Ko Te Tahitolu — ʼE Akoʼi Koa e Te Tohi-Tapu?
“Koʼeni te tui katolika, ke tou atolasio ki te ʼAtua e tahi ʼi te Tahitolu pea ko te Tahitolu ʼi te fakatahi. (...) Ko te Tāmai ʼe ʼAtua, ko te ʼAlo ʼe ʼAtua, pea mo te Laumālie Maʼoniʼoni ʼe ʼAtua. Kae ʼe mole ko he ʼu ʼAtua e tolu, kae ko te ʼAtua e tahi.”
ʼI TE ʼu kupuʼi palalau ʼaia, ko te fakatāʼaga ʼa Athanase ʼe ina fakamatalatala te akonaki tāfito ʼo te keletiate — te Tahitolua. Kapau ʼe koutou kau ki te ’Ēkelesia, peʼe katolika peʼe polotesita, e lagi neʼe ʼui atu ko te akonaki maʼuhiga ʼaupito ʼe tonu ke koutou tui kiai. Kae ʼe feala koa hakotou fakamahino te akonaki ʼaia? Ko ʼihi ʼi te hahaʼi ʼatamai ʼo te keletiate neʼe nātou fakahā te mole fealagia kia nātou te mahino ki te Tahitolu.
Kae, koteā koa te tupuʼaga ʼo te tui ʼa te hahaʼi ki te Tahitolu? ʼE akoʼi koa e te Tohi-Tapu te akonaki ʼaia? Ko te ʼēpikopō anglican ko John Robinson, neʼe hoki mate pe, neʼe ina fai te tali neʼe fakatupu ʼaki te fakakaukau ki te fehuʼi ʼaia ʼi tana tohi neʼe lahi tona tufa Honest to God (Agatonu ki te ʼAtua). Neʼe ina tohi fēnei:
“ ʼI te maʼuli māhani, ko te meʼa ʼaē ʼe faka mafola pea mo akonakiʼi ʼe ina fakahā ia Kilisito ʼi he ʼaluʼaga makehe ʼe mole pe feala ia ke haʼu mai te tohi ʼo te Tauhi Foʼou. ʼE ina ʼui ko Sesu neʼe ko te ʼAtua, ʼo tupu ʼaki ai he fefetogiʼaki ʼo te ʼu kupu ‘Kilisito’ pea mo te kupu ‘ ʼAtua’. Kae ʼe mole ʼi ai he faʼahi ʼi te Tohi-Tapu ʼe ʼi ai he meʼa feiā. ʼE ʼui e te tohi ʼo te Tauhi Foʼou ko Sesu neʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe ina ʼui ko te ʼAtua neʼe ia Kilisito, ko Sesu ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua; kae ʼe mole ina ʼui ia ko Sesu neʼe ko te ʼAtua, pea gata ai.”
Ko John Robinson neʼe ko he tagata neʼe fakafihiʼi e te ’Ēkelesia anglican. Kae, neʼe tonu koa ʼi tana ʼui ʼaē ʼe mole he faʼahi ʼi te “Tauhi Foʼou” ʼe ʼui ai “ko Sesu neʼe ko te ʼAtua, pea gata ai”?
Te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu
E lagi ʼe tali e ʼihi ki te fehuʼi ʼaia ʼaki te vaega ʼe kamata ʼaki te Evaselio ʼo Soane: “ ʼI te kamataʼaga neʼe ʼi ai te Folafola, pea ko te Folafola neʼe nofo mo te ʼAtua, pea ko te Folafola neʼe ʼAtua.” (Soane 1:1, King James Version). ʼE mole koa la fakafeagai te meʼa ʼaenī mo te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te ʼēpikopō anglican? Kailoa. Ohage pe ko te meʼa neʼe ʼiloʼi papau e John Robinson, ko ʼihi hahaʼi fakaliliu tohi ʼe mole nātou manatu tahi mo te fakaliliu ʼo te vaega ʼaia ʼo te King James Version. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼi te kupusiga palalau ʼaē “ko te Folafola neʼe ʼAtua” ʼi te faka keleka ʼo te temi muʼa, neʼe mole maʼu te kiʼi kupu ʼaē ko te “te” ʼi muʼa ʼo te kupu “ ʼAtua”. ʼI te ʼuluaki kupusiga palalau ʼaē “ko te Folafola neʼe nofo mo te ʼAtua”, ko te kiʼi kupu “te” ʼe fakaʼaogaʼi ki te “ ʼAtua”. Ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakahā ʼe mahalo pe ko te ʼu kupu ʼaia e lua ʼe mole tatau tonā faka ʼuhiga.
Koia, ko ʼihi fakaliliu tohi ʼe nātou fakaʼiloga lelei te mālie ʼo tanatou fakaliliu. Ohage la, ko ʼihi ʼe nātou fakaliliu fēnei: “Ko te Folafola neʼe ʼuhiga ʼatua.” (An American Translation, Schonfield). ʼE fakaliliu fēnei e Moffatt “ko te Logos neʼe ʼuhiga ʼatua”. Kae, ʼi tanā fakahā ʼaē ko te “ ʼuhiga ʼatua” ʼe mole ko tana fakaliliu lelei ʼaia ʼi henī, neʼe fakahāhā lelei e John Robinson pea mo te tagata fai sivisivi fakapilitānia ʼo te ʼu tohi ko Sir Frederick Kenyon, kapau neʼe ko te meʼa ʼaia neʼe faka ʼuhiga e Soane, ʼe ina fakaʼaogaʼi anai te kupu “ ʼuhiga ʼatua”, ki te kupu faka keleka theios. Ko te Tohi-Tapu Les Saintes Écritures — Traduction du monde nouveau, ʼi tana faka ʼuhiga tonu ʼaē ko te kupu “ ʼAtua” ʼe mole fakakeheʼi, ohage pe ko tana fakaʼiloga lelei ʼi te faʼufaʼu faka keleka, neʼe ina fakaliliu ʼo ina fakaʼaogaʼi te kiʼi kupu “he”: “Ko te Folafola neʼe ko he ʼatua.”
ʼE fēnei te tala ʼa te polofesea ko C. H. Dodd, tagata pule ʼo te fakatuʼutuʼu ʼo te New English Bible ʼo ʼuhiga mo te faiga ʼaia: “Ko he faʼahiga fakaliliu ʼe feala (...) koia ʼaenī: ‘Ko te Folafola neʼe ko he ʼatua.’ ʼI te fakaliliu ʼo te ʼu kupu fuli, ʼe mole feala ia ke hāla.” Kae, ʼe mole feiā tona fakaliliu ʼo te vaega ʼaia e te New English Bible. ʼE fēnei tana fakaliliu te vaega ʼa Soane 1:1: “ ʼI te temi neʼe kamata ai te meʼa fuli, ko te Folafola neʼe kua ʼosi ʼi hē. Neʼe nofo te Folafola mo te ʼAtua, pea ko te ʼuhiga ʼo te ʼAtua, neʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼo te Folafola.” He koʼe koa neʼe mole faka faigafua age ia e te komite fakaliliu? ʼE fēnei te tali ʼa te polofesea ko Dodd: “Ko tona tupuʼaga ʼaē heʼe fakafeagai ki te manatu ʼa Soane, pea ʼe moʼoni ʼe fakafeagai ki te manatu ʼa te kau kilisitiano fuli.” — Technical Papers for the Bible Translator, Tohi 28, sanualio 1977.
Ko te faka ʼuhiga totonu ʼo te Tohi-Tapu
ʼE koutou ʼui anai koa ko te manatu ʼaē ko Sesu neʼe ko te ʼatua pea neʼe mole tatau mo te ʼAtua te Tupuʼaga, ʼe fakafeagai ki te manatu ʼa Soane, feiā mo te manatu ʼa te kilisitiano fuli? Tou vakavakaʼi te ʼu vaega faka tohi-tapu ʼe talanoa kia Sesu mo te ʼAtua, pea ʼe tou vakaʼi anai peʼe koteā te meʼa neʼe tohi e ʼihi tagata fakamatala neʼe maʼuʼuli ʼi muʼa ʼo te fakatāʼaga ʼo Athanase ʼo ʼuhiga mo te ʼu vaega ʼaia:
“Ko ʼau mo te Tāmai e ma tahi.” — SOANE 10:30.
Neʼe tohi fēnei e Novatien (ʼi te 200-258 ʼo totatou temi) ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia: “Koteʼuhi neʼe Ina ʼui te meʼa e ‘tahi’ [b], ʼe mahino ki te kau heletiko, neʼe mole Ina ʼui ko te tagata e ‘tahi’. Koteʼuhi ko te kupu tahi ʼaenī ʼe mole faka ʼuhiga ki he tagata, ʼe talanoa ia ki te logo tahi faka sosiale, kae mole ko he fakatahi fakatagata ia. (...) Pea tahi, ko Tana ʼui ʼaē tahi, ʼe faka ʼuhiga ki te logo tahi, ki te ʼalutahi ʼo te fakamāu, pea ʼi te fakatahi ʼi te ʼofa, ohage pe ko te logo tahi ʼa te Tāmai mo te ʼAlo, ʼi te ʼofa, pea mo te aga ʼofa.” — Treatise Concerning the Trinity, kapite 27.
“Ko te Tāmai e lahi age ia ʼau.” — SOANE 14:28.
Ko Irénée (ʼi te 130-200 ʼo totatou temi): “ ʼE feala pe ke tou ako ia ia [ia Kilisito] ko te Tāmai ʼe ʼi ʼoluga ʼi te meʼa fuli. Koteʼuhi, ohage ko tana ʼui [e Kilisito], ‘ko te Tāmai e lahi age ia ʼau’. Koia, neʼe fakahāhā e totatou ʼAliki ko te Tāmai ʼe māʼoluga ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo te poto.” — Against Heresies, Lua Tohi, kapite 28.8.
“Ko te faka ʼuhiga ʼaenī ʼo te maʼuli heʼegata: ke nātou ako te ʼiloʼi, ʼo koe, te ʼAtua moʼoni pe e tahi, pea mo ia ʼaē neʼe ke fekauʼi mai, ia Sesu Kilisito.” — SOANE 17:3.
Ko Clement mai Alexandrie (ʼi te 150-215 ʼo totatou temi): “Moʼo ʼiloʼi ʼo te ʼAtua heʼegata, te tagata tufaki ʼo te meʼa ʼaē ʼe heʼegata, pea ʼaki te ʼatamai mālama pea mo te mahino ki te maʼu ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe ʼuluaki, pea ʼe māʼoluga age, pea e tahi, pea ʼe lelei. (...) Koia, ko ʼaē ʼe ina fia maʼuliʼi te maʼuli moʼoni, ʼe fakatahiʼi ʼuluaki ki te ʼiloʼi ʼo Ia (te ʼAtua), ‘ia ia ʼaē ʼe mole ʼiloʼi e he tahi, gata pe ʼi tona fakahā (ia Ia) e tona ʼAlo’. (Mat. 11:27.) Ko te lua meʼa leva ʼe tonu ke akoʼi, ko te ʼuhiga lahi ʼo te Fakamaʼuli.” — Who Is the Rich Man That Shall Be Saved? 7, 8.
“Ko te ʼAtua e tahi pea Tāmai ʼo te meʼa fuli, ʼaē ʼe ʼi ʼoluga ʼi te meʼa fuli, pea ʼaki te meʼa fuli, pea ia meʼa fuli.” — EFESI 4:6.
Ko Irénée: “Pea koia ko te ʼAtua e tahi te Tāmai ʼe kalagaʼi, ʼaē ʼe ʼi ʼoluga ʼi te meʼa fuli, pea ʼaki te meʼa fuli, pea ia meʼa fuli. ʼIo, ko te Tāmai ʼe ʼi ʼoluga ʼi te meʼa fuli, pea ko Ia ko te ʼUlu ʼo Kilisito.” — Against Heresies, Tohi 5, kapite 18.2.
Neʼe mahino lelei te kau hahaʼi faitohi ʼo te temi muʼa ki te ʼu vaega ʼaia moʼo fakamatalatala te Tāmai ʼi tona ʼuhiga māʼoluga, ia meʼa fuli pea ʼi te hahaʼi fuli ʼo kau ai ia Sesu Kilisito. ʼE hā ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou tala neʼe mole nātou tui ki he Tahitolu.
ʼE fakahā e te laumālie maʼoniʼoni te moʼoni katoa
Neʼe fakapapau e Sesu ki tana kau tisipulo ʼi te hili anai ʼo tona mate pea mo tona fakatuʼuake, ʼe foaki age anai te laumālie maʼoniʼoni kia nātou ko he tokoni. Neʼe fēnei tana fakapapau: “Ka tau mai anai ia ia ʼaia, te laumālie ʼo te moʼoni, ʼe ina taki anai koutou ʼi te moʼoni katoa, (...) pea ʼe ina tala atu anai te ʼu meʼa ka hoko.” — Soane 14:16, 17; 15:26; 16:13.
Hili te mate ʼo Sesu, ko te fakapapau ʼaia neʼe hoko. ʼE fakamatala e te Tohi-Tapu pe neʼe feafeaʼi te fakahā peʼe ko te fakamahinohino ʼo te ʼu akonaki foʼou ki te kokelekasio faka kilisitiano ʼaki te tokoni ʼo te laumālie maʼoniʼoni. Ko te ʼu akonaki foʼou ʼaia neʼe tohi ki te ʼu tohi ki muli age neʼe liliu ko te lua koga ʼo te Tohi-Tapu, te ʼu Tohi faka keleka faka kilisitiano, peʼe ko te ʼu tohi ʼo te “Tauhi Foʼou”. ʼI te ʼu fakamālama foʼou ʼaia, ʼe ʼi ai koa he fakahāhā ʼo he Tahitolu? Kailoa. ʼE fakahā e te laumālie maʼoniʼoni te meʼa ʼe kehe age ia ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo Sesu.
Ohage la, ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼi te ʼosi ʼalu ifo ʼo te laumālie maʼoniʼoni ki te kau tisipulo ʼaē neʼe fakatahitahi ʼi Selusalemi, neʼe fagonogono ia te ʼapositolo ko Petelo ki te hahaʼi ʼo tuʼa ʼo ʼuhiga mo Sesu. Neʼe talanoa koa ʼo ʼuhiga mo he Tahitolu? Koutou vakaʼi ʼihi ʼi tana ʼu fakamatala, pea mo koutou sivisivi: “Ko Sesu (...), te tagata ʼaē neʼe fakahāhā e te ʼAtua ʼaki tana ʼu gāue mālohi pea mo te ʼu fakakikite pea mo te ʼu fakaʼiloga neʼe fai e te ʼAtua ʼaki ia ia ʼi te lotolotoiga ʼo koutou.” “Ko te Sesu ʼaia, neʼe fakatuʼuake e te ʼAtua, pea ko te meʼa ʼaia ko mātou, ʼe mātou fakamoʼoni ki ai.” “Neʼe fakanofo ia ia e te ʼAtua ko te ʼAliki pea mo Kilisito, te Sesu ʼaē neʼe koutou tutuki ki te pou.” (Gāue 2:22, 32, 36). ʼE mole he talanoa ia ki he akonaki ʼo te Tahi-tolu, kailoa ia, ʼe fakaʼiloga e te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Petelo kae neʼe fonu ʼi te laumālie, te fakalogo ʼaē ʼa Sesu ki tana Tāmai, pea ko ia neʼe ko te meʼa gāue ʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakahoko te finegalo ʼo te ʼAtua.
Mole faʼa fualoa kiai, ko te tahi kilisitiano fakanofo neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo Sesu. Ko Etieni neʼe ʼave ki muʼa ʼo te Sanetualio moʼo tali ki te ʼu tukugakoviʼi ʼe fai ʼo ʼuhiga mo ia. Kae neʼe fulihi e Etieni te ʼaluʼaga ʼo ina tukugakoviʼi nātou, ʼo ina ʼui ai ko nātou ʼe nātou tatau pe mo ʼanatou ʼu kui ʼaē neʼe agatuʼu. Koia, ʼe fakamatala fēnei: “Kae ko ia, ʼi te fonu ia ia te laumālie maʼoniʼoni, neʼe haga ki te lagi pea neʼe sio ki te kolōlia ʼa te ʼAtua pea mo Sesu ʼe tuʼu ʼi te toʼomataʼu ʼo te ʼAtua, pea neʼe ina ʼui: ‘Koʼeni, ʼe ʼau sio ki te lagi ʼe ava pea ko te Foha ʼo te tagata ʼe tuʼu ʼi te toʼomataʼu ʼo te ʼAtua.’ ” (Gāue 7:55, 56). He koʼe koa neʼe fakahā pe ia e te laumālie maʼoniʼoni ia Sesu ko “te Foha ʼo te tagata” ʼe tuʼu ʼi te toʼomataʼu ʼo te ʼAtua pea ʼe mole ko he koga ʼo he ʼuhiga fakaʼatua ʼe tatau mo tana Tāmai? Ko te meʼa ʼe mahino, ko Etieni neʼe mole manatu ia ki he Tahitolu.
ʼI te temi ʼaē neʼe ʼave ai e Petelo te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Sesu kia Kolonelio, neʼe ʼi ai te fealagia ke ina fakahā te akonaki ʼo te Tahitolu. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko? Neʼe fakamahino e Petelo ko Sesu ko te “ ʼAliki ʼo te meʼa fuli”. Kae neʼe ina hoko atu ʼo ina ʼui ko te ʼuhiga ʼaliki ʼaia ʼe haʼu ia mai te matapuna māʼoluga age. Ko Sesu “ko Ia ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua ke tuʼi fakamāu ki te kau maʼuʼuli pea mo te kau mate”. Hili ki te fakatuʼuake ʼo Sesu, “neʼe fakagafua [e tana Tāmai] ke hā” ki tana kau tisipulo. Kae feafeaʼi te laumālie maʼoniʼoni? ʼE mole hā ʼi te fai palalau ko he tolu koga ʼo he Tahitolu. Kailoa ia, “[ko Sesu] neʼe fakanofo e te ʼAtua ʼaki te laumālie maʼoniʼoni pea mo te mālohi”. Koia, ko te laumālie maʼoniʼoni ʼe mole ko he tahi, ʼe fakahā ʼe ko he meʼa ʼe mole feala ha kita fā kiai, ohage ko te “mālohi” ʼaē ʼe tuʼu ʼi te vaega ʼaia (Gāue 10:36, 38, 40, 42). Koutou vakavakaʼi fakalelei te Tohi-Tapu, pea ʼe koutou maʼu anai he fakamoʼoni ko te laumālie maʼoniʼoni ʼe mole ko he tahi kae ko he mālohi gāue ʼe feala hana fakafonu te hahaʼi, ʼe ina uga nātou, ʼe ina fakatupu ia nātou te fakamalotoloto, pea ʼe feala ke folahi ia nātou.
Ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe ʼi ai tona fealagia ke ina fakamahinohino te ʼuhiga ʼo te Tahitolu — mo ka na pau neʼe ko he akonaki moʼoni — ʼi tana faka mafola ki te hahaʼi ʼo Ateni. ʼI tana akonaki, neʼe talanoa ki tonatou ʼaletale ʼe tohi ai: “Ki te ʼAtua ʼe mole ʼiloʼi” pea neʼe ina ʼui fēnei: “Ko ia ʼaē ʼe koutou tauhi ʼaki te aga faka lotu kae mole koutou ʼiloʼi pe ko ai, ko te meʼa ʼaia ʼaē ʼe ʼau fakahā atu.” Neʼe ina fakahā koa he Tahitolu? Kailoa. Neʼe ina fakamatalatala te “ ʼAtua ʼaē neʼe ina fai te kele pea mo te ʼu meʼa ʼi ai — ko ia, ia ia ʼaia — ʼAliki ʼo te lagi pea mo te kele”. Kae feafeaʼi ia Sesu? “Neʼe fakakatofa [e te ʼAtua] he ʼaho ʼe tonu ai ke ina fakamāuʼi te kele katoa ʼaki te faitotonu e he tagata neʼe kua ina fakanofo.” (Gāue 17:23, 24, 31). ʼE mole he pikipikiga mo he Tahitolu!
ʼI tona fakahagatonu, neʼe fakamahino e Paulo te meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe mole feala ai ke liliu ia Sesu mo tana Tāmai ko he ʼu koga ʼe tatau ʼo he Tahitolu. Neʼe ina tohi fēnei: “Ko te ʼAtua ‘neʼe ina tuku ia meʼa fuli ki ʼona ʼu lalo vaʼe (ʼa Sesu)’. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe ina ʼui ai ‘ko te meʼa fuli neʼe fakalogo’, ʼe mahino ia ʼe mole kau ai ia ia ʼaē neʼe ina tuku meʼa fuli kia te ia. Ka ʼosi fakalogo anai te ʼu meʼa fuli kia te ia [ki te ʼAlo] pea ʼe ko te ʼAlo ʼe toe fakalogo anai mo ia kia ia ʼaē neʼe ina tuku age kia te ia te fakalogo ʼo te ʼu meʼa fuli pe, koteʼuhi ke maʼuhiga age te ʼAtua ʼi te ʼu meʼa fuli ki te hahaʼi fuli pe.” (1 Kolonito 15:27, 28). Koia, ʼe tuʼu anai te ʼAtua ʼi ʼoluga ʼi te meʼa fuli, ʼo kau ai ia Sesu.
Koia, ʼe ako koa te Tahitolu e te Tohi-Tapu? Kailoa. Neʼe tonu te manatu ʼa John Robinson. ʼE mole maʼu ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe mole ko he “manatu faka kilisitiano” ia. ʼI takotou manatu, ʼe maʼuhiga koa te faʼahi ʼaia ki takotou tauhi? ʼE tonu ko he faʼahi maʼuhiga kia koutou. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te faka ʼuhiga ʼaenī ʼo te maʼuli heʼegata: ke nātou ako te ʼiloʼi, ʼo koe, te ʼAtua moʼoni, pea mo ia ʼaē neʼe ke fekauʼi mai, ia Sesu Kilisito.” (Soane 17:3). Kapau ʼe tou tokakaga lelei ki tatatou tauhi ki te ʼAtua, pea ʼe maʼuhiga ke tou ʼiloʼi ia ia ʼi tona ʼuhiga moʼoni, ohage ko tana fakahā mai totonu e ia kia tatou. ʼE hoki feala ai leva ke tou ʼui ʼe tou kau ʼi te kau “atolasio moʼoni” ʼaē “ ʼe nātou atolasio ki te Tāmai ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni”. — Soane 4:23.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te fakamatala ʼa te tohi (The Catholic Encyclopedia), ʼaē neʼe tā ʼi te 1907, tohi 2, pasina 33.
b ʼE talanoa ia Novatien ki te fakaliliu ʼaē ʼo te kupu “tahi” ʼi te vaega ʼe mole faka ʼuhiga ki he tagata. Koia, ko tana faka ʼuhiga tonu ko te “meʼa e tahi”. Koutou vakaʼi mo Soane 17:21, ko te kupu faka keleka ki te kupu “tahi” neʼe fakaʼaogaʼi ki tona fakaʼalu tatau. Ko te tahi faʼahi ʼe lelei, ko te tohi New Catholic Encyclopedia (ʼo te tāʼaga ʼi te 1967) ʼe fakamoʼoni ki te tohi (De Trinitate) ʼa Novatien, logo aipe ʼe ina tohi ʼi ai “ko te Laumālie Maʼoniʼoni ʼe mole faka ʼuhiga ko he Tagata fakaʼatua”.
[Talanoa ʼo te pasina 28]
ʼE fakahā lelei te faka ʼuhiga tonu ʼo te Tohi-Tapu ko Sesu mo tana Tāmai ʼe mole ko he ʼAtua e tahi.
[Talanoa ʼo te pasina 29]
He koʼe koa neʼe mole fakahā e te laumālie maʼoniʼoni ko Sesu neʼe ko te ʼAtua ʼi te hili ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi?