Ko He Kaihaʼa Moʼoni Koa?
KO ABIODUN neʼe ko te tagata tali hahaʼi ʼi te otele lahi ʼi Niselia. ʼI tana punupunu te fale kai neʼe ina maʼu te kato paʼaga ʼe lau ko te 182 700 F CFP falā neʼe ʼi ai. Neʼe ina foimo fakaliliu te falā, pea ki muli age neʼe kumi e te fafine ʼa ʼana te falā, ko he fafine ʼe nofo ʼi te otele. Ko nātou ʼaē ʼe nātou fakahaʼele te otele neʼe nātou fakapale ia Abiodun ʼaki he tuʼulaga māʼoluga pea neʼe nātou fakatoʼo age kia ia tanatou “metai ʼo te tagata gāue lelei.” Pea ko te fafine ʼaē ʼa ʼana te falā neʼe ina toe fakapale age foki mo ia.
Ko te nusipepa ʼo te koga meʼa, te Quality, neʼe ina fakamatalatala te hisitolia, ʼo ina fakahigoaʼi ia Abiodun ko te “Samalita agalelei.” ʼI te fehuʼi age e te nusipepa Quality peʼe neʼe hake koa ia ia he fia taupau maʼa ia te falā, neʼe ʼui fēnei e Abiodun: ‘Ko ʼau ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kapau ʼe ʼau maʼu he meʼa ʼe mole ʼa ʼaku, ʼe ʼau fakaliliu kia ia ʼaē ʼe ʼa ʼana te meʼa ʼaia.’
Tokolahi ʼo te koga meʼa neʼe nātou punamaʼuli ki te faitotonu ʼa Abiodun. Ko te kau Fakamoʼoni pea mo kaugā fagona ʼa Abiodun neʼe nātou fiafia ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko, kae neʼe mole punamaʼuli nātou. ʼI te malamanei katoa, ʼe ʼiloa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tanatou ʼu fakatuʼutuʼu māʼoluga. Ko te faitotonu ʼe mole ko he meʼa makehe ia ia nātou; ʼe ko te lao ia, ʼe ko he koga maʼuhiga ia ʼo te Lotu Faka Kilisitiano.
Kae, ʼi ʼihi lakaga, ʼe feala ke faigataʼa te fakakeheʼi e te ʼu ʼaluʼaga te meʼa ʼaē ʼe faitotonu pea mo te meʼa ʼaē ʼe mole faitotonu. Koutou fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼaenī. Ko Festus, ʼaē neʼe tokaga ki te ʼu meʼa ʼofa pea mo te fakaʼaluʼalu ʼo te falā ʼo te kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te Potu Hihifo ʼo Afelika, neʼe tau mo te faigataʼa faka paʼaga.a Neʼe tonu ke tafa tona ʼohoana pea ko tana ʼu tōketā neʼe nātou ʼui neʼe mole kei ʼaoga ke tuku fualoa. Neʼe fakaʼui fakatomuʼa e te lopitali te vaelua ʼo te falā.
Neʼe mole ʼi ai he falā ʼa Festus. ʼI tana kole falā ki te ʼu hahaʼi, neʼe mole tali tana kole. Koia neʼe manatu ai ki te falā ʼaē ʼe ina taupau pea mo ina fakakaukauʼi, ‘ ʼE matatonu koa kia ʼau ke ʼau tuku toku ʼohoana ke mate kae ʼe feala taku tāʼofi te faʼahi ʼaia? Kaeā haku “toʼo” ʼi te falā ʼo te kokelekasio? ʼE feala haku toe fakaliliu te falā ʼaia mokā liufaki mai e te ʼu hahaʼi tonatou ʼu maʼua.’
Neʼe fakaʼaogaʼi e Festus te falā ʼaē neʼe mole ʼa ʼana moʼo totogi te lopitali. Neʼe tonu koa tana faʼahiga fakakaukau? Neʼe feala koa ke fakatonuhia te meʼa ʼaē neʼe ina fai, mokā tou fakasiosio te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tau mo ia?
ʼA Ai Te Falā?
ʼI tatatou sivisivi te ʼu fehuʼi ʼaenī, tou toe vakavakaʼi fakanounou he ʼu puani ʼo ʼuhiga mo te haʼuʼaga ʼo te falā pea mo te ʼuhiga ʼo te falā ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi e Festus. Ko te falā ʼaia ʼe haʼu mai te ʼu meʼa ʼofa ʼo nātou ʼo te kokelekasio ʼaē ʼe nātou fia lagolago ki te tauhi maʼa ʼa Sehova. (2 Kolonito 9:7) ʼE mole fakaʼaogaʼi ia moʼo fai ʼaki he ʼu litotogi, koteʼuhi ʼe mole he tahi ʼe totogi ʼi te gāue ʼaē ʼe ina fai ʼi te kokelekasio. Kae, ko te ʼu meʼa ʼofa ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi tāfito ki te maʼu pea mo te tokaga ʼaē ki he fale fono, tuʼumaʼu aipe ʼe ko he ʼu faʼahi ʼe ʼi ai tonatou pipikiga mo te Fale ʼo te Puleʼaga. Ko te meʼa ʼaia ʼe ina faka fealagia te maʼu ʼo he koga meʼa lelei ʼe feala ai ki te hahaʼi—tūpulaga pea mo matuʼa, koloaʼia pea mo masiva—hanatou fakatahi ki he ako faka Tohi-Tapu.
ʼA ai te falā? Ko te falā ʼa te kokelekasio. ʼE mole he tokotahi ʼe ina fakatuhatuha te fakaʼaluʼalu ʼo te falā. Logope ko te kolesi ʼo te kau tagata ʼāfea ʼe nātou fakaʼaluʼalu te totogi ʼo te ʼu meʼa māhani ʼo te kokelekasio, ka ʼe ʼi ai he meʼa makehe ʼe tonu ke totogi, ʼe fakahā e te kau tagata ʼāfea te faʼahi ʼaia ki te kokelekasio katoa ke nātou ʼio ki te meʼa ʼaia.
Ko He Toʼo Pe ʼAki He ʼAmanaki Ke Liufaki Peʼe Ko He Kaihaʼa?
ʼO mulimuli ki tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ko te foimo liufaki te falā, ʼe feala ke ʼui ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Festus neʼe ina toʼo te falā ʼaki he ʼamanaki ke ina liufaki. Kae, ʼe fakaʼaogaʼi e te tikisionalio (Webster’s New Dictionary of Synonyms) ʼihi kupu ʼo ʼuhiga mo “te toʼo ʼo he koloā ʼa he tahi, tuʼumaʼu aipe ʼaki te kaihaʼa peʼe toʼo kae mole ina ʼiloʼi peʼe mole loto kiai.” Ko te ʼu kupu ʼaia ko te “kaihaʼa” pea mo “tagata kaihaʼa.” Neʼe fakaʼaogaʼi e Festus te falā ʼa te kokelekasio, kae neʼe mole ʼi ai he fakagafua ki te potu ʼaia. Koia, neʼe lākahala ʼi te kaihaʼa. Koia neʼe ko te tagata kaihaʼa.
ʼE moʼoni, ʼe ʼi ai te ʼu fakafuafua ʼo te tūʼa ʼuhi ko te tupuʼaga ʼo te kaihaʼa. ʼE feala ke tou sio ki te faʼahi ʼaia ia Sutasi Isikaliote ʼaē neʼe tuku age ki ai te tokaga ʼaē ki te falā neʼe maʼu e Sesu mo te kau ʼapositolo agatonu. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “[Ko Sutasi] neʼe ko te tagata kaihaʼa, pea neʼe ko ia ʼaē neʼe nofo mo te kesi pea neʼe ina toʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi loto.” (Soane 12:6) ʼUhi ko te kovi ʼo tona loto pea mo te lahi fau ʼo tana mānumānu, neʼe fakaʼāʼāsili kovi te aga ʼa Sutasi. Neʼe hoko ai mo tana kumi he puleʼaki ke ina lavakiʼi te ʼAlo ʼo te ʼAtua—ʼaki he ʼu kiʼi foʼi piesi siliva e 30.—Mateo 26:14-16.
Kae, ko Festus neʼe uga ia e tana faiga ʼaē ke faitoʼo tona ʼohoana. ʼE faka ʼuhiga koa te faʼahi ʼaia ʼe hala mo tukugakoviʼi? Kailoa. Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te tagata kaihaʼa ʼi he tahi ʼaluʼaga faigataʼa: “ ʼE mole fehiʼaʼinaʼi he tagata kaihaʼa koteʼuhi neʼe kaihaʼa moʼo fakafimālieʼi tona nefesi mokā ʼe pakupaku. Kae mokā ʼiloʼi ia, ʼe ina liufaki anai ʼo tuʼa fitu; ʼe ina foaki anai te ʼu koloā fuli ʼo tona ʼapi.” (Tāʼaga Lea 6:30, 31) ʼI hona tahi faʼahiga fakaliliu, mokā neʼe ʼiloʼi tana kaihaʼa, neʼe tonu ke tau te tagata kaihaʼa mo te tūʼa katoa ʼo te lao. ʼI te fakamatala ʼo te Lao ʼa Moisese, neʼe tonu ke totogi e te tagata kaihaʼa tana hala. ʼE mole fakaneke e te Tohi-Tapu te tagata ke kaihaʼa peʼe ke ina fakatonuhia, kae ʼe ina fakatokaga mai māʼia mo te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa, ko te kaihaʼa ʼe feala ke ina fakatupu ai he puli faka ekonomike pea mo fakatupu ufiufi, kae ko te faʼahi ʼaē ʼe kovi age leva ia, ko te puli ʼo te ʼofa ʼa te ʼAtua.
ʼI tonatou ʼuhiga Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko te kau Kilisitiano moʼoni fuli, kae tāfito ia nātou ʼaē neʼe tuku age te ʼu maʼua ʼi te loto kokelekasio, ʼe tonu ko nātou ko he ʼu hahaʼi faʼifaʼitaki, ʼe mole ‘feala ke fai kia nātou he valoki.’ (1 Timoteo 3:10) Neʼe mole maʼu e Festus te falā ʼaē neʼe nofo ʼamanaki kiai, pea koia neʼe mole feala ai hana fakaliliu te falā ʼaē neʼe ina toʼo. Ko te meʼa ʼaē neʼe ina fai neʼe liliu ʼo ʼiloa. Koteā te meʼa neʼe hoko kia ia? Kapau ko ia neʼe ko he tagata kaihaʼa ʼe mole fia fakahemala, neʼe feala pe ke fakamavae ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano maʼa. (1 Petelo 4:15) Kae neʼe mamahi tona loto pea neʼe fakahemala. Koia, neʼe feala ai hana nofo ʼi te kokelekasio, logope neʼe toʼo ʼona ʼu pilivilesio gāue.
Ko Te Falala ʼAē Ki Te ʼAtua
Neʼe fakatokagaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ko te kaihaʼa ʼe fai e he tahi ʼe ina lau ʼe tauhi kia Sehova ʼe feala ke fakatupu kovi ki te huafa ʼo te ʼAtua pea mo Te higoa ʼo tana hahaʼi. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ia koe, . . . ʼaē ʼe ke akonakiʼi ʼihi, ʼe mole ke akonakiʼi ia koe totonu? Ia koe, ʼaē ʼe ke fagonogono: ‘ ʼAua naʼa ke kaihaʼa,’ ʼe ke kaihaʼa koe? Koteʼuhi ‘ko te huafa ʼo te ʼAtua ʼe laukoviʼi ʼuhi ko koutou.’ ”—Loma 2:21, 24.
Ko Akule, ko te tagata poto ʼo te temi muʼa, neʼe ina fakahā te puani ʼe tatau mo te puani ʼaia. ʼI tana faikole, neʼe ina fakaʼui ke ‘ ʼaua naʼa masiva, pea ke ʼaua naʼa kaihaʼa pea ke ʼaua naʼa tauʼi te huafa ʼo [tona] ʼAtua.’ (Tāʼaga Lea 30:9) Koutou fakatokagaʼi neʼe fakamoʼoni e te tagata poto ʼe feala ke fakatupu e te ʼuhiga masiva he ʼu ʼaluʼaga ʼe māʼia mo te tagata agatonu ʼe hake hana fia kaihaʼa. ʼE moʼoni, ʼe feala ke ʼahiʼahiʼi e te ʼu temi faigataʼa te tui ʼa he Kilisitiano ki te fealagia ʼaē ʼa Sehova ke tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tana hahaʼi.
Kae, ko te kau Fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova, ʼo kau ai ia mo nātou ʼaē ʼe māsisiva, ʼe nātou falala ko te ʼAtua “ko te tagata faitotogi ʼo nātou ʼaē ʼe nātou kumi fakamalotoloto ia ia.” (Hepeleo 11:6) ʼE nātou ʼiloʼi ko Sehova ʼe ina fakapale tana hahaʼi agatonu ʼo tokoni kia nātou ke nātou maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou maʼuli. Neʼe fakahā lelei e Sesu te faʼahi ʼaia ʼi tana Akonaki ʼi te Moʼuga, ʼi tana ʼui ʼaē: “ ʼAua naʼa koutou hoha ʼo ʼui maʼa koutou: ‘Koteā he meʼa ka tou kai?’ peʼe: ‘Koteā he meʼa ka tou ʼinu?’ peʼe: ‘Koteā he meʼa ka tou kofu ʼaki?’ . . . Kae ʼiloʼi pe e takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ʼe ʼaoga kia koutou te ʼu meʼa fuli ʼaia. Ke koutou haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo Tona faitotonu, pea ʼe toe foaki [atu] anai mo te ʼu meʼa fuli ʼaia kia koutou.”—Mateo 6:31-33.
E feafeaʼi te tokaga ʼa te ʼAtua kia nātou ʼaē ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼe nonofo ʼi te faigataʼaʼia? ʼE lahi te ʼu faʼahi. Ohage la ʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu kaugā fagona tui. Ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe nātou feʼofa mamahi ʼaki. ʼE nātou taupau fakalelei te tokoni faka Tohi-Tapu ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe ina maʼu te ʼu koloā ʼo te mālama ʼaenī pea mo sio ki tona tēhina ʼe nofo ʼi te faigataʼaʼia pea ina haga ʼo pupunu te matapā ʼo te ʼu ʼofa mamahi, ʼe nofo feafeaʼi te ʼofa ʼa te ʼAtua ia te ia? Naʼi fānau, ʼaua naʼa tou ʼoʼofa ʼaki te palalau peʼe ʼaki te lea, kae ʼaki te aga pea mo te moʼoni.”—1 Soane 3:17, 18.
ʼI te malamanei, ʼi te ʼu kokelekasio e 73 000 tupu, ko te toko fā vaelua miliona kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou faiga fakamalotoloto te tauhi ki te ʼAtua ʼo mulimuli ki tana ʼu pelesepeto faitotonu. ʼE nātou ʼiloʼi ʼe mole lituʼa anai te ʼAtua ki tana ʼu hahaʼi agatonu. Ko nātou ʼaē neʼe nātou tauhi kia Sehova lolotoga te ʼu taʼu fualoa ʼe nātou kalagaʼi fakatahi mo te Hau ko Tavite, ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “Neʼe ʼau tūpulaga, pea kua liliu ʼo matuʼa, kae neʼe mole heʼeki ʼau sio ki te tagata faitotonu kua līakina katoa, māʼia mo tona hākoga neʼe mole kumi moʼi pane.”—Pesalemo 37:25.
ʼE lelei age hakita tuku te falala ki te ʼAtua ʼaia ʼe haʼu mai ai te ʼu palalau ʼaenī, ʼi hakita fia kaihaʼa ʼo feala ai ke puli ʼo talu ai te ʼofa ʼo te ʼAtua!—1 Kolonito 6:9, 10.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa.