Ke Ia Koutou Te Loto Lolomi Pea Mo Mahu Ai
“Hilifaki ki takotou tui (...) te loto lolomi.” — 2 Petelo 1:5, 6.
1. Ko te ʼaluʼaga fea ʼe mole ko he ʼaluʼaga māhani ʼe feala ke foaki ai e he kilisitiano he fakamoʼoni?
NEʼE ʼui e Sesu: “ ʼE toho anai koutou kia muʼa ʼo te ʼu kovana pea mo te ʼu hau ʼuhi ko ʼau, ko he fakamoʼoni kia nātou.” (Mateo 10:18). Kapau ʼe fekauʼi koutou kia muʼa ʼo he kovana, ʼo he tuʼi fakamāu, peʼe ko he pelesitā, koteā anai ʼaē ka koutou palalau kiai? ʼE mahalo pe, ʼuluaki ʼe koutou fakahā anai te tupuʼaga ʼaē ʼo te fekauʼi ʼaē ʼo koutou pea mo te tukugakoviʼi ʼaē neʼe fai kia koutou. Ko te laumālie ʼa te ʼAtua ʼe tokoni atu anai kia koutou ke koutou fai feiā (Luka 12:11, 12). Kae ʼe koutou fakakaukauʼi age ʼe koutou palalau anai koa ki te loto lolomi? ʼE koutou fakafuafua ko he koga maʼuhiga koa ʼo tatatou logo faka kilisitiano?
2, 3. a) Neʼe feafeaʼi te hoko ʼo te fealagia ʼaē ke fagonogono ia Paulo kia Felix pea mo Drusille? b) He koʼe koa ko te loto lolomi ʼe ko he potu ʼe tau mo Paulo ke palalau ki te ʼaluʼaga ʼaia?
2 Koutou fakatokagaʼi te faʼifaʼitaki neʼe hoko moʼoni. Ko te fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe puke pea neʼe fakamāuʼi. ʼI te tuku age te fealagia ke palalau, neʼe ina fia fakamahinohino te ʼu meʼa ʼaē ʼe tui kiai ʼi tona ʼuhiga kilisitiano, ʼi tona ʼuhiga tagata fakamoʼoni. ʼE feala ke koutou vakaʼi te fakamatala ʼaia pea mo koutou fakatokagaʼi anai neʼe ina foaki te fakamoʼoni ʼe tau mo te lao “ ʼo ʼuhiga mo te faitotonu pea mo te loto lolomi pea mo te fakamāu ka haʼu”. ʼE tou talanoa nei ki te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼapositolo ko Paulo ʼi Sesalea. Neʼe ʼi ai te ʼuluaki fakafehuʼi. “Hili te ʼu ʼaho kiai, neʼe tau mai leva ia Felix pea mo Drusille tona ʼohoana, ʼaē neʼe ko te fafine Sutea, pea neʼe ina fekauʼi mai ia Paulo pea neʼe fakalogo ia ki te akonaki ʼo ʼuhiga mo Kilisito Sesu.” (Gāue 24:14). ʼE fakamatala e te hisitolia ko Felix “neʼe ina fai te ʼu meʼa fakalialia kehekehe, ʼo ina fakaʼaogaʼi te mālohi faka hau ʼaki te ʼu agaaga fuli ʼa te kaugana”. Neʼe ʼohoana tuʼa lua ʼi muʼa ʼo tana fakalotoʼi ia Drusille ke mavete mo tona ʼohoana (ko he maumauʼi te lao ʼa te ʼAtua) pea ke liliu ko tona tolu ʼohoana. Mahalo pe neʼe ko ia (ʼaē fafine) ʼaē neʼe fia logo ki te lotu foʼou, te lotu faka kilisitiano.
3 Ko Paulo neʼe haga palalau “ ʼo ʼuhiga mo te faitotonu pea mo te loto lolomi pea mo te fakamāu ka haʼu”. (Gāue 24:25.) Ko te meʼa ʼaia neʼe ina fakahā lelei te kehekehe ʼa te māʼoluga ʼo te ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te faitotonu ʼa te ʼAtua pea mo te aga fakalialia pea mo te heʼe faitotonu ʼaē neʼe kau ai ia Felix pea mo Drusille. Lagi neʼe ʼamanaki ia Paulo ke fakamāuʼi ia ia e Felix ʼi te faitotonu. Kae koteā te tupuʼaga ʼo te talanoa ki te “loto lolomi pea mo te fakamāu ka haʼu”? Ko te taumatuʼa aga heʼeʼaoga ʼaia neʼe nā feʼekeʼaki peʼe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua ki te “tui ʼaē kia Kilisito Sesu”. Koia neʼe ʼaoga kia nāua ke nā ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te mulimuli kia Sesu ʼe fakamaʼua te lolomi ʼo te ʼu manatu ʼa kita, ʼo te ʼu palalau, pea mo te ʼu aga, ʼaē ko te faka ʼuhiga ʼaia ʼo te loto lolomi. Ko te tagata fuli ʼe huʼi maʼua ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tana faʼahiga manatu, tana ʼu palalau, pea mo tana ʼu aga. Koia, ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga ʼaupito age ia ʼi te fakamāu ʼaē ʼo Paulo e Felix, ko te fakamāu ʼaē ʼe ʼamanaki kiai te kovana pea mo tona ʼohoana ia muʼa ʼo te ʼAtua (Gāue 17:30, 31; Loma 14:10-12). ʼE mahino ia, ʼi tana fagono ki te logo ʼa Paulo, “ko Felix neʼe mataku”.
ʼE maʼuhiga kae ʼe mole faigafua
4. He koʼe koa ko te loto lolomi ʼe ko he koga maʼuhiga ʼo te lotu faka kilisitiano?
4 Neʼe mahino ki te ʼapositolo ko Paulo ko te loto lolomi neʼe ko he koga maʼuhiga ia ʼo te lotu faka kilisitiano. Ko te ʼapositolo ko Petelo, neʼe kau ia nātou ʼaē neʼe ia tafa ʼo Sesu, neʼe ina fakamoʼoni te faʼahi ʼaia. ʼI tana faitohi kia nātou ʼaē “ ʼe nātou kau [anai] ʼi te natula fakaʼatua” ʼaē ʼi selo, ko Petelo neʼe ina fakaloto mālohiʼi te fakahā ʼo te ʼu faʼahiga kalitate maʼuhiga, ohage ko te tui, ko te ʼofa pea mo te loto lolomi. Koia, ko te loto lolomi neʼe fakapipiki ki te fakamoʼoni ʼaenī: “Kapau ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe maʼu ia koutou pea ʼe mahu ai, ʼe nātou tāʼofi anai koutou mai te liliu ʼo fakaʼaoga noa peʼe noa ʼo ʼuhiga mo te ʼatamai mālama totonu ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito.” — 2 Petelo 1:1, 4-8.
5. He koʼe koa ʼe tonu ke tou tokakaga tāfito ki te loto lolomi?
5 Kae, ʼe koutou ʼiloʼi ʼe faigafua age te ʼui ʼe tonu ke tou fakahā te loto lolomi ʼi tona maʼuliʼi ʼi te ʼaho fuli. Ko tona tupuʼaga, ko te loto lolomi ʼe ko he meʼa ia ʼe tou sio tahitahiga kiai. Ia 2 Timoteo 3:1-5 neʼe fakamatalatala e Paulo te ʼu aga ʼe lahi anai tanatou mafola ʼi totatou temi, ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli”. Ko te ʼu aga ʼe nātou fakaʼiloga anai totatou temi, tokolahi “ ʼe mole ia nātou [anai] te loto lolomi”. ʼE tou sio ki te moʼoni ʼo te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu potu fuli pe ʼi ʼotatou ʼu tafa, kaeā koa la?
6. E feafeaʼi te ʼiloga ʼaē ʼo te puli ʼo te loto lolomi ia ʼaho nei?
6 Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou manatu ʼe maʼuhiga ki te maʼuli haohaoa “te mole tatāʼofi ʼo te fakahā ʼo te ʼu meʼa ʼi te loto” peʼe “ke faʼifaʼitaliha ʼo te fakahā ʼo te ʼu meʼa loloto ʼi te loto peʼe ko te ʼita”. Ko te faʼahiga manatu ʼaia ʼe haʼu mai te sioʼi ʼo te ʼu hahaʼi ʼiloa pea ʼe tau talanoaʼi nātou ʼi te lātio pea mo te nusipepa e hage ʼe tau meʼa noaʼi e nātou te loto lolomi ʼi te ʼu faʼahi kehekehe, pea ʼe nātou faʼifaʼitaliha ʼi te fakahā ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou ʼu loto. Moʼo fakatā te faʼahi ʼaia: tokolahi ohage ko te kau faigaoʼi faiva ʼe nātou māhani ʼi te fakahā fakavale te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou loto, ʼo feiā mo ʼonatou ʼu ʼita kovi agamālohi. ʼE feala la hakotou fakamanatuʼi, te ʼu meʼa fakamuli ʼi te ʼu sulunale, ohage la ko te potu fea ʼaē neʼe hoko ai te ʼu tau fakamataku peʼe ko he ʼu fuhu ʼa te hahaʼi lolotoga ʼo te ʼu faigaoʼi? Kae ko totatou faʼahi ʼe mole tou kumi ke tou fakamāuʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼe puli ai te loto lolomi. ʼE feala ke tou fai he lisi ʼo he ʼatu ʼaluʼaga ʼe ʼaoga ai ke tou fakahā te loto lolomi — ko tatatou kai pea mo te ʼinu, tatatou aga ki he tahi ʼe mole tou tatau (tagata peʼe fafine), pea mo te temi pea mo te falā ʼaē ʼe tou fakaʼaogaʼi ki te ʼu gaoʼi. Mole ʼui ke tou sioʼi he tuʼuga ʼaluʼaga, tou vakavakaʼi muʼa te faʼahi maʼuhiga ʼe tonu ke tou fakahā ai te loto lolomi.
Ko te loto lolomi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼi ʼotatou loto
7. Ko te faʼahi fea ʼo te loto lolomi ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ke tou tokakaga kiai?
7 Tokolahi ia tatou neʼe maui mālie pe tatatou fakatonutonuʼi peʼe ko te tatāʼofi ʼo totatou ʼu aga. ʼE mole tou kaihaʼa, ʼe mole tou tō ki te aga heʼeʼaoga, peʼe tou fai fakapō; ʼe tou ʼiloʼi koteā te manatu ʼa te ʼu lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼi agakovi ʼaia. Kae e feafeaʼi he maui mālie ʼo te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼi totatou loto? ʼAki te temi, ko nātou ʼaē ʼe mole nātou gāueʼi te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou loto ʼe tau puli ia nātou te loto lolomi ʼo ʼuhiga mo ʼanatou ʼu aga. Koia tou tokakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou loto.
8. Koteā te ʼamanaki ʼa Sehova kia tatou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto?
8 ʼE mole ʼamanaki ia Sehova ʼAtua ke tou liliu ko he ʼu masini, ke mole malave he meʼa ʼi ʼotatou loto peʼe ke mole tou fakahā he meʼa ʼe tou loto kiai. ʼI te fale maka ʼo Lasalo, ko Sesu “neʼe lotomamahi pea neʼe lotohoha”. Koia, “neʼe tagi ai”. (Soane 11:32-38.) Neʼe kehekehe leva te meʼa ʼaē ʼi tona loto ʼi te temi ʼaia mo te temi ʼaē, ʼaki he lolomi katoa ʼo tana ʼu aga, neʼe ina kapu te hahaʼi fetogi paʼaga mai te fale lotu (Mateo 21:12, 13; Soane 2:14-17). Ko tana kau tisipulo agatonu neʼe nātou fakahā mo nātou te ʼu meʼa loloto ʼi tonatou loto (Luka 10:17; 24:41; Soane 16:20-22; Gāue 11:23; 12:12-14; 20:36-38; 3 Soane 4). Kae, neʼe mahino kia nātou te ʼaoga ʼo te loto lolomi ke ʼaua naʼa taki nātou e te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou loto ki te agahala. ʼE fakahā lelei ia Efesi 4:26 te meʼa ʼaia: “Koutou ʼiʼita, kae ʼaua naʼa koutou agahala; ke ʼaua naʼa tō te laʼā ki tokotou ʼita.”
9. He koʼe koa ko te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼi ʼotatou loto ʼe maʼuhiga ʼaupito?
9 ʼE ʼi ai te tuʼutāmaki mokā ʼi te manatu ʼa te kilisitiano ʼe ina fakahā te loto lolomi, kae, ʼi tona fakahagatonu, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto ʼe mole ina faʼa lolomi ia. Koutou manatuʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te tali ʼaē e te ʼAtua te sakilifisio ʼa Apele: “Neʼe hake te ʼita lahi ia Kaino, pea neʼe kamata fakatotoho tona fofoga. Koia neʼe ʼui ai e Sehova kia Kaino: ‘He koʼe koa ʼe hake te ʼita ia koe pea koteā te tupuʼaga ʼaē ʼe fakatotoho ai tou fofoga? Kapau ʼe ke haga ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼe mole ʼi ai anai koa he hikihiki? Kae kapau ʼe mole ke haga ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼe ʼi ai anai te agahala ʼe fāliki ʼi te hūʼaga, pea kia te koe ʼe ʼi ai tona holi.’ ” (Senesi 4:5-7). Ko Kaino neʼe mole ina lavaʼi ʼi te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto, koia ʼaē neʼe ina fakapogi ai Apele. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto, ʼe mole lolomi, neʼe nātou taki ki te aga ʼe mole toe matāʼofi.
10. Koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼa Haman?
10 Koutou toe fakatokagaʼi foki te faʼifaʼitaki ʼo te temi ʼo Mardochée pea mo Esitele. Ko te tagata maʼu tuʼulaga ko Haman neʼe ʼita ʼi te mole tulolo age ʼa Mardochée. Ki muli age, neʼe manatu ia ʼe lākalelei anai ia ia muʼa ʼo te Hau. “Neʼe hū fiafia mai ki tuʼa ia Haman pea neʼe loto fiafia; kae ʼi tana pe sio ʼaē kia Mardochée ʼi te matapā ʼo te Hau ʼaē neʼe mole tuʼu ake pea neʼe mole mataku ia ia, neʼe fonu atu aipe ʼi te ʼita kia Mardochée. Kae, ko Haman neʼe ina lolomi ia ia pea neʼe hū ki tona ʼapi.” (Esitele 5:9, 10). Neʼe ina logoʼi vave te meʼa ʼaē ko te fiafia. Kae neʼe toe vave pe foki mo tana logoʼi tona ʼita ʼi tana sio ʼaē kia ia ʼaē neʼe lotomamahi ki ai. ʼE koutou manatu koa ʼi te ʼui ʼa te Tohi-Tapu ko Haman “neʼe ina lolomi ia ia” ʼe ko he faʼifaʼitaki koa ʼo te loto lolomi? Kailoa. Ki te temi ʼaia, neʼe lolomi e Haman tana ʼu aga pea neʼe mole ina fakahā he meʼa ʼo tona loto, kae neʼe mole ina lavaʼi ia ʼo te lolomi ʼo tona ʼita maheka. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto neʼe nātou taki ia ki te fakatuʼutuʼu ʼo he fai fakapō.
11. ʼI te kokelekasio ʼo Filipe, neʼe koteā te fihifihia neʼe hoko ai pea neʼe lagi tupu te faʼahi ʼaia mai te ā?
11 ʼE toe feiā pe, ko te kau kilisitiano ʼaē mole nātou lavaʼi ʼi te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou loto ʼi te temi nei ʼe feala ke fakatupu tuʼutāmaki kia nātou totonu. ʼE feala ke manatu ʼihi: ‘ ʼE mole ko he fihifihia anai ia ʼe hoko ʼi te loto kokelekasio.’ Kae neʼe hoko te meʼa feiā. Ko te ʼu fafine kilisitiano fakanofo e lua ʼi Filipe neʼe nā tokakovi, kae ko te Tohi-Tapu ʼe mole ina fakamatalatala ia tona tupuʼaga. Koutou fakakaukauʼi muʼa te meʼa ʼaenī ohage pe ko he meʼa neʼe feala ke hoko: ko Evoti neʼe ina fakaafe te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane ki te kai peʼe ko he fakatahi fakafiafia. Ko Sinitise neʼe mole kau ia ʼi te kau fakaafe, ʼo lotomamahi ai. Mahalo pe, moʼo tali ʼaki te faʼahi ʼaia, neʼe mole leva fakaafe ia e Sinitise ia Evoti ki muli mai. Koia kua nā kamata felamaʼaki leva ʼonā ʼu hāla; ʼaki te temi, mole kei nā fegūʼaki nāua. Ohage ko te meʼa ʼaenī, ko te fihifihia tāfito koa ʼe haʼu koa mai te mole fai ʼaē ʼo te fakaafe ki he kai? Kailoa. Neʼe ko he ʼaluʼaga pe ia neʼe tupu ʼaki ai ʼo he malagaʼia ʼo te ʼu kovi ʼuhi pe ko te mole lavaʼi e nāua ʼi te lolomi ʼonā loto, ʼo tuputupu ai te fihi ʼo aʼu ki tona fakagata e te ʼapositolo. — Filipe 4:2, 3.
Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼokotou loto pea mo ʼokotou ʼu tēhina
12. He koʼe koa ʼe foaki mai e te ʼAtua te tokoni ʼaē ʼe maʼu ia Tagata Tānaki 7:9?
12 ʼE mahino ia, ʼe mole faigafua te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi to kita loto mokā kita logoʼi ʼe meʼa noaʼi kita, ʼe kita mamahi, peʼe ʼe fakakoviʼi kita. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼiloʼi e Sehova, koteʼuhi neʼe ina siosioʼi te ʼu felogoi fakatagata talu mai te kamataʼaga ʼo te tagata. ʼE fēnei te tokoni mai ʼa te ʼAtua: “ ʼAua naʼa ke fakavilivili ʼi tou loto ke ke ʼita, koteʼuhi ko te ʼita, koia ʼaē ʼe takoto ʼi te fatafata ʼo te kau vale.” (Tagata Tānaki 7:9). Koutou fakatokagaʼi ko te ʼAtua neʼe ʼuluaki tokaga muʼa ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ka mole ki te ʼu aga (Tāʼaga Lea 14:17; 16:32; Sake 1:19). Koia, koutou tahi fai te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE tonu koa ke lahi taku tokaga ki te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi toku loto?’
13, 14. a) ʼI te malamanei, koteā te meʼa ʼe tau hoko, tupu mai te mole tāʼofi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto? b) Koteā te ʼu meʼa ʼe feala ke nātou taki he kau kilisitiano ke nātou lotokovi?
13 Tokolahi te hahaʼi ʼi te mālama mole nātou lavaʼi te lolomi te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou loto, ʼo nātou kamata fai ai te ʼu kami — ko te ʼu fefehiʼaʼaki kovi ʼaupito, ʼo fai ʼaki te agamālohi ʼuhi ko he hāla moʼoni peʼe mole hona fakatafitoʼaga neʼe fai age kia nātou peʼe, ki he kāiga ʼo nātou. Ka mole lavaʼi ʼo te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto, ʼe feala pe ke nātou fakatupu he ʼu ikuʼaga faka tuʼutāmaki lolotoga he temi loaloaga (Vakaʼi ia Senesi 34:1-7, 25-27; 49:5-7; 2 Samuele 2:17-23; 3:23-30; Tāʼaga Lea 26:24-26). ʼE mahino ko te kau kilisitiano, logope tanatou agaʼi fenua pea mo tanatou kehekehe, ʼe tonu anai ke nātou vakaʼi te ʼu taʼi fihi ʼaia pea mo te ʼu lotokovi fakatupu maveuveu ʼo tekeʼi pea mo fakamamaʼo mai ai (Levitike 19:17). ʼE koutou mahino koa ki te maʼuhiga ʼo te lituʼa ki te ʼu manatu kovi ʼaia ke feala hakotou lavaʼi ʼi te lolomi ʼo tokotou ʼu loto?
14 Ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Evoti pea mo Sinitise, ko te mole lavaʼi ʼi te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼe feala ke ina taki ki he ʼu fihifihia ʼi te temi nei. Ko he tuagaʼane ʼe feala pe ke ina logoʼi ʼe meʼa noaʼi ia ia ʼi te mole fakaafe ʼo ia ki te kai ʼo he fai ʼohoana. Peʼe mahalo pe ko hana tamasiʼi peʼe ko hona tokolua neʼe mole kau ai. Lagi ko he tēhina neʼe ina totogi he motokā neʼe kua ʼosi fakaʼaogaʼi, ʼi he tahi kilisitiano, pea mole faʼa fualoa kiai pea mate te motokā. Logope pe koteā hona tupuʼaga, ko ʼihi hahaʼi ʼe nātou lotomamahi ʼo nātou fakahā ʼonatou loto pea mo ʼiʼita. Koteā leva te meʼa ʼe feala ke hoko?
15. a) Koteā te ʼu ikuʼaga fakaʼofaʼofa neʼe tupu mai te ʼu felotokoviʼaki ʼa te kau kilisitiano? b) Koteā te tokoni faka tohi-tapu ʼe palalau ʼo ʼuhiga mo te agamāhani ʼaē ko te taupau ʼo te lotokovi?
15 Kapau ko he tahi ʼe lotomamahi ʼe mole ina gāueʼi te loto lolomi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto pea mo fakatokatoka mo tona tēhina, ʼe feala ke tuputupu ia ia he lotokovi. Neʼe hoko te ʼu meʼa feiā ko te Fakamoʼoni, neʼe ina kole ke ʼaua naʼa hinoʼi ia ia ki te tahi Ako Tohi ʼo te Kokelekasio koteʼuhi neʼe “mole ina leleiʼia” te kilisitiano peʼe ko te famili ʼe kau ʼi te Ako tohi ʼaia. Ko he meʼa fakaʼofaʼofa foki! ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ʼe ko he lavā anai ia ki he ʼu kilisitiano hanatou ʼolo ki he fai fakamāuʼaga fakamālama, kae ʼe mole koa la ko he tahi pe lavā mo kapau ʼe tou fakamafuli ki he tēhina ʼuhi ko he aga ʼāfea neʼe ina fai mai kia tatou peʼe ko he tahi ʼo tatatou famili? Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto ʼe nātou fakahā koa ʼe laka age tatatou felogoi mo ʼotatou hahaʼi totonu ʼi tatatou tokalelei mo ʼotatou ʼu tēhina mo tuagaʼane? ʼE tou ʼui koa ʼe tou tali anai ke tou mamate maʼa he tuagaʼane, kae ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto ʼe nātou fai koa ke faigataʼa hatatou palalau mo ia ʼi te temi nei (Vakaʼi ia Soane 15:13)? ʼE ʼui fakalelei mai e te ʼAtua: “ ʼAua naʼa koutou liufaki te agakovi ki he tahi ʼaki te agakovi. (...) Kapau ko he meʼa ʼe feala, tāfito mo kapau ʼe fakalogo kia koutou, koutou maʼuli tokalelei mo te tagata fuli pe. ʼAua naʼa koutou fekumi kamiʼaki, kau ʼofaina, kae koutou fakaʼātea ki te ʼita.” — Loma 12:17-19; 1 Kolonito 6:7.
16. Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku mai e Apalahamo ʼo ʼuhiga mo te fakahoahoa ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto?
16 Ko te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai moʼo toe maʼu ʼo te lavaʼi ʼo te loto lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto ʼe ko te fakatokatoka ʼo he lāuga ke mole toe hoko atu te ʼu fihifihia. Koutou manatuʼi ʼi te mole kei fealagia ʼaē ke taupau e te fenua te ʼu toe faga manu ʼa Apalahamo feiā mo ʼaē ʼo Lote, ko ʼanā ʼu tagata gāue neʼe nātou kamata fekēʼaki ai. Neʼe fakalogo koa Apalahamo ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto? Peʼe neʼe ina fakahā te loto lolomi? ʼE ʼiloga ia, neʼe ina fakahā te puleʼaki ke lelei ki te fihifihia; ke nā tahi maʼu tana telituale kehekehe. Pea neʼe ina tuku kia Lote ke ina ʼuluaki fili ia. Moʼo fakamoʼoni ʼaki ko Apalahamo neʼe mole ia ia te loto fehiʼa pea neʼe mole ina taupau he lotokovi, ki muli age neʼe tau moʼo hāofaki ia Lote. — Senesi 13:5-12; 14:13-16.
17. Neʼe feafeaʼi te lākahala ʼa Paulo pea mo Palenapasi ʼi te tahi lakaga, kae koteā te meʼa neʼe hoko ki ʼamuli?
17 ʼE feala ke tou toe ako ʼo ʼuhiga mo te loto lolomi ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Paulo pea mo Palenapasi. Hili te ʼu taʼu ʼi tana gāue fakatahi, neʼe mole nā manatu tahi leva ʼo ʼuhiga mo te ʼave ʼo Maleko ʼi te folau. “Neʼe tupu ai ia nāua he toe feʼiʼita lahi ʼaki, ʼo nā tahi mavete ai; pea ko Palenapasi neʼe ina ʼave ia Maleko pea neʼe folau ia ki Sīpele.” (Gāue 15:39). Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼu tagata fakapotopoto ʼaia ʼaē neʼe mole nā lavaʼi ʼi te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonā loto ʼe tonu ia ko he fakatokaga kia tatou. Kapau ko te meʼa ʼaia neʼe feala ke hoko kia nāua, ʼe toe feala pe ke hoko kia tatou. Kae, neʼe mole nā faka fealagia ki he maveuveu loaloaga peʼe ki he kumi kami ke tuputupu. Ko te fakamatala ʼe ina fakahā mai ko te ʼu tēhina neʼe nā toe maʼu te loto lolomi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonā loto pea ki muli age neʼe nā gāue fakatahi ʼi te tokalelei. — Kolose 4:10; 2 Timoteo 4:11.
18. Ka hoko he lotomamahi, koteā te meʼa ʼe feala ke fai e te kilisitiano fakapotopoto?
18 ʼE feala pe ke tou ʼamanaki ʼe feala ke hoko he ʼu lotomamahi, hoko ai mo he ʼu lotokovi ʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Neʼe maʼu te ʼu meʼa ʼaia ʼi te temi ʼo te kau Hepeleo pea mo te temi ʼo te kau ʼapositolo. Neʼe toe hoko pe foki mo te ʼu meʼa feiā ki te kau kaugana ʼa Sehova ʼi te temi nei, heʼe tou agahala fuli (Sake 3:2). Ko Sesu neʼe ina fakaloto mālohiʼi tana kau tisipulo ke nātou foimo fakatokatoka te ʼu faʼahiga fihifihia ʼaē ʼi te ʼu tēhina (Mateo 5:23-25). Kae e lagi lelei age honatou tāʼofi ʼi tonatou kamakamata ʼaki te hikihiki ʼo te loto lolomi ʼo kita. Kapau ʼe koutou logoʼi neʼe meʼa noaʼi koutou pe neʼe koutou lotomamahi ʼi he kiʼi meʼa noa pe neʼe fai pe neʼe ʼui atu e he tēhina peʼe ko he tuagaʼane, he koʼe koa ʼe mole koutou lolomi te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto pea mo galoʼi? ʼE maʼuhiga koa ʼo hakotou fihi mo he kaugā fagona, ohage la ʼe hoki koutou fīmālie pe mokā ʼe fakamoʼoni atu e he tahi tana hāla? Kae feafeaʼi la mo kapau ʼe koutou lolomi te ʼu meʼa ʼi tokotou loto?
Ko he meʼa ʼe feala!
19. He koʼe koa ʼe tau tatatou palalau ʼo ʼuhiga mo te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou loto?
19 Neʼe tou palalau tāfito ki te faʼahi e tahi ʼo te loto lolomi, ko te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou loto. Pea ʼe ko he faʼahi tāfito foki, koteʼuhi kapau mole tou malolomi te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou loto ʼe feala ki ʼamuli ke mole tou lavaʼi ʼi te lolomi ʼo totatou ʼalelo, ʼotatou ʼu holi fakatagata, ʼotatou faʼahiga kai, pea mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼo te maʼuli ʼe tonu ai ke tou fakahā te loto lolomi (1 Kolonito 7:8, 9; Sake 3:5-10). Kae, koutou kātaki koteʼuhi ʼe feala takotou hikihiki te taupau ʼo te loto lolomi.
20. E feafeaʼi ʼo hatatou ʼiloʼi papau ʼe feala ke tou gāueʼi ke lelei age te kalitate ʼaia?
20 Ko Sehova ʼe feala ke tokoni mai kia tatou. E feafeaʼi ʼo hatatou ʼiloʼi papau? Heʼe ko te loto lolomi ʼe ko he fua ʼo tona laumālie (Kalate 5:22, 23). Kapau ʼe tou faiga ke tau mo tatou te laumālie ʼo Sehova pea mo tou faiga ke hā ia tatou te fua ʼo te laumālie ʼaia, pea hoki feala leva ke tou ʼamanaki ʼe tou malolomi ia tatou. ʼAua naʼa galo ia koutou te fakamoʼoni ʼa Sesu: “Ko te Tāmai ʼaē ʼi selo ʼe ina foaki [anai] te laumālie maʼoniʼoni kia nātou ʼaē ʼe nātou kole age kia te ia!” — Luka 11:13; 1 Soane 5:14, 15.
21. Koteā te meʼa ʼe koutou fakatotonu ke koutou fai ʼi te temi ka haʼu ʼo ʼuhiga mo te loto lolomi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto?
21 ʼAua naʼa koutou manatu ʼe faigafua anai. Pea e lagi faigataʼa age ia kia nātou ʼaē neʼe tutupu ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi neʼe nātou fakahā faʼitaliha te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou loto, kia nātou ʼaē ʼe lotoʼoho peʼe kia nātou ʼaē ʼe mole heʼeki nātou ʼahiʼahiʼi ʼo te fakahā te kalitate ʼaia. Ki te faʼahiga kilisitiano ʼaia, ko te fakahā ʼo te loto lolomi pea mo te faiga ke tuputupu ʼe feala pe ko he meʼa ʼe faigataʼa. Kae ʼe ko he meʼa pe ʼe feala (1 Kolonito 9:24-27). ʼI tatatou fakaōviōvi ki te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī, ko te ʼu lotohoha pea mo te ʼu tuʼania ʼe tuputupu anai. ʼE tou fakaʼau ki he lahi age ʼo te loto lolomi, ʼo lahi ʼaupito! Koutou vakavakaʼi tokotou loto lolomi. Kapau ʼe koutou sio ʼe ʼaoga te loto lolomi ʼi he faʼahi, koutou gāueʼi te potu ʼaia (Pesalemo 139:23, 24). Koutou kole ki te ʼAtua tona laumālie. ʼE fagono pea mo tokoni anai kia koutou ke maʼu te loto lolomi ia koutou pea ke mahu ai. — 2 Petelo 1:5-8.
Ko te ʼu puani moʼo fakakaukauʼi
◻ He koʼe koa ko te lolomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto ʼe maʼuhiga ʼaupito?
◻ Koteā te meʼa neʼe koutou ako ʼi te ʼu faʼahi ʼaē neʼe hoko kia Haman pea mo ʼaē kia Evoti pea mo Sinitise?
◻ ʼI tona fakahagatonu, koteā anai te meʼa ʼe koutou faiga ke koutou fai mokā hoko mai he meʼa ʼe fakatupu mamahi?
◻ E feafeaʼi koa he fealagia ke tokoni atu te loto lolomi ki te tekeʼi ʼo te taupau ʼo te lotokovi?
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼI tana ia muʼa ʼo Felix pea mo Drusille, ko Paulo neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo te faitotonu pea mo te loto lolomi.