E Feafeaʼi Hakotou Hāo ʼi He Koga Meʼa ʼe Tuʼutāmakiʼia?
ʼE ʼUI fēnei e Malia: “Neʼe ʼau mataku ʼi te temi fuli pe. Neʼe ʼau mataku ʼi te ascenseur. Neʼe ʼau mataku ʼi taku loto motokā. Neʼe ʼau mataku ʼi toku kogo fale. ʼI te ʼu potu fuli pe neʼe ʼi ai te fakapō. ʼI te temi fuli pe neʼe kaihaʼa te ʼu meʼa ʼa te hahaʼi.” ʼE koutou hage koa ko te fafine Pelesile ʼaenī, ʼo koutou matataku ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe koutou nonofo ai, tāfito la ʼi te pōʼuli?
ʼE feala ke tou fiafia ʼi tatatou lau he ʼu fakamatala faka polisi, kae ʼi te agamāhani, ko te maʼuli ʼaē ʼi te ʼaho fuli ʼe mole iku ia ʼo feiā. ʼE feala pe ia ke mole maʼu he fakatokatoka ki he fakapō neʼe hoko. Peʼe ʼi he tahi age ʼu ʼaluʼaga fai fakapō, ko he fafine ʼe hoko atu pe tona maʼuli ka kua mate tona ʼohoana, tana tāmai, peʼe ko hana tama, ko he tagata ʼe hoko atu pe tona maʼuli ka kua mate tona finematuʼa, tana faʼe, peʼe ko hona ʼofafine. ʼE tuputupu koa ʼi tokotou koga meʼa te fai fakapō? ʼE koutou fakaʼamu koa ki he koga meʼa fīmālie ʼe feala ai anai ki tokotou famili ke hāo mai te fai fakapō? Peʼe, kapau nei ʼe tonu ke tuputupu takotou ʼu fānau ʼi he koga meʼa ʼe mālohi ai te fai fakapō, koteā ʼapē te meʼa ʼe feala ke koutou fai ke koutou hāo mai ai?
ʼE moʼoni, ʼe kei ʼi ai pe te ʼu kolo ʼe mole lahi ai te fai fakapō. ʼI ʼihi fenua, ʼe kei maʼuʼuli pe te hahaʼi ʼi te ʼu tuvao ʼe tokalelei peʼe ʼi te ʼu kolo liliki ʼe fīmālie. Kae ʼe kua fetogi vave pe te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼo feiā aipe mo te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe ʼui ʼe mole hoko ai te fai fakapō. Ohage la, ʼi Pelesile, ʼi te ʼu taʼu e 50 ki muʼa atu, ko te toko 70 ki te teau neʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu tuvao. ʼI te temi nei, ko te toko 70 ki te teau ʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu kolo lalahi. ʼO toe feiā pe mo te ʼu fealagia ʼaē ke maʼu he gāue ʼe ʼi ai te ʼu fihifihia lahi ʼi te ʼu kolo lalahi, ohage la ko te fai fakapō pea mo te agamālohi. Tatau aipe pe koutou maʼuʼuli ʼi he koga meʼa ʼe tuʼutāmakiʼia peʼe kailoa, ʼe kei tonu pe ke koutou ʼolo ʼo gāue peʼe ʼo ako, pea mo fai he ʼu faʼahiga gāue ʼi tuʼa atu ʼi tokotou loto fale.
ʼI te fakamoʼoni ʼaē ʼa te pule ʼo te kau polisi ʼo te kolo ʼo Rio de Janeiro ki te manatu ʼaē kua mafola ʼo ʼuhiga mo te “fakaʼiloga ʼo te mataku,” ʼe ina ʼui ko te heʼe faitotonu ʼa te sosiete pea mo te ʼu fakapō ʼaē ʼe teuteuʼi neʼe nā fakaʼāʼāsili te faʼahi ʼaia. ʼE ina toe ʼui foki ko te ʼu nusipepa pea mo te televisio ʼe kau ki te faka mafola ʼo te mataku, “ ʼo lave ki te ʼatamai ʼo te hahaʼi ʼaki te ʼu logo fakatupu mamahi.” Ko te toloke, te mavetevete ʼo te famili, pea mo te kovi ʼa te ako faka lotu ʼe toe kau pe foki ki te tuputupu ʼo te meʼa noaʼi ʼo te lao. Pea koteā ʼaē ka hoko anai ʼi te temi ka haʼu? ʼE faka ʼuhigaʼi ʼi te ʼu tohi pea mo te ʼu ʼata ohage ko he ʼu meʼa moʼo fakamālōlōʼi, ʼe fakatupu ʼaki ai anai te puli ʼo te feʼofaʼaki ʼa te hahaʼi?
ʼUhi ko te agamālohi ʼe mole ko he meʼa lelei ki he tahi ʼe felāveʼi mo te faʼahi ʼaia, koia ʼaē ʼe tou holi ai ke tou hāo mai ai. ʼO mole tou fakapuna’maʼuli ʼo ʼuhiga mo te kole ʼaē ʼa te hahaʼi ʼo te kolo, ke lahi age he ʼu tagata polisi ʼi te ʼu ala pea ke mamafa te ʼu tūʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu pilisoni pe ko te fakatūʼa ki te mate! Logope te ʼu tuʼutāmaki ʼe feala ke hoko, ko ʼihi ʼe nātou toʼo te ʼu fana moʼo puipui ʼo nātou. Ko ʼihi ʼe nātou kole ki te ʼu pule ke faka tuʼakoi te fakatau ʼo te ʼu fana. Kae logope la te mole lelei ʼo te ʼu logo, heʼe ʼāsili age te fai fakapō ia, ʼaua naʼa tou lotovaivai. ʼI tona fakahagatonu, tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu kolo lalahi ohage la ko Johannesburg, Mexico, New York, Rio de Janeiro, pea mo São Paulo neʼe mole heʼeki kaihaʼa hanatou ʼu meʼa. Tou vakaʼi peʼe feafeaʼi te hāo ʼa te hahaʼi mai te fai fakapō ʼi te ʼu koga meʼa tuʼutāmakiʼia.
Taupau He Aga ʼe Lelei
ʼO ʼuhiga mo te kogo meʼa ʼe lahi ai te fai fakapō, neʼe talanoa te tagata faitohi ki te “aga poto pea mo te faʼa kātaki ʼa te toko teau kau Pelesile ʼaē neʼe nātou maʼuʼuli fakaʼapaʼapa pea mo lelei logope la te ʼu ʼaluʼaga ʼe kei faigataʼa.” Hili tana nofo ia taʼu e 38 ʼi Rio de Janeiro, neʼe ʼui fēnei e Jorge: “ ʼE ʼi ai te ʼu ala pea mo te ʼu koga meʼa ʼe mole ʼau ʼalu kiai pea ʼe mole ʼau fia ʼiloʼi meʼa fuli. ʼE mole ʼau toe haʼele pe foki ʼi te ala ʼi te pōʼuli pea ʼe mole ʼau fakaʼiloga ʼe ʼau mataku ʼaupito. Logope taku nofo tokaga, ʼe ʼau faka ʼuhigaʼi pe te hahaʼi ohage ʼe nātou agatonu, ʼo ʼau faka maʼuhigaʼi pea mo fakaʼapaʼapaʼi pe ia nātou.”
Ei, koutou tekeʼi te ʼu fihifihia ʼaē ʼe mole ʼaoga. Koutou tokakaga ki ʼakotou ʼu meʼa ʼa koutou. ʼAua naʼa koutou meʼa noaʼi te faʼahi ʼaenī, ko te lahi fau ʼo te mataku ʼe feala ke malave ki te ʼu ivi ʼo tokotou ʼuto, ʼo ina fakatupu ai he ʼu aga fakavale ʼi te hahaʼi ʼaē ʼe aga fakapotopoto. ʼO ʼuhiga mo te koga meʼa tuʼutāmakiʼia ʼaē ʼe gāue ai, ʼe fakamatala fēnei e Odair: “ ʼE ʼau faiga ke ʼau maʼu he manatu ʼe lelei, ʼo mole ʼau fafaga toku ʼatamai ʼaki he ʼu manatu ʼe fakatupu mataku ʼo ʼuhiga mo he meʼa ʼe feala ke hoko koteʼuhi he tupu ai he tosio pea mo he mataku ʼe mole hona ʼaoga. ʼE ʼau faiga aipe ke ʼau fakahā he aga fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi fuli.” ʼE mole gata pe tana nofo tokaga pea mo tana fakamamaʼo ʼaē mai ni ʼu hahaʼi ʼe faikehe tanatou aga, ʼe ina ʼui ʼe ʼi ai te tahi tokoni moʼo tātāʼofi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi te loto ʼo he tahi: “ ʼI te ʼu meʼa fuli, ʼe ʼau fakatuputupu aipe taku falala ʼaē kia Sehova ʼAtua, ʼo ʼau manatuʼi ʼe mole he meʼa ʼe puli ki ʼona mata pea ko ia pe ʼe ina faka fealagia ia meʼa fuli ʼe tonu ke hoko.”
Kae, ʼe mole he tahi ʼe fia maʼuli tuʼumaʼu ʼi te mataku. Pea tahi ʼaē meʼa, ko ai ʼapē ʼe fakafisi anai ʼo ʼuhiga mo te mataku fakavale pea mo te lotohoha ʼe ko he ʼu meʼa faka tuʼutāmaki ki te maʼuli mālōlō fakaʼatamai pea mo fakasino? Koia, koteā te ʼamanaki maʼa nātou ʼaē ʼe matataku ʼi te temi fuli naʼa hoko kia nātou he fai fakapō? ʼUhi ko te matataku ʼa te tokolahi ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te fai fakapō ʼe kei hoholo pe, ʼe mole tou sio anai koa ki te fakagata ʼo te agamālohi? ʼE mātou fakaafe koutou ke koutou lau te alatike ʼaē ʼe hoa mai, “Ko ʼĀfea ʼAē Ka Gata Ai Anai Te Mataku?”