Te Science Mo Te Lotu, Pea Mo Te Kumi ʼo Te Moʼoni
“Ko te lahi ʼo te ʼu lotu ʼaē neʼe mafola . . . neʼe malave kia te ʼau.”—Charles Darwin
ʼI TE kamata mai ʼo te 19 sēkulō, neʼe felogoi lelei te science pea mo te lotu. ʼE ʼui e te tohi (Darwin: Before and After), “māʼiape la ʼi te ʼu pepa faka scientifiques, neʼe mole lotolotolua te kau hahaʼi faitohi ʼi tanatou talanoa ʼaē ki te ʼAtua ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga ʼe maui mālie pea mo fakamalotoloto.”
Neʼe kau te tohi ʼa Darwin (Origin of Species) ki te fetogi ʼo te faʼahi ʼaia. Ko te Science pea mo te evolisio neʼe nā felogoi leva ʼo nā tuku keheʼi leva te lotu pea mo te ʼAtua. ʼE ʼui e Sir Julian Huxley “ ʼi te manatu faka evolisio, ʼe mole kei ʼi ai he ʼaoga peʼe ko he faʼahi ki te ʼu meʼa fakaofoofo.”
ʼI te temi nei ʼe ʼui e te akonaki ʼo te evolisio ʼo ʼuhiga mo ia, ko ia te fakatafitoʼaga ʼaē ʼe ʼaoga ʼaupito ki te science. ʼE fakahā e te physicien ʼaē ko Fred Hoyle te tupuʼaga ʼo te felogoi lelei ʼaia: “Ki te ʼu hahaʼi popoto ʼaē ʼe pipiki ki te ʼu manatu māhani faka scientifique ʼe maʼuhiga age kia nātou te mole toe liliu ki te ʼu manatu mālohi fau ʼo te lotu ʼo te temi ʼaē, ʼi te kumi ʼaē ʼo te moʼoni.” Koteā te ʼu faʼahiga aga fakavale neʼe fai e te lotu ʼe koviʼia ʼaupito e te science?
ʼE Laukoviʼi Te Fakatupu ʼUhi Ko Te Lotu
ʼAki he faiga ʼaē ke muliʼi te Tohi-Tapu, ko te kau “créationnistes”—ʼo fakatahi tāfito pea mo te kau Polotesita fefeka—neʼe nātou ʼui mālohi ʼo ʼuhiga mo te kele pea mo te ʼatulaulau ko ʼona ʼu taʼu ʼe mole laka ia ʼi te 10 000. Ko te manatu mālohi ʼaia neʼe mata galivale ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou sivisivi te kele, te hahaʼi ʼaē ʼe nātou akoʼi te ʼu fetuʼu, pea mo te kau physiciens koteʼuhi ʼe fakafeagai ia ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou maʼu.
Kae, koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼui fakahagatonu e te Tohi-Tapu? “ ʼI te kamataʼaga neʼe fakatupu e te ʼAtua ia te lagi pea mo te kele.” (Senesi 1:1) Ko te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te faʼahi ʼaia, ʼe mole fakahā ia. Māʼiape la mo te “ ʼuluaki ʼaho” ʼo te fakatupu ʼe mole fai he talanoa ia kiai ʼo aʼu ki te Senesi 1:3-5. Neʼe kua fakatupu “te lagi pea mo te kele” ʼi te temi ʼaē neʼe kamata ai te ʼuluaki “ ʼaho” ʼaia. Koia, ʼe feala koa ki te lagi pea mo te kele ke lauʼi miliale tona ʼu taʼu ohage ko tona ʼui e te kau popoto? ʼE feala pe. ʼE mole fakahā e te Tohi-Tapu te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi.
Ko te tahi age aga ʼa te lotu ʼe mole mata feʼauga ko te faʼahiga fakamatala ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu ‘ ʼaho’ e ono ʼo te fakatupu. Ko ʼihi ʼe pipiki ʼaupito ki te lotu ʼaē ʼe nātou ʼui mālohi ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼe ko he ʼu ʼaho moʼoni ia, ʼo nātou fakanounou te fakatupu ʼo te ʼu meʼa fakakelekele kia hola e 144. Ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakatupu te mole falala ʼa te kau popoto, koteʼuhi ʼe nātou logoʼi ko te manatu ʼaia ʼe fakafeagai ki te ʼu meʼa faka scientifiques ʼaē neʼe maʼu.
Kae, ko te fakamatala ʼaia ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, ʼe ko te fakamatala ia ʼa te hahaʼi ʼe nātou pipiki tāfito ki te ʼu kupusiga palalau—ʼaē ʼe fakafeagai ki te science—ʼe mole ko te fakamatala ia ʼa te Tohi-Tapu totonu. ʼE mole ʼui e te Tohi-Tapu ko te “ ʼaho” takitahi ʼo te fakatupu neʼe ko tona loaloaga ko hola e 24; ʼi tona fakahagatonu, ʼe ina fakapipiki te ʼu ʼaho fuli ʼaia ki te ‘ ʼaho’ ʼaē neʼe loaloaga tokotahi “te ʼaho ʼaē neʼe fakatupu ai e Sehova te lagi mo te kele,” ʼo fakahā ʼaki ai ʼe mole ko te ʼu ‘ ʼaho’ fuli ʼo te Tohi-Tapu ʼaē e hola 24. (Senesi 2:4) Ko ʼihi neʼe feala ke lauʼi afe tona loaloaga.a
Koia, ko te manatu ʼo ʼuhiga mo te fakatupu neʼe laukoviʼi ʼuhi ko te kau créationnistes pea mo te kau fondamentalistes. Ko tanatou ʼu akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼu ʼo te ʼatulaulau pea mo te loaloaga ʼo te ʼu ‘ ʼaho’ ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te fakatupu ʼe mole ʼalutahi ia pea mo te manatu fakapotopoto ʼa te science pea mo te Tohi-Tapu. Kae, ʼe ʼi ai te tahi age ʼu aga fakavale neʼe nātou fakatupu ʼaki te fehiʼa ʼaupito ʼa te kau popoto ki te lotu.
Te Fakaʼaogaʼi Fakavale ʼo Te ʼUhiga Pule
ʼI te hoholo ʼo te hisitolia, ʼe lahi te ʼu aga heʼe faitotonu neʼe hoko ʼuhi ko te lotu. Ohage la, lolotoga te Moyen Âge, ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te fakatupu neʼe fulihi moʼo faka lākatonuʼi te lagolago ʼa te ʼēkelesia ki te Pule faʼitaliha ʼa te hau tokotahi ʼi Eulopa. Ko te manatu ʼaia neʼe ina ʼui fēnei, ʼo mulimuli pe ki te tonu fakaʼatua, ko te hahaʼi neʼe fakatuʼu nātou ki tonatou ʼu ʼuhiga, koloaʼia peʼe māsisiva. ʼE fakamahino e te tohi (The Intelligent Universe): “Neʼe ʼui ki te ʼu tama liliki ʼa te hahaʼi koloaʼia ‘ko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke nātou maʼu he kiʼi meʼa ʼe veliveli peʼe ke mole nātou maʼu he meʼa mai te ʼu koloā faka famili, pea ko te tagata gāue neʼe uga tuʼumaʼu ke fakafeauga pe ki te tuʼulaga ʼaē neʼe foaki age ki ai e te ʼAtua.’ ”
ʼE mole fakapuna’maʼuli te tuʼania ʼa te tokolahi ʼi te toe liliu ki te ʼu “aga fakavale ʼa te lotu ʼo te temi ʼaē”! ʼO mole ʼui ke nātou foaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi faka lotu ki te tagata, neʼe fakaʼaogaʼi ia e te lotu te faʼahi ʼaia ke ina maʼu ai hana ʼu meʼa. (Esekiele 34:2) ʼE ʼui e te ʼu fakamatala ʼi te nusipepa (India Today): “ ʼAki te faʼahiga aga ʼaē neʼe ina fakahā ʼi te hōloga ʼo te temi, ʼe fakapuna’maʼuli te kei falala ʼa ʼihi kiai. . . . ʼI te huafa ʼo te Tupuʼaga Māʼoluga, . . . neʼe fai e te ʼu tagata he ʼu aga ʼe fakalialia ʼaupito ki tonatou ʼu tatau.”
Ko te fakamatala fakalialia ʼa te lotu hala neʼe malave ʼaupito ki te ʼu manatu ʼa Darwin. Neʼe ina tohi ʼo fēnei, “neʼe ʼāsili age pe taku mole kei tui ki te Lotu Faka Kilisitiano ohage ko he meʼa neʼe fakahā fakaʼatua mai. Neʼe malave kia te ʼau te lahi ʼo te ʼu lotu hala ʼaē neʼe mafola ʼi he koga lahi ʼo te kele ohage he afi.”
Te Mālo ʼa Te Lotu Moʼoni
Ko te malualoi faka lotu ʼe mole ko he meʼa foʼou ia ʼi te mālama ʼaenī. Neʼe ʼui maʼa Sesu ki te kau takitaki lotu ʼo tona temi ʼaē neʼe nātou mānumānu ki te tuʼulaga pule: “ ʼI takotou hā mai ki tuʼa ʼe ko koutou ko te ʼu tagata ʼe lelei—kae ʼi ʼokotou loto ko koutou ko he ʼu toe tolo kākā ia pea mo agakovi.”—Mateo 23:28, Phillips.
Kae, ko te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni ʼe “mole kau ia ʼi te malamanei.” (Soane 17:16) Ko tana kau tisipulo ʼe mole nātou kau ki te ʼu lotu kākā pea mo te ʼu meʼa faka politike; pea ʼe mole fakahēʼia nātou e te ʼu filosofia ʼaē ʼe nātou fakafisi ki te moʼoni ʼo te Tupuʼaga. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo “Ko te poto ʼo te mālama ʼaenī ʼe matavale ia, ia mata ʼo te ʼAtua.”—1 Kolonito 3:19.
Kae, ko te meʼa ʼaia ʼe mole ina faka ʼuhiga leva ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa ʼi te faʼahi faka scientifique. Kae, ko nātou ʼaē ʼe nātou muliʼi fakalelei te lotu moʼoni ʼe ʼi ai pe tanatou ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te science. “Koutou lagaʼi tokotou ʼu mata ki ʼoluga pea mo koutou sisio,” neʼe ʼui fēnei age ki te polofeta ʼāfea ko Isaia. “Ko ai ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼu meʼa fuli ʼaenī?” (Isaia 40:26) ʼO toe feiā aipe, ke ʼāsili age tana mahino ʼaē ki te Tupuʼaga, neʼe fakaafe ia Sopo ke mamata ki te ʼu meʼa fakaofoofo ʼo te fakatupu pea mo te ʼatulaulau.—Sopo, ʼu kapite 38 ki te 41.
ʼE moʼoni, ko nātou ʼaē ʼe nātou tui ki te Tupuʼaga ʼe nātou fakaʼapaʼapa ʼaupito ki te fakatupu. (Pesalemo 139:14) Tahi ʼaē meʼa, ʼe nātou toe falala ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te Tupuʼaga, ia Sehova ʼAtua, ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki taulekaleka ʼi te temi ka haʼu. (Fakahā 21:1-4) ʼAki he ako faka Tohi-Tapu, ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou lolotoga ako nei, ko te kamataʼaga ʼo te maʼuli pea mo tona ka haʼu ʼe mole fakalogo ia ki he lasio ʼe haʼu fakafokifā pe. Kae, ko Sehova, neʼe ʼi ai tana fakatuʼutuʼu ʼi tana fakatupu ʼaē te tagata, pea ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe hoko anai—moʼo tapuakina te hahaʼi fakalogo fuli. ʼE mātou fakaafe koutou ke koutou kumi te ʼaluʼaga ʼaia maʼa koutou totonu.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi te nusipepa Réveillez-vous!, ʼo te ʼaho 8 ʼo Fepualio 1983 (fakafalani), mai te pasina 6 ki te pasina 9, pea mo te tohi Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible, pasina 344, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. Ki te tahi age ʼu logo ʼo ʼuhiga mo te créationnisme pea mo tana fakafeagai ki te science pea mo te Tohi-Tapu, vakaʼi te ʼu nusipepa Réveillez-vous! ʼo te ʼaho 8 ʼo Sūnio 1983, ʼu pasina 12 ki te 15, pea mo te ʼaho 22 ʼo Sūnio 1983, ʼu pasina 12 ki te 15.
[Talanoa ʼo te pasina 6]
ʼE MOLE NĀTOU ʼILOʼI KOA TE FAKAMOʼONI?
NEʼE tohi fēnei e Norman Macbeth, ko he tagata ʼe gāue ki te lao, ʼi tana tohi ʼaē neʼe tā ʼi te 1971 (Darwin Retried—An Appeal to Reason), “māʼiape la mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe lelei tanatou ako te biologie.” ʼO ʼuhiga mo te nusipepa Réveillez-vous! neʼe ina lau, ko te alatike ʼo ʼuhiga mo te evolisio, neʼe tohi fēnei e Macbeth: “Neʼe ʼau punamaʼuli ʼi taku maʼu te ʼu laukovi ʼe ʼiloga lelei ʼo ʼuhiga mo te Darwinisme.” ʼI tana fakatokagaʼi te ʼu tuʼuga kumi ʼaē neʼe fai pea mo te ʼu fakamatala ʼaoga mai te kau takitaki ʼo ʼuhiga mo te evolisio, neʼe ina fakaʼosi fēnei: “ ʼE mole kei moʼoni te ʼui ʼaē ʼa Simpson: ‘. . . ko nātou ʼaē ʼe mole nātou tui kiai [te evolisio] ʼe hā ʼaki mai ʼe mole nātou ʼiloʼi takitokotahi he meʼa ʼo ʼuhiga mo te fakamoʼoni faka scientifique.’ ”
[Paki ʼo te pasina 7]
Ko te ka haʼu ʼo te tagata neʼe mole tuku ia ki he lasio ʼe haʼu fakafokifā pe