“Kapau ʼe Fakamaʼua Kia Koutou Te ʼu Tukuhau, Koutou Totogi Te ʼu Tukuhau”
“ ʼI TE mālama ʼaenī, ko te ʼu meʼa pe ʼaē ʼe mahino papau, ko te mate pea mo te ʼu tukuhau.” Neʼe ko te ʼui ʼaia ʼa Benjamin Franklin ko he tagata Amelika ʼo te 18 sēkulō neʼe gāue ʼi te puleʼaga pea neʼe faʼu masini foʼou. Ko tana ʼu palalau, ʼaē neʼe tautau fakaʼaogaʼi, ʼe nātou fakatapa lelei te molemo feala ʼaē ke tuku keheʼi te ʼu tukuhau ʼo toe feiā aipe ki te kinakina ʼaē ʼe nātou lagaʼi. Ki te tokolahi, ko te totogi ʼo te ʼu tukuhau ʼe ko he pāui pe ia ki te mate.
Logope la te fealagia ʼaē ke liliu te totogi ʼo te ʼu tukuhau ko he manatu ʼe mole fakatupu fiafia, ʼe ko he maʼua ia ʼe tokaga fakamalotoloto kiai te kau Kilisitiano moʼoni. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo Loma: “Koutou liufaki ki te takitokotahi te meʼa ʼaē ʼe ina fakamaʼuaʼi koutou: Kapau ʼe fakamaʼua koutou ki te ʼu tukuhau, koutou totogi te ʼu tukuhau; kapau ʼe fakamaʼua koutou ki te totogi, koutou foaki te totogi; kapau ʼe fakamaʼua koutou ki te fakaʼapaʼapa, koutou foaki te fakaʼapaʼapa; kapau ʼe fakamaʼua koutou ki te faka maʼuhiga, koutou foaki te faka maʼuhiga.” (Loma 13:7, New International Version) Pea ko Sesu neʼe talanoa tāfito ia ki te ʼu tukuhau ʼi tana ʼui ʼaē: “Koutou liufaki te ʼu meʼa ʼa Sesale kia Sesale, kaʼe ko te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.”—Maleko 12:14, 17.
ʼE fakagafua e Sehova te tuʼu ʼa te ʼu “pule māʼoluga” faka puleʼaga pea ʼe ina fakamaʼua ki tana ʼu kaugana ke nātou fakalogo kia nātou ʼo faka tuʼakoi pe. Koia, he koʼe koa ʼe uga mālohi e te ʼAtua tana kau atolasio ke nātou totogi te ʼu tukuhau? ʼE talanoa Paulo ki te ʼu tupuʼaga tāfito e tolu: (1) te “hāūhāū” ʼo te ʼu “pule māʼoluga” ʼi te fakatūʼa ia nātou ʼaē ʼe nātou maumauʼi te lao; (2) te leʼo ʼo loto ʼo te Kilisitiano, ʼaē ʼe mole maʼa anai mo kapau ʼe kākā ʼo ʼuhiga mo tana ʼu tukuhau; (3) te ʼaoga ʼaē moʼo totogi ʼo te kau “kaugana faka puleʼaga” ʼaia ki tanatou ʼu gāue pea mo tanatou taupau ki he faʼahiga fakatokatoka lelei. (Loma 13:1-7) ʼE feala pe ke fehiʼa te tokolahi ki te totogi ʼo te ʼu tukuhau. Kae, ʼe mole nātou leleiʼia age anai hanatou maʼuʼuli ʼi he fenua ʼe mole maʼu ai he kau polisi pe ko he hahaʼi tāmateʼi afi, ʼe mole gaohi te ʼu ala ke lelei, ʼe mole maʼu ai he faleako ki te hahaʼi fuli, pea ʼe mole maʼu ai he fakatuʼutuʼu ohage ko he meli. Neʼe fēnei te talanoa ʼa te tuʼi fai fakamāu Amelika ko Oliver Wendell Holmes ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “Ko te ʼu tukuhau, ko te totogi ʼaia ʼaē ʼe tonu ke foaki ke tou maʼu ai he sosiete ʼe fakapotopoto.”
Ko te totogi ʼo te ʼu tukuhau ʼe mole ko he meʼa foʼou ia ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua. Ko nātou ʼaē neʼe kau ki te Iselaele ʼāfea neʼe nātou totogi he ʼu faʼahiga tukuhau moʼo lagolago ki tanatou ʼu hau, pea ko ʼihi ʼi te kau pule neʼe nātou hili te ʼu kavega mamafa ʼaupito ki te hahaʼi ʼaki he tukuhau neʼe mole fakapotopoto ia. ʼO toe feiā aipe ki te kau Sutea neʼe nātou toe totogi mo nātou te ʼu tukuhau ki te ʼu mālohi matāpule ʼaē neʼe pule kia nātou, ohage la ko Esipito, ko Pelesia, pea mo Loma. Koia neʼe ʼiloʼi lelei e te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼo Paulo te faʼahi ʼaia ʼaē neʼe fia palalau kiai te ʼapositolo, ʼi te temi ʼaē neʼe talanoa ai ki te totogi ʼo te ʼu tukuhau. Neʼe ʼiloʼi e nātou, tatau aipe pe neʼe fakaʼaogaʼi fakapotopoto te ʼu tukuhau peʼe kailoa, ʼo mole nātou fakatokagaʼi peʼe feafeaʼi anai te fakaʼaogaʼi e te puleʼaga te falā ʼaia, neʼe tonu ke nātou totogi te tukuhau ʼaē neʼe fakamaʼua age kia nātou. ʼE toe feiā pe foki ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ia ʼaho nei. Kae, koteā he ʼu pelesepeto ʼe feala ke nātou takitaki tatou kae tou lolotoga totogi totatou ʼu tukuhau ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼaenī?
Ko Pelesepeto e Nima Moʼo Takitaki ʼo Tatou
Ke tou fakatokatoka lelei. ʼE tou kaugana pea ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova, ʼaē ʼe ko he “ ʼAtua, mole ʼo te maveuveu, kae ʼo te tokalelei.” (1 Kolonito 14:33; Efesi 5:1) Ko te fakatokatoka ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼo ʼuhiga mo te totogi ʼo te ʼu tukuhau. ʼE katoa koa takotou ʼu pepa, ʼe totonu koa, pea mo maui mālie? ʼI te agamāhani, ʼe mole ʼaoga he meʼa tānakiʼaga pepa ʼe totogi kovi. ʼE feala pe ke koutou toʼo he meʼa ʼaiʼaga pepa neʼe fakaʼiloga takitahi ki te faʼahiga pepa kehe (ohage ko he tahi ki te ʼu pepa ʼaē ʼe nātou fakamoʼoni ki te ʼu maʼua kehekehe ʼaē neʼe koutou totogi). ʼE feala pe ke feʼauga te fakatahiʼi ʼo te ʼu pepa ʼaia ʼi he ʼu meʼa ʼaiʼaga pepa ʼe lalahi age, ʼo takitahi pe tona taʼu. ʼE lahi te ʼu fenua ʼe ʼaoga ʼaupito ʼi ai ke taupau te ʼatu pepa lolotoga ni ʼu taʼu naʼa fokifā pe ʼe fakatotonu e te puleʼaga ke ina toe sivi te ʼu pepa ʼo te ʼu taʼu kua hili. Koia ʼaua naʼa koutou līaki he meʼa, ʼo gata pe mo kapau kua koutou ʼiloʼi papau ʼe mole kei he ʼaoga ʼo tona tānaki.
Ke tou agatonu. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ke hoholo atu takotou faikole maʼa mātou, heʼe mātou ʼiloʼi papau ʼe totonu tomatou leʼo ʼo loto, ʼaki tamatou holi ʼaē ke mātou agatonu ia meʼa fuli pe.” (Hepeleo 13:18) Ko te holi fakamalotoloto ʼaē ke tou agatonu ʼe tonu ke ina takitaki te ʼu tonu ʼe tou fai ʼi tatatou totogi totatou ʼu tukuhau. ʼUluaki, tou fakatokagaʼi age muʼa te ʼu tukuhau ʼaē ʼe tonu ke totogi ʼo ʼuhiga mo totatou falā ʼaē ʼe tonu ke fakahā ki te puleʼaga. ʼE lahi te ʼu fenua, ko te falā ʼaē ʼe hilifaki ki tokita totogi—mai te ʼu meʼa ʼofa ʼi te fale gāue, te ʼu gāue ʼaē ʼe fai fakafūfū, te fakatau ʼo ni ʼu meʼa—ʼe tonu ke totogi he tukuhau mo kapau ʼe fakalaka ʼi te falā ʼaē neʼe kua faka tuʼakoi. Ko he Kilisitiano ʼaki he “leʼo ʼo loto totonu” ʼe ina fakalavelave anai, ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe maʼuli ai, pe koteā te faʼahiga totogi pea mo tona lahi ʼaē ʼe fakamaʼua ai leva ke totogi he tukuhau, pea ʼe ina totogi anai te tukuhau ʼaē neʼe fakamaʼua age.
Lua, ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe toʼo kehe. Ko te ʼu puleʼaga ʼi te aga māhani ʼe nātou fakagafua kia nātou ʼaē ʼe totogi tukuhau ke nātou toʼo kehe te tahi ʼu falā neʼe nātou fakaʼaogaʼi, ʼi tonatou ʼu totogi ʼaē ʼe tau mo te tukuhau. ʼI te mālama heʼe agatonu ʼaenī, ki te tokolahi ʼe mole ko he meʼa ia ʼe kovi te liliu ʼo “fakatupu” peʼe ko te “fakakaukauʼi” ʼo ni ʼu maʼua ʼi tanatou kole ʼaē ke toʼo kehe te tahi ʼu meʼa. Ko te tagata ʼi te ʼAtu Puleʼaga ʼo Amelika neʼe ina totogi maʼa tona ʼohoana te māfana fulufulu ʼe totogi kovi ʼaupito, ʼosi ʼaia pea neʼe ina tautau te māfana ʼi tona fale gāue lolotoga te ʼaho e tahi ke feala ai hana toʼo kehe te falā ʼaia ʼo ʼui ko he faʼahiga “meʼa fakamatalelei” ʼo te fale gāue! Ko te tahi tagata neʼe ina kole ke toʼo kehe te falā ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi ki te ʼohoana ʼo tona ʼofafine heʼe kau ki te ʼu falā ʼaē ʼe fakagafua ki te ʼu faifakatau koloā. Kae faiga te tahi ia, ke ina toʼo kehe te falā ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi ʼi tana folau mo tona ʼohoana lolotoga ni ʼu māhina ki te Faʼahi Mata Laʼā, logope la neʼe ʼalu moʼoni te fafine ki te fenua ʼaia moʼo talanoa ki te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu temi mālōlō. ʼE hage ʼe mole ʼi ai he gataʼaga ʼo te ʼu meʼa feiā. Ko te ʼui pe ʼaē, ko te fakahigoaʼi ʼo he meʼa ko he falā ʼe toʼo kehe ʼi te ʼaluʼaga ʼo te fai koloā kapau ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni ʼe mole ko ia ʼaia, ʼe ko he faʼahiga loi ia—ko he meʼa ia ʼe fehiʼa ʼaupito kiai totatou ʼAtua.—Tāʼaga Lea 6:16-19.
Ke tou fakaʼeteʼete. Neʼe uga e Sesu tana kau tisipulo ke nātou “fakaʼeteʼete ohage ko he ʼu gata, kae ke nātou maʼa ohage ko ni lupe.” (Mateo 10:16) Ko te tokoni ʼaia ʼe toe feala pe foki ke toe fakaʼaogaʼi ki tatatou faʼahiga fai moʼo totogi ʼo te tukuhau. Tāfito ʼi te ʼu fenua ʼaē paʼaga, ʼe tuputupu aipe te kaugamālie ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou totogi he tagata fai numelo peʼe ko he kau tagata ʼe faiva ke nātou tānaki te lahi ʼo te ʼu tukuhau ʼaē ʼe tonu anai ke nātou totogi. ʼOsi ʼaia pea ʼe nātou hoʼi sinie noa pe te ʼu pepa pea mo nātou momoli ki te sivisivi. ʼE ko he faigamālie lelei ʼaia ke tou toe vakaʼi te fakatokaga ʼaē ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 14:15: “Ko he tahi pe ʼe mole heʼeki fakapotopoto ʼe tui ki te ʼu palalau fuli, kae ko ia ʼaē ʼe loloto tana fakasiosio ʼe tokaga ia ki tana haʼele.”
ʼE lahi te ʼu hahaʼi ʼe nātou totogi tukuhau neʼe nātou felāveʼi mo te ʼu fihifihia mo te puleʼaga mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe nātou ‘tui ki te ʼu palalau fuli’ ʼo ʼihi tagata fai numelo ʼe aga fakakākā peʼe ko he tagata neʼe mole heʼeki māhani ʼaē neʼe ina tānaki te ʼu tukuhau. ʼE ko he meʼa ʼe lelei age foki takita fakasiosio loloto! Koutou tokaga ki takotou haʼele ʼo koutou laulau fakalelei te faʼahiga pepa pe ʼi muʼa ʼo tona sinie. Kapau ʼe ʼi ai he ʼu meʼa neʼe tohi, pe ko he ʼu meʼa ʼe puli, peʼe ko he ʼu meʼa neʼe toʼo kehe ʼe mata faikehe kia koutou, ʼe tonu ke fakamahino atu kia koutou—ʼo fai liuliuga mo kapau ʼe ʼaoga—ʼo kaku ki takotou mahino lelei pea mo fīmālie mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼu pepa ʼe totonu pea mo fakatafito ki te lao. ʼE moʼoni, ʼe lahi te ʼu fenua ko te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te tukuhau kua liliu ʼo faigataʼa ʼaupito, kae ʼo mulimuli pe ki tona fealagia, ʼe ko he aga fakapotopoto te mahino ʼaē ki he meʼa ʼe koutou sinie. ʼI ʼihi ʼaluʼaga, ʼe feala ke koutou ʼolo ki he kaugā fagona Kilisitiano ʼe māhani ki te lao ʼo ʼuhiga mo te tukuhau ʼo feala ai ke ina fakamahino atu. Ko te tagata ʼāfea Kilisitiano ʼe gāue ki te ʼu tukuhau ʼi tona ʼuhiga tagata ʼe gāue ki te lao neʼe ina ʼui fakanounou: “Kapau ʼe ʼui atu e takotou tagata ʼaē ʼe ina tānaki te falā he meʼa ʼe hage ʼe matalelei fau ke moʼoni, pea ʼe mahino ia ʼe ko ia pe ia!”
Ke tou fakahoko totatou ʼu maʼua. Neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo “E tahi ʼamo anai tana ʼāmoga.” (Kalate 6:5) Mokā ʼe tonu ke totogi he ʼu tukuhau, ko te Kilisitiano takitokotahi ʼe tonu ke ina fakahoko tona maʼua ʼaē ke agatonu pea mo mulimuli lelei ki te lao. ʼE mole ko he faʼahi ia ʼe fai pule ai te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ki te faga ōvi ʼaē ʼe nātou taupau. (Vakaʼi 2 Kolonito 1:24.) ʼE mole nātou kau ki te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu tukuhau gata pe mokā ʼe nātou fakatokagaʼi neʼe hoko he hala maʼuhiga, ʼo lagi kau kiai mo he laukoviʼi ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi. ʼI hona ʼaluʼaga lahi, ʼe ko he faʼahi ia ʼe fakamaʼua kiai te Kilisitiano takitokotahi ʼaki hana fakaʼaogaʼi tona leʼo ʼo loto ʼaē neʼe akoʼi ki te Tohi-Tapu ʼi te fakaʼaogaʼi lelei ʼo te ʼu pelesepeto faka Kilisitiano. (Hepeleo 5:14) ʼE fakamaʼua e te faʼahi ʼaia takita ʼiloʼi lelei ko te sinie ʼo he pepa ʼo ʼuhiga mo te tukuhau—ʼo mole lauʼia pe ko ai ʼaē neʼe ina teuteuʼi—ʼi tona fakahagatonu ʼe ko he pepa ia ʼe fakatafito ki te lao neʼe kua koutou lau te pepa ʼaia pea mo koutou fakamoʼoni ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼu ai.a
Ke ʼaua naʼa tukugakoviʼi tatou. Ko te ʼu taupau faka Kilisitiano ʼe tonu anai “ke ʼaua naʼa tukugakoviʼi” nātou, ke feala ai ke vikivikiʼi tonatou tuʼulaga. ʼO toe feiā aipe, ko te kokelekasio katoa ʼe tonu anai ke ʼaua naʼa tukugakoviʼi ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei kia mata ʼo te ʼAtua. (1 Timoteo 3:2; vakaʼi ia Efesi 5:27.) Koia ʼe nātou faiga fakamalotoloto ke nātou taupau maʼu he higoa ʼe lelei ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi, māʼiape la ʼi te temi ʼaē ʼe tonu ai ke totogi ni ʼu tukuhau. Ko Sesu Kilisito totonu neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼi te faʼahi ʼaia. Neʼe fehuʼi age ki tana tisipulo ko Petelo, pe neʼe totogi e Sesu te tukuhau ki te fale lotu, ko talame e lua. ʼI tona fakahagatonu, neʼe mole kau ia Sesu ki te tukuhau ʼaia, koteʼuhi ko te fale lotu neʼe ko te ʼapi ia ʼo tana Tāmai pea ʼe mole ʼi ai he hau ʼe ina fakamaʼua he tukuhau ki tona foha totonu. Neʼe feiā pe te talanoa ʼa Sesu; kae neʼe ina totogi pe te tukuhau ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ina toe fakaʼaogaʼi pe foki mo he milakulo moʼo faʼu ʼo te falā ʼaē neʼe ʼaoga! He koʼe neʼe ina totogi te tukuhau kae neʼe mole ko hona maʼua? Ohage ko tona ʼui e Sesu, neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ke “ ʼaua naʼa nātou tūkia.”—Mateo 17:24-27.b
Taupau Maʼu He Higoa ʼe Fakavikiviki Ki Te ʼAtua
ʼO toe feiā aipe mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi nei ʼe nātou tokakaga naʼa nātou faka tūkia he tahi. Koia la ʼaē, ʼe mole fakapuna’maʼuli, ʼi he ʼaluʼaga faka kūtuga, ʼe nātou maʼu he higoa matalelei ʼi te malamanei katoa, ko he kūtuga ʼe agatonu, ko he hahaʼi ʼe nātou totogi te tukuhau. Ohage la, neʼe fakamatala e te nusipepa faka Sepania (El Diario Vasco) te mafola ʼo te kākā ʼo ʼuhiga mo te tukuhau ʼi Sepania, kae neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE gata pe ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou makehe. Mokā ʼe nātou totogi peʼe nātou fakatau he meʼa, ko te totogi ʼaē ʼe nātou fakahā ki te puleʼaga ʼe ko te totogi moʼoni ʼaia.” ʼO toe feiā aipe, ko te nusipepa faka Amelika (San Francisco Examiner) neʼe ina fai te talanoa ʼaenī kua hili kiai ni ʼu taʼu: “ ʼE tonu ke koutou sioʼi [te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova] ohage ko he ʼu motele ki te hahaʼi fakalogo. ʼE nātou fakapotopoto ʼo totogi te ʼu tukuhau, ʼe nātou tokakaga ki te ʼu mahaki, ʼe nātou faiga ke nātou pulihi te mole poto ʼaē ʼi te lautohi pea mo te mole poto ʼaē ʼi te faitohi.”
ʼE mole ʼi ai he Kilisitiano moʼoni ʼe loto anai ke ina fai he meʼa ʼe feala ke fakatupu kovi ki tona higoa totonu ʼaē neʼe ina maʼu ʼaki he faiga fakamalotoloto. Kapau ʼe tonu ke tou fili, ʼe koutou fai anai koa he meʼa ʼe tupu anai he ʼiloa ai ʼo koutou ko he tahi ʼe kākā ʼi te faʼahi ʼo te tukuhau ke feala ai hakotou taupau ʼo he falā? Kailoa. ʼE mahino papau ia ʼe koutou tali anai te puli ʼo hakotou falā ʼi te ʼulihi ʼo tokotou higoa matalelei pea mo te pulihi tokotou ʼu kalitate pea mo te fakatupu ʼo he faʼahiga ʼiloʼi ʼo koutou ʼe mole faʼa lelei ʼo ʼuhiga mo takotou tauhi kia Sehova.
ʼI te moʼoni, ko te taupau maʼu ʼo he higoa ʼo he tahi ʼe agatonu, ko he tahi ʼe faitotonu ʼe feala pe ke ina fakamaʼua kia koutou he falā ʼi ʼihi temi. ʼO kau pe ʼi te lea ʼaē neʼe ʼui e te tagata fai filosofia Keleka ko Platon kua hili kiai sēkulō e 24: “Mokā ʼe ʼi ai he tukuhau ʼo ʼuhiga mo te totogi, ko te tagata agatonu ʼe lahi ake anai te falā ka ina foaki pea ko te tagata ʼaē ʼe mole agatonu ʼe veliveli age anai tana foaki ki he totogi pe ʼe tatau.” Neʼe feala pe ke ina toe ʼui fēnei ko te tagata agatonu ʼe mole fakahemala anai ʼi he temi ʼi tana foaki te totogi ʼaē ki tana haga nofo agatonu. Ko te maʼu ʼo he higoa ʼe feiā ʼe tau ia mo te totogi. ʼE mahino papau ia ko te faʼahi ʼaia ʼe moʼoni ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano moʼoni. Ko tanatou ʼu higoa ʼaē ʼe matalelei ʼe maʼuhiga koteʼuhi ʼe ina vikivikiʼi tanatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo pea ʼe tokoni ki te taki mai ʼo niʼihi ki tanatou faʼahiga maʼuli pea mo tonatou ʼAtua, ko Sehova.—Tāʼaga Lea 11:30; 1 Petelo 3:1.
Kae, teitei pe ki te kau Kilisitiano moʼoni fuli, ʼe nātou faka maʼuhigaʼi tonatou vāhaʼa mo Sehova. Ko te ʼAtua ʼe sio ia kia meʼa fuli ʼe nātou fai, pea ko tonatou loto ke nātou fakafiafia ia ia. (Hepeleo 4:13) Koia, ʼe nātou līaki te manatu fakatupu tuʼutāmaki ʼaē ko te kākāʼi ʼo te puleʼaga. ʼE nātou fakamoʼoni ki te ʼui ʼaē ko te ʼAtua ʼe fiafia ʼaupito ʼi te aga ʼaē ʼe totonu ʼaupito. (Pesalemo 15:1-3) Tahi ʼaē, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe nātou fia fakafiafia te loto ʼo Sehova, ʼe nātou totogi te ʼu tukuhau fuli ʼaē ʼe fakamaʼua age kia nātou.—Tāʼaga Lea 27:11; Loma 13:7.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te meʼa ʼaia ʼe feala pe ke liliu ko he faigataʼaʼia ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou momoli he pepa ʼo ʼuhiga mo te tukuhau ʼe kau ki ai mo honatou hoa ʼe mole ko he Kilisitiano. Ko te fafine ʼohoana Kilisitiano ʼe faiga fakamalotoloto anai ke ina maʼu he fakafuafua lelei ʼo ʼuhiga mo te pelesepeto ʼo te tuʼulaga pule pea mo te ʼaoga ʼaē ke fakalogo ki te ʼu lao ʼa Sesale ʼo ʼuhiga mo te tukuhau. Kae, ʼe tonu ke tokaga, ki te ʼu ikuʼaga ʼaē ʼe feala ke hoko ʼo fakatafito ki te lao ʼi hana sinie he pepa neʼe kākāʼi kae ina ʼiloʼi lelei pe.—Vakaʼi ia Loma 13:1; 1 Kolonito 11:3.
b Meʼa lelei foki, ʼe gata pe ki te Evaselio ʼa Mateo ʼaē ʼe talanoa ki te meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko ʼi te maʼuli fakakelekele ʼo Sesu. ʼI tona ʼuhiga tagata tānaki tukuhau ʼo te temi ʼaē, ʼe mahino papau ia neʼe punamaʼuli ia Mateo ʼi te aga ʼaē neʼe fakahā e Sesu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.