He Koʼe Koa ʼe Tonu Ke Tou Fakamoʼoni Neʼe Tou Fai Hāla?
NEʼE ko he felāveʼi ʼe tahitahiga tona hoko ʼi te hisitolia faka solia. Ko te fafine neʼe mole hana ʼu mahafu tau neʼe ina tāʼofi te toko 400 solia loto fefeka neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou kami ʼuhi ko te leakovi neʼe fai age. ʼI tana ʼosi logo ki te ʼu palalau ʼa te fafine lototoʼa e tahi, ko te pule ʼo te ʼu tagata ʼaia neʼe ina fakagata ai tana kami.
Ko te pule ʼaia neʼe ko Tavite, ki muli age neʼe liliu ko te hau ʼo Iselaele. Neʼe fakalogo ki te fafine ko Apikaela koteʼuhi neʼe ina fia fakafiafia ia te ʼAtua. ʼI te temi ʼaē neʼe fakahā fakalelei age e te fafine kia Tavite ko tana liufaki ʼaē te totogi ki te ʼohoana ʼo te fafine ʼe iku anai ki he liligi hāla ʼo te toto, neʼe kalaga fēnei ia Tavite: “Ke tapuakiʼi ia Sehova, te ʼAtua ʼo Iselaele, ia ia ʼaē neʼe ina fekauʼi koe ke ke felāveʼi mo ʼau ʼi te ʼaho ʼaenī! Ke tapuakiʼi tau fakapotopoto pea ke tapuakiʼi ia koe, [ia koe] ʼaē neʼe ke tāʼofi ʼau, ʼi te ʼaho ʼaenī, ʼi haku kau ki he ligi toto pea mo te fakapipiki ʼaē ʼo toku fakamaʼuli ki toku nima totonu!” Neʼe fakafetaʼi ia Tavite ʼi te haga ʼa te ʼAtua ʼo fakaʼaogaʼi ia Apikaela moʼo tāʼofi ia ia mai he fai ʼo he agahala mamafa. — 1 Samuele 25:9-35.
ʼI te pesalemo, neʼe fēnei te fehuʼi ʼa Tavite: “Ko te ʼu lākahala — ko ai ʼaē ʼe feala ke sio mamaʼo kiai?” (Pesalemo 19:12). Ohage ko Tavite, ʼe feala ke mole tou ʼiloʼi ʼatatou ʼu hāla gata mokā ʼe fakahā mai e he tahi. ʼI ʼihi lakaga, ko te ʼu fua mole fakafiafia ʼe nātou fakamahino mālohi mai neʼe tou hāla, neʼe mole tou aga fakapotopoto, peʼe neʼe mole tou agalelei.
Mole ko he tupuʼaga ʼaia ki te lotovaivai
Logope ko tatou fuli ʼe tou fai te ʼu hāla, ʼe mole tonu ke liliu te ʼu meʼa ʼaia ko he tupuʼaga ʼaia ki te lotovaivai. Neʼe fakatokagaʼi fēnei e te tagata poto ko Edward John Phelps: “Ko te tagata ʼaē ʼe mole ina fai he hāla, ʼi te agamāhani ʼe mole ina fai hana meʼa.” Pea neʼe ʼui fēnei e te tisipulo kilisitiano ʼaē ko Sake: “Ko tatou fuli, ʼe tou tautau tūkia pe.” (Sake 3:2). Ko he tamasiʼi ʼe ina akoako koa te haʼele kae mole tūkia ʼi he lakaga? Kailoa, koteʼuhi ko he tamasiʼi ʼe ina ako mai te ʼu hāla pea mo haga faiga ke kaku ki hana tuʼu fakalelei.
Moʼo takitaki ʼo he ʼu maʼuli fakapotopoto, ʼe toe ʼaoga foki ke tou ako mai ʼatatou ʼu hāla pea mo ʼaē ʼa ʼihi. Koteʼuhi ʼe fakamatala e te Tohi-Tapu te ʼu meʼa neʼe hoko ki te tokolahi ko te ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ke nātou fakatapa te ʼu meʼa ʼa tatou, ʼe feala pe ke tokoniʼi tatou ke ʼaua naʼa tou fai te ʼu hāla ʼe tatau mo ʼaē neʼe nātou fai. Koia, koteā te meʼa ʼe feala ke tou ako mai ʼanatou ʼu hāla?
Ko te agavaivai ko he kalitate maʼuhiga
Koʼeni te ako, ko te ʼAtua ʼe mole ina tauteaʼi ia nātou fuli ʼaē ʼe fai hanatou ʼu hāla kae ʼe ina fakamāuʼi pe ia nātou ʼaē ʼe nātou fakafisi te fakatonutonuʼi ʼo nātou mokā fealagia. Neʼe talagataʼa te hau ʼo Iselaele ko Saulo ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼaē ʼo te kau Amalesite. ʼI tana felāveʼi ʼaē mo te polofeta ko Samuele, ʼuluaki neʼe fakasiʼisiʼi e Saulo te ʼu fihifihia pea hili ʼaia pea neʼe ina tukugakoviʼi ʼihi. Neʼe lahi age tana tuʼania ʼo ʼuhiga mo te fakalainoaʼi ʼo ia ʼi muʼa ʼo te tagata ʼi hana fakatonutonuʼi te meʼa ʼaē ʼe hāla. Koia, ‘neʼe līaki ai ia ia e Sehova ʼi tona ʼuhiga hau’. — 1 Samuele 15:20-23, 30.
Logope ko te fetogi ʼa Saulo, ia Tavite, neʼe ina fai te ʼu agahala mamafa, neʼe fakamolemole kia ia koteʼuhi ʼaki te agavaivai neʼe ina tali te ʼu tokoni mo te akonaki. Ko te agavaivai ʼa Tavite neʼe ina ʼeke ia ia ke ina muliʼi te ʼu palalau ʼa Apikaela. Neʼe kua tokalelei tana kau solia ki te tau. Kae ʼi muʼa ʼo tana kautau, neʼe fakamoʼoni e Tavite neʼe ina fai te tonu neʼe mole fakakaukauʼi. Lolotoga tona maʼuli, ko te agavaivai ʼaia neʼe ina tokoniʼi ia Tavite ke ina kumi te fakamolemole pea mo fakatonutonu tana ʼu ala.
ʼE toe uga foki te kau kaugana ʼa Sehova e te agavaivai ke nātou fakatonutonuʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou lau kae neʼe mole nātou fakakaukauʼi. Lolotoga te faifakamāu ʼi muʼa ʼo te Sanetualio, neʼe fakatotonu e te pelepitelo lahi ke haha ia Paulo. Neʼe tali fēnei te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE tāʼi anai koe e te ʼAtua, kaupā neʼe fakahihina!” (Gāue 23:3). Lagi ʼuhi ko te kovi ʼo tana sio, neʼe mole mālama kia Paulo peʼe ko ai ʼaē ʼe palalau ki ai mo te ʼui age ʼaē e nātou ʼaē neʼe nātou tutuʼu ai: “ ʼE ke leakovi ki te pelepitelo lahi ʼa te ʼAtua?” ʼI tana logoʼi te meʼa ʼaia, neʼe foimo fakaʼilo atu aipe e Paulo neʼe hāla ʼana ʼu palalau, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼU tēhina, neʼe mole ʼau ʼiloʼi ko te pelepitelo lahi. Koteʼuhi ʼe tohi fēnei: ‘ ʼAua naʼa ke laukovi ki he pule ʼo tau hahaʼi.’ ” (Gāue 23:4, 5; Ekesote 22:28). ʼIo, neʼe fakamoʼoni e Paulo ʼaki te agavaivai tana faihala.
Neʼe nātou fakamoʼoni ʼanatou ʼu hāla
ʼE toe fakahā foki e te Tohi-Tapu ko ʼihi neʼe nātou fetogi tanatou faʼahiga fakakaukau hāla. Ohage la, koutou fakatokagaʼi te tagata fai pesalemo ko Asafe. Koteʼuhi ko te hahaʼi agakovi neʼe hage ʼe nātou maʼuli lelei, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE vaʼiganoa taku fakamaʼa toku loto.” Kae neʼe toe maʼu e Asafe te fakakaukau lelei ʼi tana ʼosi ʼalu ʼaē ki te ʼapi ʼo Sehova pea mo metitasio ki te ʼu lelei ʼo te tauhi maʼa. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe ina fakamoʼoni ki tana faihala ʼi te Pesalemo 73.
Neʼe toe feiā mo Sonasi neʼe ina tuku ke haga te ʼu manatu kovi ʼo fakapōʼuli tana manatu. ʼI tana ʼosi faka mafola ʼi Ninive, neʼe tuʼania ia ʼo ʼuhiga mo tona matagafua ʼi te hāofaki ia ʼo te hahaʼi ʼo te kolo ʼaia. Neʼe mole fiafia ia Sonasi ʼi te mole tauteaʼi e Sehova te hahaʼi ʼo Ninive logope la neʼe nātou fakahemala, kae neʼe fakatonutonuʼi ia ia e te ʼAtua. Neʼe hoki mahino leva kia Sonasi te hāla ʼo tana manatu, koteʼuhi ko te tohi ʼi te Tohi-Tapu ʼaē ʼe fakatoʼo kiai tona higoa ʼe ina fakamoʼoni fakalelei ai tana ʼu fai hāla. — Sonasi 3:10–4:11.
ʼI tana manatu hāla ʼaē ko Sehova ʼAtua, kae mole ko Satana te Tevolo, ʼaē neʼe ina fakamamahiʼi ia ia, neʼe faigaʼi e te tagata ko Sopo ke ina fakamoʼoni neʼe mole tau mo ia te ʼu mamahi ʼaia. Neʼe mole mahino ia ki te fehuʼi lahi ʼaē: ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe nātou haga nofo agatonu anai koa kia te ia ʼi te ʼahiʼahi? (Sopo 1:9-12.) ʼI te ʼosi tokoni ʼa Sehova pea mo Elihu kia Sopo ke sio ki tana hāla, neʼe fēnei tana fakamoʼoni: “Neʼe ʼau palalau, kae neʼe mole ʼau mahino (...) koia ʼe ʼau toe toʼo ai ʼaku ʼu palalau, pea ʼe ʼau fakahemala ʼi te efu pea mo te lefulefu.” — Sopo 42:3, 6.
Ko te fakamoʼoni ʼo he ʼu hāla ʼe tokoni ai kia tatou ke tou taupau tatatou ʼu felogoi lelei mo Sehova. Ohage ko tona fakahā ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼi muʼa atu, ʼe mole ina tauteaʼi anai tatou mokā tou fakamoʼoni kiai pea mo faiga ʼo fakatonutonuʼi te ʼu manatu kovi, te ʼu palalau neʼe fai neʼe mole fakakaukauʼi, peʼe ko he ʼu aga ʼe fefeka. E feafeaʼi hatatou maʼuliʼi te ʼatamai mālama ʼaia?
Ko te fai ʼo he meʼa ʼo ʼuhiga mo ʼotatou ʼu hāla
Ko he fakamoʼoni ʼaki te agavaivai he hāla pea mo te fai ʼo he tonu kiai ʼe feala ke ina fakamālohiʼi te ʼu noʼo faka famili. Ohage la, lagi ʼi he gaʼegaʼe peʼe ko he fītaʼa, ʼe feala ki he tāmai peʼe ko he faʼe ke fefeka tana akonakiʼi ʼo hana tamasiʼi. Ko te fakafisi ki te fakatonutonuʼi te hāla ʼaia ʼe feala pe ke ʼi ai he fua kovi. Koia, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼU tāmai, ʼaua naʼa koutou fakaʼita takotou fānau, kae ke koutou haga ako ʼakotou ʼu tamaliki ʼi te akonaki pea mo te ako ʼo te ʼatamai ʼo ʼuhiga mo Sehova.” — Efesi 6:4.
ʼE fakamanatu ʼaki he loto māfana e te kilisitiano tūpulaga ko Paulo: “Neʼe faifakalelei tuʼumaʼu ia papa mokā ina logoʼi neʼe lahi fau tona ʼita. Ko te meʼa ʼaia neʼe tokoni mai kia ʼau ke ʼau fakaʼapaʼapa ki ai.” Kapau ko he faifakalelei ʼe ko he meʼa maʼuhiga ʼi he ʼaluʼaga makehe, ʼe ko he meʼa ia ʼe fakalogo kia kita takitokotahi. Kae, ko te ʼu faifakalelei ʼe tonu ke muliʼi e he ʼu faiga fakamalotoloto ke ʼaua naʼa toe hoko te ʼu hāla ʼaia ʼi he temi ki ʼamuli.
E feafeaʼi mo kapau ʼe fai he hāla e te tagata ʼohoana peʼe ko ia ʼaē fafine ʼe fakatupu mamahi? Ko he fakamoʼoni fakahagatonu, mo he faifakalelei fakamalotoloto, pea mo he faiga ki te fakamolemole ʼe tokoni anai ki te taupau ʼo tanā ʼu felogoi ʼi te ʼofa (Efesi 5:33; Kolose 3:13). Ko Jesús, ko te tagata Sepania neʼe agamālohi ʼi tona taʼu 50, neʼe mole fiatuʼu fau ke feala ai tana faifakalelei ki tona ʼohoana ko Albina. ʼE ʼui fēnei e te fafine: “Ko tamā agamāhani ko te fefaifakaleleiʼaki mokā neʼe ma felākahalaʼaki. Ko te meʼa ʼaia ʼe tokoni kia māua ke ma fekātakiʼaki ʼi te ʼofa.”
Ka fai he hāla e he tagata ʼāfea
Ko te fakamoʼoni ʼo he ʼu hāla pea mo te faifakalelei ʼaki he loto fakamalotoloto ʼe tokoni anai ki he ʼu tagata ʼāfea faka kilisitiano ke nātou gāue fakatahi ʼi te logo tahi pea mo nātou ‘fefakaʼapaʼapaʼaki’. (Loma 12:10.) E lagi ʼe mole ko he agamāhani ʼa he tagata ʼāfea hana fakamoʼoni hana hāla koteʼuhi ʼe tuʼania naʼa puli ai anai tona tuʼulaga pule ʼi te kokelekasio. Kae ko te faiga ʼaē ke fakamatatonuʼi, peʼe ko te mole tokagaʼi, peʼe ko te fakasiʼisiʼi ʼo he hāla ʼe ina fakatupu ʼi niʼihi ʼo lahi ʼaupito, te mole kei falala ʼaē ki tana taupau. Ko he tēhina faiva ʼe faifakalelei ʼi te agavaivai, koteʼuhi neʼe lagi ina fai he talanoa neʼe mole fakakaukauʼi, ʼe ina maʼu te fakaʼapaʼapa ʼa ʼihi.
Ko Fernando, ko te tagata ʼāfea ʼi Sepania, ʼe ina manatuʼi te lakaga ʼo ʼuhiga mo te taupau fakakolo, ʼi tana takitaki te fakatahi lahi ʼo te ʼu tagata ʼāfea, neʼe ina fai te talanoa ʼe mole tonu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo he takitaki ʼo he fono. ʼI te temi ʼaē neʼe haga te tagata ʼāfea ʼo fakatonutonuʼi ʼi te fakaʼapaʼapa te meʼa ʼaē neʼe ina ʼui, neʼe foimo fakamoʼoni atu aipe e te taupau fakakolo te hāla ʼaē neʼe ina fai. ʼE manatuʼi e Fernando: “ ʼI taku sio ʼaē ki tana fakamoʼoni tana hāla ia muʼa ʼo te ʼu tagata ʼāfea fuli ʼaia, neʼe lave ʼaupito ia ʼau. Neʼe toe ʼāsili age taku fakaʼapaʼapa kia ia ʼi te hili ʼaē ʼo tana faifakalelei. Ko tana faʼifaʼitaki neʼe ina ako mai kia ʼau te maʼuhiga ʼaē ʼo te fakamoʼoni ʼo te ʼu hāla ʼoʼoku totonu.”
Koutou fakavilivili ʼo fakamoʼoni he hāla neʼe koutou fai
ʼI te agamāhani, ko he faifakalelei ʼe leleiʼia, tāfito mo kapau ʼe fakavilivili tona fai. ʼI tona fakahagatonu, ʼe lelei age he foimo fakamoʼoni ki he hāla. Koʼeni tona fakatā: ʼi te ʼaho 31 ʼo ʼoketopeli ʼo te taʼu 1992, neʼe fakamoʼoni e te tuʼi tapu ko Soane Paulo 2 te fai “hāla” ʼo te Inikisisio kua hili kiai te taʼu e 360 ʼi tana fakatūʼa ia Galilée ʼi tana ʼui ʼaē ko te kele ʼe mole ko te lotomalie ʼaia ʼo te ʼatulaulau. ʼIo, ko he faifakalelei ki he meʼa kua hili kiai he temi loaloaga ʼe ina faka pulinoa tona maʼuhiga.
Ko te moʼoni ʼaia ʼe fakamoʼoni ʼi te ʼu felogoi takitokotahi. Ko he faifakalelei ʼe fai fakavilivili ʼe feala ke ina faitoʼo he lavea neʼe fakatupu e he aga peʼe ko he palalau neʼe mole lelei. Neʼe fakamālohiʼi tatou e Sesu ke ʼaua naʼa tou fakatuatuai ʼi te fakatokatoka, ʼi tana ʼui fēnei: “Kapau ʼe ke ʼaumai tou mōlaga ki te ʼaletale pea ʼe ke manatuʼi ai ko tou tēhina ʼe nofo mo hona lotomamahi kia te koe, tuku muʼa tou mōlaga ʼi te muʼa ʼaletale, ka ke ʼalu muʼa ʼo fakatokatoka mo tou tēhina, pea ka ke liliu mai, pea hoki ke momoli ai leva tou mōlaga.” (Mateo 5:23, 24). Ko te fakatokatoka ʼo te ʼu felogoi lelei ʼe tau fakamaʼua kiai he fakamoʼoni ki he hāla neʼe tou fai pea mo kole he fakamolemole. Ka koutou fakatalitali fualoa anai, pea ʼe liliu anai ʼo faigataʼa.
Fiafia ʼi te fakamoʼoni ʼo ʼatatou ʼu hāla
Ohage ko tona fakahā ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼa Saulo pea mo Tavite, ko tatatou aga ʼi te ʼosi ʼo tatatou fai ʼo ni ʼu hāla ʼe feala ke ʼi ai hona mafuliʼaga ki totatou maʼuli. ʼAki te fiatuʼu, neʼe fakafihiʼi e Saulo te ʼu tokoni, pea neʼe ʼāsili tana ʼu hāla, ʼo kaku ki tona mate ʼi te puli ia ia te tapuakina ʼa te ʼAtua. Logope te ʼu hāla mo te ʼu agahala ʼa Tavite, kae ʼaki te fakahemala neʼe ina tali te fakatonutonuʼi pea neʼe nofo agatonu aipe kia Sehova (vakaʼi ia Pesalemo 32:3-5). ʼE mole koa la ko takotou loto ʼaia?
Ko te fakapale lahi ʼaupito ʼi te fakamoʼoni pea mo te fakatonutonuʼi ʼo he hāla peʼe ko te fakahemala ʼi he agahala ko te ʼiloʼi ʼaē kua fakamolemole e Sehova. Neʼe ʼui fēnei e Tavite: “Manuʼia ia ʼaē (...) neʼe ʼuʼufi tana agahala! Manuʼia te tagata ʼaē ʼe mole hili ki ai e Sehova he hāla.” (Pesalemo 32:1, 2). Koia, ʼe ko he aga fakapotopoto te fakamoʼoni ʼo he hāla!
[Paki ʼo te pasina 29]
Ko he tamasiʼi ʼe ina akoako koa te haʼele kae mole tūkia ʼi he lakaga?