʼu mātuʼa, he koʼe koa ʼe manatu anai ʼe mole lave ki takotou fānau? Pea kapau la ia ʼe nātou logo tuʼumaʼu pe ki ʼihi tūpulaga ʼe nātou fai he ʼu lea heʼeʼaoga? Pea kapau la ia ʼe tupu ʼi tona ʼu kaumeʼa ʼi te fale ako peʼe ʼi te koga ʼaē ʼe nofo ai he ʼai ʼo he ʼu faʼahiga sūlie peʼe ko he ʼu meʼa gigila ʼo te temi? ʼE tonu koa ke tou manatu ko te kau kilisitiano tūpulaga ʼe nātou hāo mai te taʼi fakahala ʼaia? Neʼe faka tuʼakoi koa e Paulo te fakatuʼutuʼu ʼaē ia 1 Kolonito 15:33 ki he taʼu?

19. Koteā te manatu ʼe tonu ke faigaʼi e te ʼu mātuʼa ʼo ako ki ʼanatou fānau?

19 Kapau ʼe ʼi ai hakotou fānau, ʼe koutou fakaʼaogaʼi koa te tokoni ʼaenī mokā ʼe koutou felogoi mo nātou ʼo toe feiā aipe ki te ʼu tonu ʼaē ʼe koutou fai ʼo ʼuhiga mo nātou? ʼE ʼaoga anai ke koutou mahino ko te kau tūpulaga ʼaē ʼe fakakaugā mo takotou fānau, peʼe ʼi tokotou vāhaʼa fale peʼe ʼi te fale ako, ʼe mole ko ni ʼu tūpulaga fakakaugā kovi. Ko ʼihi ia nātou ʼaia e lagi lelei tanatou aga pea mo fakaʼapaʼapa, ohage pe ko ʼihi ʼo tokotou vāhaʼa fale, peʼe ko ʼokotou ʼu kāiga, peʼe ko ʼokotou ʼu kaugā gāue. Koutou faiga ʼo tokoni takotou fānau ke mahino ki te faʼahi ʼaia pea ke nātou sisio ʼe koutou fakapotopoto ʼi takotou faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo te tokoni poto ʼaia, ko te tokoni fakatāmai ʼaē neʼe fai e Paulo ki te kau Kolonito. ʼI tanatou sisio ki takotou aga fakapotopoto ki te faʼahi ʼaia, ʼe faigafua anai kia nātou hanatou faʼifaʼitakiʼi ʼo koutou. — Luka 6:40; 2 Timoteo 2:22.

20. ʼU tūpulaga, koteā te faigataʼaʼia ʼe felāveʼi mo koutou?

20 Koutou ʼaē kei tūpulaga, koutou fakakaukau age muʼa peʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te tokoni ʼa Paulo, ʼaki takotou ʼiloʼi ko he meʼa ʼe maʼuhiga ki te ʼu kilisitiano fuli, ki te kau tūpulaga peʼe ko te kau matutuʼa. ʼE ko he toe meʼa faigataʼa anai, kae he koʼe koa ʼe mole tali fakalelei te faigataʼa ʼaia? ʼAua naʼa galo ia koutou te meʼa ʼaenī: ko takotou ʼiloʼi māhani ʼihi ʼu tūpulaga ʼe mole ko he meʼa ia ke ʼui ʼe mole feala ke nātou fakahalaʼi ʼakotou ʼu agamāhani pea mo fakakovi he ʼu agamāhani ʼe koutou fia maʼu ʼi tokotou ʼuhiga tūpulaga kilisitiano. — Tāʼaga Lea 2:1, 10-15.

Ko te ʼu meʼa ʼe ʼaoga moʼo puipui ʼatatou ʼu agamāhani

21. a) Koteā te meʼa ʼe ʼaoga kia tatou ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakakaugā? b) He koʼe koa ʼe tou ʼiloʼi papau ko ʼihi fakakaugā ʼe feala ke tou tuʼutāmaki ai?

21 ʼE ʼaoga fuli kia tatou he fakakaugā. Kae ʼe tonu ke tou manatuʼi, ko te hahaʼi ʼaē ʼe tou fakakaugā kiai, ʼe feala ke ʼi ai hona fua lelei peʼe kovi kia tatou. Ko te meʼa ʼaia neʼe ʼiloga ia Atama pea mo nātou fuli ʼaē ʼi te ʼu sēkulō fuli. Ohage la, ko Sosafate, ko te hau agalelei ʼo Suta, neʼe ina maʼu te ʼofa pea mo te tapuaki ʼa Sehova. Kae ʼi tana fakagafua ʼaē ke ʼohoana tona foha pea mo te ʼofafine ʼo te hau ʼo Iselaele ko Akape, ko Sosafate neʼe kamata fakakaugā mo Akape. Ko te fakakaugā kovi ʼaia neʼe teitei aipe ke mate ia Sosafate (2 Hau 8:16-18; 2 Fakamatala 18:1-3, 29-31). Kapau ʼe kovi tatatou fili ʼo ʼotatou kaumeʼa, ʼe tou tuʼutāmaki pe.

22. Koteā anai te meʼa ʼe tonu ke tāʼofi maʼu, pea koteā tona tupuʼaga?

22 Koia ʼaē, tou tāʼofi maʼu te tokoni ʼofa ʼaē ʼe foaki mai e Paulo ia 1 Kolonito 15:33. Kua tou logo tuʼumaʼu pe ki te ʼu palalau ʼaia ʼaē ko he meʼa kua feala ke tou maʼu loto, kae ʼe maʼuhiga age ia. ʼE nātou fakahā te ʼofa fakatāmai ʼa Paulo ʼaē ki tona ʼu tēhina pea mo tona ʼu tuagaʼane ʼo Kolonito, pea mo tatou. Pea ʼe mahino pe ʼe ko he tokoni ʼe foaki mai e totatou Tāmai ʼe ʼi selo koteʼuhi ʼe loto ke ʼi ai he fua ʼo ʼatatou ʼu faiga. — 1 Kolonito 15:58.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te tahi tuʼutāmaki ʼo te ʼu faʼahiga olotinatea ʼaia, ko te fia hiki ʼaē ʼo te ʼu polokalama peʼe ko te ʼu tohi neʼe mole heʼeki fakagafua e nātou ʼaē ʼo te ʼu polokalama peʼe ko te ʼu tohi, ʼaē ko hona faka ʼuhiga ko te maumauʼi ʼo te ʼu lao faka puleʼaga ʼo ʼuhiga mo te ʼu lao ʼaē ʼe tau mo nātou ʼaē ʼe fai te ʼu polokalama peʼe ko te ʼu tohi ʼaia. — Loma 13:1.

Kei koutou manatuʼi koa?

◻ Koteā te tupuʼaga tāfito neʼe tohi ai e Paulo te manatu ʼaē ia 1 Kolonito 15:33?

◻ E feafeaʼi koa hatatou fakaʼaogaʼi te tokoni ʼa Paulo ʼi totatou koga meʼa gāue?

◻ Koteā te manatu poto ʼe tonu anai ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo ʼotatou ʼu vāhaʼa fale?

◻ He koʼe koa ko te tokoni ʼaē ia 1 Kolonito 15:33 ʼe ʼaoga tāfito ki te kau tūpulaga?

[Paki ʼo te pasina 17]

Neʼe faka mafola e Paulo te logo lelei ʼi tona koga meʼa gāue.

[Paki ʼo te pasina 18]

Ko ʼihi tūpulaga ʼe feala ke nātou fakakoviʼi ʼakotou ʼu agamāhani faka kilisitiano.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae