Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 1/4 p. 10-15
  • Koutou Fakavikiviki Ki Te Hau ʼo Te Heʼegata!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Fakavikiviki Ki Te Hau ʼo Te Heʼegata!
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “ ʼE Hau . . . ʼo Aʼu Ki He ʼu Temi ʼe Mole ʼIloʼi Honatou Gataʼaga”
  • Ko He ʼAmanaki ʼo He Maʼuli Fakaofoofo
  • Te Poto ʼo Sehova Moʼo Fakatupu ʼo Te ʼu Meʼa
  • Te Meʼa Fakaʼosi ʼAē Neʼe Fakatupu e Te ʼAtua ʼi Te Kele
  • ʼE Kei Toe Te Tahi ʼu Gāue ʼe Lahi Age
  • “Koutou Fakavikiviki Kia Sah!”
    Te Tule Leʼo—1996
  • Tou Haʼele Mo Te ʼAtua—ʼAki Tatatou ʼAmanaki Ki Te Maʼuli Heʼegata
    Te Tule Leʼo—1998
  • Ko Totatou Tupuʼaga Lahi Pea Mo Tana ʼu Gāue
    Te Tule Leʼo—1993
  • Neʼe ʼi Ai Koa He Kamataʼaga ʼo Te ʼAtua?
    Te Tule Leʼo—2010
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 1/4 p. 10-15

Koutou Fakavikiviki Ki Te Hau ʼo Te Heʼegata!

“ ʼE Hau Sehova ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga, ʼio, ʼo talu ai.”​—Pesalemo 10⁠:16.

1. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe lagaʼi ʼo ʼuhiga mo te heʼegata?

TE HEʼEGATA​—e feafeaʼi koa takotou mahino ki te kupu ʼaia? ʼE koutou manatu koa ʼe feala ke hoko moʼoni atu te temi ʼo heʼegata? ʼIo, ʼe mahino papau ia ko te ʼu temi ʼaē kua hili ʼe mole honatou faka tuʼakoi. Kae he koʼe koa ʼe mole feala ke hoholo atu ʼo talu ai te temi ʼaē ka haʼu? Ko te Traduction du monde nouveau ʼo te Tohi-Tapu ʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼe fakavikiviki ia ia “talu mai te ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou kamataʼaga ʼo aʼu ki te ʼu temi ʼe mole ʼi ai honatou gataʼaga.” (Pesalemo 41:13) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaia? ʼE lagi feala hatatou mahino kiai mo kapau ʼe tou vakaʼi te meʼa ʼaē ʼe tatau mo te faʼahi ʼaia​—ia te lagi.

2, 3. (a) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe lagaʼi ʼo ʼuhiga mo te lagi, ʼe tokoni ai kia tatou ke tou mahino ki te ʼuhiga ʼo te heʼegata? (b) He koʼe ʼe tonu ke tou fia tauhi ki te Hau ʼo te heʼegata?

2 ʼE lahi feafeaʼi te lagi? ʼE ʼi ai koa hona ʼu tuʼakoi? ʼI te ʼu taʼu e 400 ki muʼa atu, neʼe ʼui ko totatou kele ʼe ko te lotomalie ʼaia ʼo te ʼatulaulau. Neʼe faʼu leva e Galilée te meʼa fakaʼaʼata fetuʼu, ʼo ina tuku mai ai te fealagia ke lahi age te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sio kiai ʼi te lagi. ʼI te temi ʼaia, neʼe feala ke sio ia Galilée ki te ʼu tuʼuga fetuʼu pea neʼe kua feala hana fakahā ko te kele pea mo ʼihi ʼatu ʼu fetuʼu ʼe nātou foliʼi te laʼā. Neʼe mole kei hage leva te ʼatu fetuʼu ʼaē ʼe higoa ko te Voie Lactée ʼe ko he ʼu meʼa ʼe nenefu ʼi te lagi. Neʼe fakahā ʼe ko te fakapupu ʼo te ʼatu ʼu fetuʼu, ʼe teitei ke lau ʼe ko fetuʼu ʼe lauʼi teau miliale ʼi tona fakakatoa. ʼE mole feala ʼi he temi ke tou lau katoa peʼe ko fetuʼu ʼe fia, māʼiape la ʼi totatou maʼuli katoa. Ki muli age, neʼe maʼu e te kau tagata sivi fetuʼu te ʼu lauʼi miliale fakapupu fetuʼu. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe mole honatou gataʼaga ʼi te lagi, ʼo mole feala pe la ki te ʼu meʼa fakaʼata fetuʼu lalahi ke nātou sio peʼe nātou gata ʼifea. ʼE hage ʼe mole ʼi ai he ʼu tuʼakoi ʼo te lagi. ʼE toe moʼoni pe foki ʼo ʼuhiga mo te heʼegata​—ʼe mole ʼi ai hona ʼu tuʼakoi.

3 Ko te manatu ʼo te heʼegata ʼe hage ʼe laka age ʼi te fakakaukau ʼa te tagata ʼaē ʼe faka tuʼakoi pe. Kae, ʼe ʼi ai te Tahi ʼe mahino katoa kiai. ʼE feala ke ina lau, ei, māʼia mo te fakahigoaʼi ʼo te ʼu lauʼi miliale fetuʼu ʼi tonatou ʼu lauʼi miliale ʼu fakapupu fetuʼu! ʼE Ina ʼui fēnei: “Ke hiki ʼokotou ʼu mata ki ʼoluga pea ke koutou sisio. Ko ai koa ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼu meʼa ʼaia? Ko Ia ʼaē neʼe ina fakaʼasi mai ki tuʼa ʼonatou kautau ʼo fai pe ki tona tokolahi, pea ʼe ina pāuiʼi fuli ia nātou ʼaki ʼonatou higoa. ʼI te lahi ʼo te mālohi, heʼe toe mālohi foki ia ʼi tona māfimāfi, ʼe mole puli he tahi ia nātou. Neʼe mole ke ʼiloʼi koa la koe pe neʼe mole ke logoʼi koa la koe? Ko Sehova te Tupuʼaga ʼo te ʼu potu taupotu ʼo te kele, ʼe ʼAtua ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga. ʼE mole gaʼegaʼe ia peʼe vaivai. ʼE mole feala ia ke kita maʼu tona ʼatamai poto.” (Isaia 40:​26, 28) ʼI ʼAtua fakatalakitupua leva! ʼE mahino ia, ko ia te ʼAtua ʼaē ʼe tou fia atolasio ki ai!

“ ʼE Hau . . . ʼo Aʼu Ki He ʼu Temi ʼe Mole ʼIloʼi Honatou Gataʼaga”

4. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Tavite tana loto fakafetaʼi ki te Hau ʼo te heʼegata? (b) Koteā ʼaē neʼe ʼui e te tagata poto lahi ʼo ʼuhiga mo te tupuʼaga ʼo te ʼatulaulau?

4 Ia Pesalemo 10:16, ʼe ʼui fēnei e Tavite ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga, te ʼAtua: “ ʼE Hau Sehova ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga, ʼio, ʼo talu ai.” Pea ia Pesalemo 29:​10, ʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE heka Sehova ʼi tona ʼuhiga hau ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.” Ei, ko Sehova ʼe ko te Hau ʼo te heʼegata! Tahi ʼaē meʼa, ʼe fakamoʼoni e Tavite ko te Hau māʼoluga ʼaia ʼe ko te Tupuʼaga ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tou mamata kiai ʼi te lagi, ʼi tana ʼui ʼaē ia Pesalemo 19⁠:1: “ ʼE kalagaʼi e te lagi te kolōlia ʼo te ʼAtua; pea ko te laulahi ʼo te lagi ʼe ina fakahā te gāue ʼo tona ʼu nima.” Hili kiai teitei taʼu e 2 700, neʼe fakahā e te tagata poto pea mo ʼiloa ko Isaac Newton tana manatu tahi mo Tavite, ʼo ina tohi fēnei: “Ko te fakaʼaluʼalu lelei ʼaia ʼo te ʼu laʼā, ʼo te ʼu fetuʼu, ʼe hoko ʼuhi pe ko te fakatuʼutuʼu pea mo te pule faʼitaliha ʼa he tahi ʼe poto pea mo ʼatamai.”

5. Koteā ʼaē neʼe tohi e Isaia pea mo Paulo ʼo ʼuhiga mo te Matapuna ʼo te poto?

5 ʼE uga ai tatou ke tou loto agavaivai, ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, ʼaē māʼia mo te laulahi ʼo te “lagi, ʼio, te lagi ʼo te ʼu lagi, ʼe mole feʼauga maʼa ia,” ʼe maʼuli ʼo heʼegata! (1 Hau 8:​27) Ko Sehova, ʼaē ʼe ʼui e Isaia 45:18 ko “Ia ʼaē neʼe ina fakatupu te lagi, ʼaē neʼe ina faʼufaʼu te kele pea mo ina fakatupu,” ʼe ko te Matapuna ʼo te poto, ʼaē ʼe mole feala ke ʼiloʼi e te tagata agahala. Neʼe ʼui fēnei e Sehova, ohage ko tana fakahā lelei ia 1 Kolonito 1:​19: “ ʼE ʼau molehi anai te poto ʼo te kau popoto pea ʼe ʼau līaki anai te ʼatamai ʼo te kau ʼatamai.” Moʼo hoko atu te ʼu palalau ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼi te vaega 20: “ ʼE ʼifea te tagata poto? ʼE ʼifea te sekelipa? ʼE ʼifea te tagata fai filosofia ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī? Neʼe mole faka galivaleʼi koa la e te ʼAtua te poto ʼo te malamanei?” Ei, ohage ko tona ʼui e Paulo ʼi te kapite 3 vaega 9, “ko te poto ʼo te mālama ʼaenī ʼe ko he meʼa vale ia kia mata ʼo te ʼAtua.”

6. Koteā ʼaē ʼe fakahā e te Tagata Tānaki 3⁠:11 ʼo ʼuhiga mo te ʼu “temi ʼaē ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga”?

6 Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi te lagi ʼe nātou kau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu, ʼaē neʼe talanoa fēnei ki ai te Hau ko Salomone: “Ko meʼa fuli, neʼe fai [e te ʼAtua] ke matalelei ʼi tona temi. Māʼia mo te ʼu temi ʼaē ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga, neʼe ina ʼai ki tonatou loto, ke ʼaua naʼa maʼu e te tagata te gāue ʼaē neʼe fai e te ʼAtua moʼoni mai tona kamataʼaga ki tona fakaʼosi.” (Tagata Tānaki 3:​11) ʼE moʼoni, ʼe maʼu ʼi te loto ʼo te tagata te fia ʼiloʼi ʼaē pe koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu “temi ʼaē ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga,” ʼaē ko te heʼegata. Kae ʼe mole feala koa la ki te tagata ke ina maʼu ʼi he temi te ʼatamai mālama ʼaia?

Ko He ʼAmanaki ʼo He Maʼuli Fakaofoofo

7, 8. (a) Koteā te maʼuli taulekaleka ʼaē ʼe ʼamanaki ke hoko ki te malamanei, pea ʼe lava feafeaʼi te faʼahi ʼaia? (b) He koʼe ʼe tonu ke tou fiafia ʼi te mole ʼi ai ʼo he gataʼaga ʼo te ako fakaʼatua?

7 Neʼe ʼui fēnei e Sesu Kilisito ʼi tana faikole kia Sehova: “Ko te faka ʼuhiga ʼaenī ʼo te maʼuli heʼegata: ke nātou ako te ʼiloʼi ʼo koe, ʼaē ko te ʼAtua moʼoni pe e tahi pea mo ia ʼaē neʼe ke fekauʼi mai, ia Sesu Kilisito.” (Soane 17:⁠3) ʼE lava feafeaʼi ke tou maʼu te taʼi ʼatamai mālama ʼaia? ʼE ʼaoga ke tou ako te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu Maʼoniʼoni. ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe feala ke tou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu lahi ʼa te ʼAtua, ʼo kau ai mo te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai ʼaki tona ʼAlo ki te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. ʼE ko te “maʼuli moʼoni” anai ʼaia ohage ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui ia 1 Timoteo 6:​19. ʼE ʼalutahi anai te faʼahi ʼaia mo Efesi 3⁠:​11, ohage ko “te fakatuʼutuʼu heʼegata ʼaē neʼe fai [e te ʼAtua] ʼaki ia Kilisito, ia Sesu totatou ʼAliki.”

8 Ei, ko tatou, ʼu hahaʼi agahala, ʼe feala hatatou maʼu te maʼuli heʼegata ʼaki te ako fakaʼatua pea mo tatatou tui ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu. ʼE aʼu anai ki ʼafea te fai ʼo te ako ʼaia? ʼE hoko atu anai ʼo heʼegata, ke feala ke ako māmālie te hahaʼi ʼi te poto ʼo totatou Tupuʼaga. Ko te poto ʼo Sehova ʼe mole hona tuʼakoi. ʼI tana fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Siʼi loloto ʼo te koloaʼia pea mo te poto pea mo te mālama ʼo te ʼAtua! Ko ʼana fakamāu ʼe mole feala hona sivi pea mo maʼu tona ʼu ala!” (Loma 11:33) Koia, ʼe tau mo feʼauga te fakahigoaʼi ʼo Sehova ia 1 Timoteo 1:​17 ko “te Hau ʼo te heʼegata”!

Te Poto ʼo Sehova Moʼo Fakatupu ʼo Te ʼu Meʼa

9, 10. (a) Koteā te ʼu gāue lalahi neʼe fai e Sehova moʼo teuteu te kele ohage ko hona meʼa ʼofa ki te malamanei? (b) ʼE hā feafeaʼi te poto lahi ʼo te ʼAtua ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu? (Vakaʼi te talanoa.)

9 Tou vakaʼi te tofiʼa lelei ʼaupito ʼaē neʼe foaki e te Hau ʼo te heʼegata kia tatou. ʼE ʼui fēnei mai kia tatou e te Pesalemo 115:16: “ ʼO ʼuhiga mo te lagi, ʼe ʼa Sehova te lagi, kae ko te kele neʼe ina foaki ki te ʼu foha ʼo te tagata.” ʼE mole koutou manatu koa la ʼe ko he falala lahi ʼa te ʼAtua kia tatou? ʼE mahino papau ia! Pea ʼe tou leleiʼia ʼaupito te tokaga makehe ʼa totatou Tupuʼaga ʼi tana teuteuʼi te kele ko hotatou nofoʼaga!​—Pesalemo 107:⁠8.

10 Neʼe hoko te ʼu fetogi fakatalakitupua ʼi te kele lolotoga te ʼu “ ʼaho” e ono ʼaē neʼe fakatupu ai ia meʼa fuli, ʼaē ʼe tuʼu ia Senesi kapite 1, pea ko te loaloaga ʼo te ʼu ʼaho takitahi ʼaia, ʼe ko he ʼu lauʼi afe taʼu. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua, ki muli age, neʼe tonu ke ʼaofi te kele katoa ʼaki he luna matalelei, he ʼu vao matuʼa lalahi pea mo he ʼu fisiʼi teu ʼe lanu kehekehe. Neʼe tonu ke fonu ai te ʼu faʼahiga manu kehekehe pea mo matalelei ʼo te tai, te ʼu tuʼuga manu lele matalelei, pea mo te ʼatu ʼu faʼahiga manu, ʼo tahi fanaunau “ ʼo mulimuli pe ki tona faʼahiga ʼoʼona.” ʼO hoa atu ki te fakamatala ʼo te fakatupu ʼo te tagata mo te fafine, ʼe ʼui fēnei e Senesi 1⁠:31: “Neʼe sio ai te ʼAtua kia meʼa fuli neʼe ina fai pea koʼeni ko te meʼa ʼaia neʼe lelei ʼaupito.” Neʼe matalelei ʼaupito te koga meʼa ʼaē neʼe nofo ai te ʼuluaki tagata mo te ʼuluaki fafine! ʼE mole tou sio koa la ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼaē neʼe fakatupu, ia te poto, mo te sio mamaʼo, pea mo te tokaga ʼo totatou Tupuʼaga ʼofa?​—Isaia 45:​11, 12, 18.

11. Neʼe fakavikiviki feafeaʼi e Salomone te poto ʼo Sehova ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu?

11 Neʼe ōfo Salomone ʼi te poto ʼa te Hau ʼo te heʼegata. Neʼe tuʼa lahi tana fakatokagaʼi te poto ʼo te Tupuʼaga. (Tāʼaga Lea 1:​1, 2; 2:​1, 6; 3:​13-​18) ʼE ʼui papau mai kia tatou e Salomone ko “te kele ʼe tuʼu anai ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.” Neʼe loto fakafetaʼi ki te ʼatu ʼu meʼa matalelei ʼaē neʼe fakatupu, ʼo kau ai mo te gāue ʼaē ʼe fai e te ʼu ʼao ʼo te ʼua ʼaē ʼe nātou fakamokomoko totatou kele. Koia, neʼe ina tohi fēnei: “Ko te ʼu vaitafe ʼo te temi nive ʼe ʼolo fuli ki te tai, kae mole pe la fonu te tai. Ko te potu ʼaē ʼe puna mai ai te ʼu vaitafe ʼo te temi nive, ʼe nātou toe liliu ki te potu ʼaia ke feala hanatou toe hū mai ki tuʼa.” (Tagata Tānaki 1:​4, 7) Ko te meʼa ʼaia ʼaē ʼe hoko ʼi te kua ʼosi fakamokomoko e te ʼua pea mo te ʼu vaitafe te kele, ko tonatou ʼu vai ʼe toe hake mai te tai ʼo nātou toe liliu ko he ʼu ʼao. ʼE feafeaʼi anai te kele ʼaenī, pea ʼe tou maʼuʼuli feafeaʼi anai mo kanapaula neʼe mole hoko te fakamaʼa pea mo te toe fakafoʼou feiāʼi ʼo te vai?

12, 13. ʼE lava feafeaʼi hatatou fakahā tatatou loto fakafetaʼi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua?

12 Ko totatou loto fakafetaʼi ki te mole fetogi ʼo te ʼu meʼa maʼuli fuli ʼaē neʼe fakatupu, ʼe tonu ke fakahā ʼaki he gāue, ohage ko tona ʼui e te Hau ko Salomone ʼi tana palalau fakaʼosi ʼaenī ia Tagata Tānaki: “Ko te manatu fakaʼosi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, mai tona ʼaluʼaga ʼaē kua tou fagono kia meʼa fuli: Manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu. He koʼena te maʼua katoa ʼo te tagata. Heʼe ko te ʼAtua totonu ʼaē ʼe ina fakahoko anai te fakamāu ki te ʼu faʼahiga gāue fuli, ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ū, moʼo vakaʼi peʼe lelei peʼe kovi.” (Tagata Tānaki 12:13, 14) ʼE tonu ke tou manavasiʼi naʼa tou fai he meʼa ʼe mole leleiʼia e te ʼAtua. Kae, ʼe tonu ke tou faiga ke tou fakalogo kia te ia ʼaki he manavasiʼi ʼe fai ʼaki he loto fakaʼapaʼapa.

13 ʼE mahino papau ia, ʼe tou fia fakavikiviki anai ki te Hau ʼo te heʼegata ʼuhi ko tana ʼu gāue fakaofoofo ʼaē neʼe ina fai ʼi tana fakatupu ia meʼa fuli! ʼE ʼui fēnei ia Pesalemo 104⁠:24: “ ʼE fonu tau ʼu gāue, Ê Sehova! Neʼe ke fai fuli ʼaki te poto. Ko te kele ʼe fonu ʼi tau ʼu gāue.” ʼAki he loto fiafia, tou fakamoʼoni ki te vaega fakaʼosi ʼo te pesalemo ʼaia, ʼo tou ʼui fēnei kia tatou pea mo ʼihi age: “Fakavikiviki kia Sehova, Ê toku nefesi! Koutou fakavikiviki kia Sah!”

Te Meʼa Fakaʼosi ʼAē Neʼe Fakatupu e Te ʼAtua ʼi Te Kele

14. Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe lahi ai te kehekehe ʼo te fakatupu e te ʼAtua ia te tagata mo te manu?

14 Ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu e Sehova ʼe fakaofoofo. Kae ko te meʼa fakaofoofo tāfito ʼaē neʼe ina fakatupu ʼi te kele ʼe ko tatou​—te hahaʼi ʼo te malamanei. Neʼe tupu ia Atama mo Eva ʼo fakaʼosi ʼaki te ʼaho ono ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e Sehova​—ko te toko lua ʼaia ʼaē neʼe ina fakatupu ʼe nā popoto age nāua ʼi te ʼu ika, mo te ʼu manulele, pea mo te ʼu manu kehekehe! Logope la ko te ʼu manu ʼaia ʼe nātou tutupu age mo he faʼahiga poto, kae ko te tagata ʼe ina maʼu te fealagia ʼaē ke fakakaukau, he leʼo ʼo loto ʼe feala ke ina fakakeheʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, te fealagia ʼaē ke fai he ʼu fakatuʼutuʼu ki te temi ka haʼu, pea mo ina maʼu ʼi tona loto te holi ʼaē ke tauhi ki he meʼa. Neʼe tupu feafeaʼi koa te tagata? Neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te paki ʼo te ʼAtua, kae neʼe mole tupu ia mai he ʼu manu agamālohi. Koia, ko te tagata tokotahi pe ʼe feala ke ina fakahā te ʼu kalitate ʼo totatou Tupuʼaga, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo ia: “Sehova, Sehova, ʼAtua agaʼofa pea mo manavaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mohu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni.”​—Ekesote 34:​6.

15. He koʼe koa ʼe tonu ke tou fakavikiviki ʼaki he loto agavaivai kia Sehova?

15 Tou fakavikiviki pea mo fakafetaʼi kia Sehova ki te fakaofoofo ʼo tana faʼu ʼo totatou sino. Ko totatou toto, ʼaē ʼe maʼuhiga ki te maʼuli, ʼe feʼaluʼaki ʼi te sino ʼi te ʼu 60 sekonita fuli. Ohage ko tona ʼui ia Teutalonome 12⁠:​23, “ko te toto ʼe ko te nefesi”​—totatou maʼuli—​ʼaē ʼe maʼuhiga kia mata ʼo te ʼAtua. Ko te ʼu hui mālohi, mo te ʼu ivi ʼaē ʼe mapelu gafua, pea ko te ʼu ua katoa ʼe nātou gāue tahi mo te ʼuto, ʼaē ʼe lahi age ia ʼi te ʼuto ʼo te ʼu manu pea ʼe ina maʼu te ʼu fealagia ʼe mole feala ke maʼu e he olotinatea ʼe lahi ohage ko he fale fata. Ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ina uga koa la koutou ke koutou maʼu he loto agavaivai? ʼE tonu ia. (Tāʼaga Lea 22:⁠4) Pea tou fakatokagaʼi foki mo te faʼahi ʼaenī: Ko totatou ʼatefēfē, mo te moga, mo te ʼalelo, mo te ʼu nifo, pea mo te gutu ʼe nātou gāue tahi ke feala ai ke palalau te tagata ʼi he ʼu lea ʼe lauʼi afe. Neʼe fai e Tavite te hiva ʼe tau mo feʼauga mo Sehova, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau vikiviki anai kia te koe, ʼi te fakamanavahe pea mo te fakaofoofo ʼo toku gaohi. ʼE fakatalakitupua ʼau gāue, pea ʼe mahino lelei te meʼa ʼaia kia te ʼau.” (Pesalemo 139:14) Tou fakatahi mo Tavite ʼo fakavikiviki ʼaki he loto fakafetaʼi kia Sehova, totatou Tupuʼaga pea mo ʼAtua fakatalakitupua!

16. Koteā te hiva neʼe fai e te tagata ʼiloa ʼo te musika moʼo fakavikiviki kia Sehova, pea ko te fakaafe fakaofoofo fea ʼaē ʼe tonu ke tou tali ki ai?

16 ʼE ʼui fēnei e te tohi hiva neʼe tohi e Joseph Haydn moʼo fakavikiviki kia Sehova: “Koutou fakafetaʼi kia te Ia, ia koutou fuli Tana ʼu gāue ʼaē ʼe fakatalakitupua! Koutou hivaʼi Tona maʼuhiga, koutou hivaʼi Tona kolōlia, koutou fakafetaʼi pea mo fakavikiviki ki Tona Huafa! ʼE hoko te ʼu fakavikiviki kia Sehova ʼo talu ai, Ameni, Ameni!” ʼE toe matalelei mo te ʼu kupuʼi palalau liuliuga ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua, ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu Pesalemo, ohage ko te fakaafe ʼaē neʼe fai tuʼa fā ʼi te Pesalemo 107, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “Ê! Ke tou fakafetaʼi kia Sehova ʼuhi ko tona loto manavaʼofa pea mo tana ʼu gāue fakaofoofo ki te ʼu foha ʼo te tagata.” ʼE koutou kau koa ki te fakavikiviki ʼaia? ʼE tonu anai ke koutou kau kiai, he ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe matalelei moʼoni ʼe ko te ʼu meʼa ʼe haʼu mai ia Sehova, te Hau ʼo te heʼegata.

ʼE Kei Toe Te Tahi ʼu Gāue ʼe Lahi Age

17. ʼE fakavikiviki feafeaʼi kia Sehova ‘te hiva ʼa Moisese pea mo te Akeno’?

17 Lolotoga te ʼu taʼu ʼe ono afe kua hili, neʼe fakatuʼutuʼu e te Hau ʼo te heʼegata ke ina fai te tahi ʼu gāue ʼe lalahi age. ʼI te tohi fakaʼosi ʼo te Tohi-Tapu, ia Fakahā 15⁠:​3, 4, ʼe tou lau fēnei ai ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe ʼi selo ʼaē neʼe nātou mālo ʼi te ʼu fili fakatemonio: “ ʼE nātou hiva te hiva ʼaē ʼa Moisese, te kaugana ʼa te ʼAtua, pea mo te hiva ʼa te Akeno, ʼo ʼui maʼa nātou: ‘Lahi pea mo fakaofoofo tau ʼu gāue, Sehova ʼAtua, te Māfimāfi. Totonu pea mo moʼoni tou ʼu ala, Hau ʼo te heʼegata. Ko ai anai he tahi ʼe mole manavasiʼi kia te koe, pea ʼe mole ina faka kolōliaʼi tou huafa? Heʼe ko koe pe ʼe ke agatonu tokotahi. Heʼe ʼōmai anai te ʼatu puleʼaga katoa pea ʼe nātou atolasio anai ʼi ʼou muʼa, heʼe kua fakahā tau ʼu lao ʼaē ʼe totonu.’ ” He koʼe ʼe higoaʼi te faʼahi ʼaia ko ‘te hiva ʼa Moisese pea mo te Akeno’? Tou vakaʼi te faʼahi ʼaia.

18. Koteā te gāue mālohi ʼaē ʼe fakamanatuʼi ʼi te hiva ʼaē ʼe tuʼu ia Ekesote kapite 15?

18 Ia taʼu e 3 500 ki muʼa atu, ʼi te temi ʼaē neʼe mamate ai te ʼu kautau ʼa Falaone ʼi te Tai Kula, neʼe fai e te kau Iselaelite te hiva moʼo fakavikiviki ʼaki he loto fakafetaʼi kia Sehova. ʼE tou lau fēnei ia Ekesote 15⁠:​1, 18: “ ʼI te temi ʼaia, ko Moisese pea mo te ʼu foha ʼo Iselaele neʼe nātou fai te hiva kia Sehova pea koʼeni te meʼa ʼaē neʼe nātou ʼui: ‘Ke ʼau hiva kia Sehova, heʼe kua liliu ko he tahi kua hikihiki ki ʼoluga! Ko te hōsi pea mo tona tagata heka hōsi, neʼe ina lī ki te tai. ʼE hau anai Sehova ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga, ʼio, ʼo talu ai.’ ” Ko te ʼu fakatotonu faitotonu ʼa te Hau ʼaia ʼo te heʼegata, neʼe hā ʼi tana fakamāu pea mo tana tautea tona ʼu fili ʼaē neʼe nātou fakafihiʼi tana pule faʼitaliha.

19, 20. (a) He koʼe neʼe fakatuʼu e Sehova te puleʼaga ʼo Iselaele? (b) Neʼe tali feafeaʼi e te Akeno pea mo ʼihi ʼatu ki te meʼa ʼaē neʼe lagaʼi e Satana?

19 He koʼe neʼe tonu ke hoko te faʼahi ʼaia? ʼI te ʼōloto ʼo Eteni, ko te gata aga kākā neʼe ina taki tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ki te agahala. Neʼe iku te faʼahi ʼaia ki te mafola ʼo te agahala pea mo te ʼuhiga heʼe haohaoa ki te malamanei katoa. Kae, neʼe foimo fai e te Hau ʼo te heʼegata he ʼu puleʼaki ʼe ʼalutahi mo tana fakatuʼutuʼu ʼi te kamataʼaga, ʼaē ko te līaki ʼo tona ʼu fili fuli ʼaē ʼi te kele pea mo ina toe fakatuʼu te ʼu ʼaluʼaga faka palatiso. Neʼe faʼu e te Hau ʼo te heʼegata te puleʼaga ʼo Iselaele pea mo ina foaki age tana Lao ke ina fakahā peʼe feafeaʼi anai tana fakahoko te faʼahi ʼaia.​—Kalate 3:24.

20 Kae, ʼaki te temi, neʼe liliu Iselaele ʼo heʼe agatonu, pea ko te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaia neʼe iku ki te temi ʼaē neʼe foaki ai e te kau takitaki ʼo Iselaele te ʼAlo ʼulu tokotahi ʼo te ʼAtua ki te ʼu nima ʼo te kau Loma ke gaohi koviʼi pea mo matehi. (Gāue 10:39; Filipe 2:⁠8) Kae, ko te nofo agatonu ʼaē ʼa Sesu ʼo aʼu ki tona mate, ʼi tona ʼuhiga “Akeno ʼa te ʼAtua” ki te sakilifisio, neʼe ina fakahā ʼi hona ʼaluʼaga lahi te loi ʼo te meʼa ʼaē neʼe lagaʼi e te Fili ʼāfea ʼo te ʼAtua, ia Satana​—ʼaē ʼe mole he tagata ʼi te kele ʼe feala ke nofo agatonu ki te ʼAtua mokā hoko kia ia he ʼu ʼahiʼahi mālohi. (Soane 1:​29, 36; Sopo 1:​9-​12; 27:5) Logope tanatou maʼu te heʼe haohaoa mai ia Atama, ko te ʼu hahaʼi ʼe lauʼi miliona ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, kua nātou mulimuli ki te ʼu tafuga vaʼe ʼo Sesu, ʼo nātou nonofo agatonu logope la te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e Satana moʼo tauʼi ʼo nātou.​—1 Petelo 1:​18, 19; 2:​19, 21.

21. ʼO mulimuli kia Gāue 17⁠:​29-31, koteā anai ʼaē ka tou talanoa ki ai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?

21 Kua hoko mai te temi ʼaē ka fakapale ai e Sehova ia nātou ʼaē neʼe agatonu, pea mo ina fakamāuʼi ai te ʼu fili fuli ʼo te moʼoni pea mo te faitotonu. (Gāue 17:​29-​31) ʼE hoko feafeaʼi anai te faʼahi ʼaia? ʼE talanoa anai ki ai te alatike ʼaē ka hoa mai.

Toe Fakamanatu

◻ He koʼe ʼe tau pea mo Sehova ke fakahigoaʼi ko “te Hau ʼo te heʼegata”?

◻ ʼE hā feafeaʼi te poto ʼo Sehova ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu?

◻ Koteā te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te tagata, ʼe feala ke tou ʼui ʼe ko he meʼa fakaofoofo ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu?

◻ Koteā te ʼu gāue ʼe faka ʼuhiga kiai ‘te hiva ʼa Moisese pea mo te Akeno’?

[Talanoa ʼo te pasina 12]

Te Poto ʼAupito ʼo Sehova

Ko te poto ʼo te Hau ʼo te heʼegata ʼe hā ʼi he ʼu faʼahiga agaaga ʼo tana ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu ʼi te kele. Koutou fakatokagaʼi te ʼu palalau ʼa Akula, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu palalau fuli ʼa te ʼAtua ʼe maʼa. ʼE ko he meʼa tali tau ia maʼa nātou ʼaē ʼe kumi hāofaki kia te ia.” (Tāʼaga Lea 30:⁠5) Pea ʼe talanoa ia Akula ki te ʼatu ʼu meʼa maʼuli kehekehe ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua, te ʼu meʼa lalahi pea mo te ʼu meʼa veliveli. Ohage la, ʼi te ʼu vaega 24 ki te 28, ʼe ina fakamatala ai “te ʼu meʼa e fā ʼaē ʼe veliveli ʼosi ʼo te kele, kae ʼe nātou tutupu ake mo he faʼahiga poto.” Ko te lō, mo te tamane, mo te heʼe, pea mo te moko.

“ ʼE nātou tutupu ake mo he faʼahiga poto”​—ei, ʼe tutupu feiā te ʼu manu. ʼE mole nātou fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fai ohage ko tona fai e te tagata, kae ʼe nātou falala ki te poto ʼaē ʼe ia nātou. Neʼe mole heʼeki koutou ōfo koa la ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaia? ʼE lelei te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa ʼaia ʼaē neʼe fakatupu! Ohage la, ko te ʼu lō ʼe nātou maʼuʼuli fakatahi, ʼo kau kiai te foʼi lō ʼe higoa ko te fineʼaliki, mo te ʼu lō ʼaē ko te kau tufuga gāue, pea mo te ʼu lō tagata. ʼI te ʼu faʼahiga lō, ko te ʼu lō tufuga gāue ʼe nātou tānaki te ʼu kiʼi manu liliki ki te ʼu kiʼi lotoʼā neʼe nātou faʼu. ʼE nātou fafaga ai te ʼu kiʼi manu ʼaia, kae lolotoga kapu e te ʼu lō ʼaē ʼe leʼoleʼo te ʼu fili. ʼE foaki ʼi te tohi ʼo Tāʼaga Lea 6⁠:6 te tokoni ʼaenī: “ ʼAlu ki te foʼi lō, tagata piko; fakatokagaʼi tona ʼu ala pea ke ke liliu ʼo poto.” Ko te ʼu taʼi faʼifaʼitaki ʼaia ʼe mole tonu koa la ia ke “lahi ai tatatou ʼu gāue ʼi te ʼAliki”?​—1 Kolonito 15:58.

Neʼe faʼu e te tagata te ʼu vakalele lalahi. Kae ʼe lahi age te ʼu fealagia ʼo te ʼu manulele, ʼo kau ai te manulele ʼe higoa ko te paradisier, ʼaē ʼe veliveli age tona mamafa ia 30 kalama. Ko te vakalele ko te Boeing 747 ʼe tonu ke ʼuʼutu ʼaki ia lite e 180 000, ʼe tonu ke foe e he kau gāue ʼe nātou popoto lelei ʼi te faʼahi ʼaia, pea mo fakaʼaogaʼi he ʼu faʼahiga meʼa faigataʼa moʼo takitaki ʼo te vakalele moʼo fakahoko he folau. Kae, ko te kiʼi manulele veliveli ʼaupito ko te paradisier ʼe ʼaoga kia ia ohage ko he moʼi lolo, te vahe tolugofulu ʼo te kalama e tahi ʼo tona gako ke feala hana folau mai te Potu Tokelau ʼo Amelika, ʼo fakalaka ʼi te Pokoga ʼo Mekesike, pea aʼu ki te Potu Toga ʼo Amelika. ʼE koutou fakatokagaʼi ʼe mole pe la ʼaoga ki te kiʼi manulele ʼaia he tuʼuga lite lolo, mole ʼaoga pe la ke ina akoako peʼe tonu ke feafeaʼi tana feʼaluʼaki, pea mo he ʼu mape peʼe ko he ʼu olotinatea faigataʼa! Neʼe tupu fakafokifā koa te poto ʼaia mai te meʼa ʼaē ʼe ʼui ko te evolisio? Kailoa ia! Ko te kiʼi manulele veliveli ʼaia ʼe ina maʼu te faʼahiga poto, neʼe kua ʼosi fakatuʼutuʼu e tona Tupuʼaga, ia Sehova ʼAtua.

[Paki ʼo te pasina 10]

Ko te ʼu meʼa kehekehe ʼaē neʼe fakatupu ʼe “te Hau ʼo te heʼegata” ʼe nātou fakavikiviki ki tona kolōlia

[Paki ʼo te pasina 15]

Ohage ko te fiafia ʼa Moisese pea mo Iselaele katoa ki te mālo ʼa Sehova ʼi te Tai Kula, ʼe ʼi ai anai te toe fiafia lahi ʼi te hili ʼo Halamaketone

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae