ʼE Fakahoko e Te Folafola ʼa Te ʼAtua Te ʼu “Milakulo”
NEʼE FAKAMATALA E THÉRÈSE HÉON
ʼI te tahi ʼaho ʼi te taʼu 1965, neʼe ʼau hū ki te fale gāue pea neʼe ʼau foaki te ʼu nusipepa ʼo Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous! ki te ʼu hahaʼi faifakatau koloā. ʼI taku maliu mai ke ʼau ʼalu, neʼe ʼau logo ki te pa fana. Neʼe haʼu te foʼi pulu ki te faʼahi tonu ʼaē neʼe ʼau tuʼu ai. Neʼe ʼui fēnei e te tahi ʼi te ʼu tagata faifakatau koloā: “ ʼE tonu ke gaohi feiāʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.”
NEʼE ʼau mataku ʼi te meʼa ʼaia neʼe hoko, kae neʼe mole ʼau līaki ai taku selevisi pionie. Neʼe maʼuhiga fau kia ʼau te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe ʼau ako, koia neʼe mole ʼau tuku he meʼa ke ina fakaloto vaivaiʼi ʼau ke ʼau līaki toku minisitelio. Koutou tuku muʼa ke ʼau fakamahino atu te tupuʼaga ʼo taku ʼui atu te meʼa ʼaia.
ʼI taku ʼosi tupu ʼi Sūlio 1918, neʼe nonofo taku ʼu mātuʼa ʼi Cap-de-la-Madeleine, ko te kiʼi kolo veliveli ʼi Québec, ʼi Kanata, ʼaē neʼe ʼiloa ʼaki te higoa ʼaē ko te Lapalasi ʼo te ʼu Milakulo. ʼE kaugamālie te hahaʼi ʼaē ʼe ʼōmai ʼo tulolo ki te ʼaletale ʼo te Taupoʼou ko Malia. Logope la ʼe mole feala ke fakamoʼoni ki te ʼu milakulo ʼaē neʼe lau neʼe fakahoko e Malia, kae neʼe fakahoko e te Folafola ʼa te ʼAtua te milakulo ki te maʼuli ʼo te hahaʼi tokolahi, ʼi te kiʼi kolo veliveli ʼaia ʼaē kua liliu ko he kolo lahi ʼe nofoʼi e te toko 30 000 tupu hahaʼi.
ʼI taku teitei taʼu 20, neʼe fakatokagaʼi e taku tāmai taku fia ʼiloʼi te ʼu meʼa faka lotu, pea neʼe ina foaki mai tana Tohi-Tapu kia ʼau. ʼI taku kamata lau te Tohi-Tapu, neʼe ʼau punamaʼuli ʼi taku lau ʼaē ia Ekesote kapite 20 ʼe tapuʼi lelei ai te tauhi ki te ʼu fakatātā. ʼI te moʼi temi pe ʼaia, neʼe mole kei ʼau tui ki te ʼu akonaki ʼo te ’Ēkelesia Katolika pea neʼe mole ʼau toe ʼalu ʼo misa. Neʼe mole kei ʼau fia tauhi ki te ʼu fakatātā. ʼE kei ʼau manatuʼi te ʼui fēnei ʼo taku tāmai: “Telesia, ʼe mole ke ʼalu koa koe ʼo Misa?” Pea neʼe ʼau tali age: “Kailoa, ʼe ʼau lau te Tohi-Tapu.”
Ko te lau ʼo te Tohi-Tapu neʼe ko he meʼa neʼe ʼau haga fai aipe ʼi toku maʼuli, māʼiape la ʼi taku ʼosi ʼohoana ʼi Sepetepeli 1938. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko toku ʼohoana, ia Rosaire, neʼe tau gāue ʼi te pōʼuli, neʼe liliu ai taku lau ʼo te Tohi-Tapu, ko he meʼa ʼe ʼau fai māhani mokā ʼalu ʼo gāue. Neʼe ʼau mahino ai leva, ʼe ʼi ai te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea neʼe ʼau kamata kumi te hahaʼi ʼaia.
ʼE ʼAu Kumi Te Hahaʼi ʼa Te ʼAtua
ʼUhi ko te meʼa ʼaē neʼe ʼau ako ʼi te ʼēkelesia, ʼi taku kei finemui, neʼe ʼau mataku ʼi taku ʼalu ʼo moe, naʼa ʼau ʼala ake ʼi ʼifeli. Moʼo tauʼi te mataku ʼaia, neʼe ʼau ʼui kia ʼau totonu, ko he ʼAtua ʼofa ʼe mole ina tuku anai ke hoko te taʼi meʼa fakalialia ʼaia. ʼAki he loto falala, neʼe ʼau lau tuʼumaʼu taku Tohi-Tapu, ʼo ʼau kumi te moʼoni. Neʼe ʼau hage ko te enuke Etiopea ʼaē neʼe ina lau te Tohi-Tapu kae neʼe mole mahino kiai.—Gāue 8:26-39.
Ko toku tēhina, ia Atelea, pea mo tona ʼohoana, ʼaē neʼe nonofo ʼi te koga fale ʼo te laufata ki lalo, neʼe nā kamata ako te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te lagi taʼu 1957. Neʼe ʼau ʼui age ki te ʼohoana ʼo toku tokolua ke ina tātā ake mai lalo mokā ʼōmai te kau Fakamoʼoni ʼo faka mafola ʼi te fale fata ʼaē neʼe mātou nonofo ai, ke mole ʼau avahi ai toku matapā. ʼI te tahi ʼaho neʼe galo kia ia ke ina fakatokagaʼi mai.
ʼI te ʼaho ʼaia, neʼe ʼau avahi ai toku matapā pea neʼe ʼau fetaulaki mo Kay Munday, ko te pionie, ʼe ko te higoa ʼaia ʼaē ʼe fakatoʼo ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe fai faka mafola ʼi te temi katoa. Neʼe palalau mai ʼo ʼuhiga mo te huafa ʼo te ʼAtua, ʼo ina fakamahino mai ʼe ʼi ai te huafa ʼo te ʼAtua, ko tona huafa ʼe ko Sehova. ʼI tana ʼosi mavae, neʼe ʼau kumi ʼi taku Tohi-Tapu moʼo vakaʼi pe neʼe fakamoʼoni te ʼu vaega ʼo te Tohi-Tapu ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ʼui. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi taku kumi, koteʼuhi neʼe tuʼu ʼi taku Tohi-Tapu te huafa ʼo te ʼAtua, ʼaē ko Sehova.—Ekesote 6:3, Tohi-Tapu ʼo Douay, nota ʼi te lalo pasina; Mateo 6:9, 10; Soane 17:6.
ʼI te toe ʼaʼahi mai ʼa Kay, neʼe ma fai palalau ki te akonaki faka Katolika ʼo ʼuhiga mo te Tahitolu, ʼaē ʼe ʼui ko te ʼAtua ʼe ko te ʼu ʼipotasi e tolu ʼi he ʼAtua e tahi. Ki muli age, neʼe ʼau vakavakaʼi fakalelei taku Tohi-Tapu, ke ʼau ʼiloʼi papau ʼe mole ina akoʼi te Tahitolu. (Gāue 17:11) ʼI taku lau te Tohi-Tapu, neʼe ʼau ʼiloʼi papau ai ko Sesu ʼe mole tatau ia mo te ʼAtua. Neʼe fakatupu ia. Neʼe ʼi ai tona kamataʼaga, kae neʼe mole ʼi ai he kamataʼaga ia ʼo Sehova. (Pesalemo 90:1, 2; Soane 14:28; Kolose 1:15-17; Fakahā 3:14) Neʼe ʼau leleiʼia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau ako, koia neʼe ʼau fiafia ʼi te hoko atu ʼo tamā ʼu fai palalau ki te Tohi-Tapu.
ʼI te tahi ʼaho, ʼi te taʼu 1958, ʼi te lolotoga tō lahi ʼo te nive ʼi te māhina ʼo Novepeli, neʼe fakaafe ʼau e Kay ke ʼau kau ki te fakatahi faka silikosikilipisio neʼe fai ʼi te po pe ʼaia ʼi te fale neʼe lue. Neʼe ʼau ʼalu ki te fakaafe pea neʼe ʼau leleiʼia te polokalama. Pea, ʼi taku fai palalau mo te Fakamoʼoni neʼe fakaōvi mai kia ʼau, neʼe ʼau fehuʼi age fēnei ki ai: “ ʼE tonu koa ke fai faka mafola he Kilisitiano moʼoni ʼi te ʼu ʼapi?”
Neʼe ina ʼui fēnei: “Ei, ʼe tonu ke kalagaʼi te logo lelei, pea ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu ko te ʼaʼahi ʼo te ʼu hahaʼi ʼi tonatou ʼapi ʼe ko he faʼahiga fai maʼuhiga ʼaia ʼo te fai faka mafola.”—Gāue 20:20.
Neʼe ʼau fiafia lahi ʼi tana tali! Neʼe ʼau ʼiloʼi papau ai kua ʼau maʼu te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kanapaula neʼe ina ʼui mai fēnei: “Kailoa, ʼe mole ko he maʼua ke fai faka mafola,” ka na ʼaua la neʼe mole lagi ʼau ʼiloʼi lelei pe kua ʼau maʼu te moʼoni, koteʼuhi neʼe ʼau ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe ʼui mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi. Talu mai ai, neʼe ʼau tuputupu vave ʼi te faʼahi fakalaumālie.
Hili te fakatahi faka silikosikilipisio ʼaia, neʼe ʼau kamata ʼalu ki te ʼu fono ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe fai ʼi te kolo ʼo Trois-Rivières, ʼe feōviʼaki mo te kolo ʼaē neʼe ʼau nofo ai. Ko Kay pea mo tona kaugā fai faka mafola, ia Florence Bowman, neʼe ko te ʼu Fakamoʼoni pe ʼaia e lua neʼe nonofo ʼi Cap-de-la-Madeleine. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼau ʼui fēnei age kia nāua: “ ʼE ʼau faka mafola anai mo koulua ʼapogipogi.” Neʼe nā fiafia ʼi taku faka mafola mo nāua.
ʼE ʼAu Faka Mafola ʼi Toku Kolo
Neʼe ʼau manatu ko te hahaʼi fuli ʼe nātou tali anai te logo ʼa te Tohi-Tapu, kae neʼe hoki ʼau mahino leva ʼe mole feiā. ʼI te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai ia Kay pea mo Florence ki te tahi koga meʼa, neʼe ko ʼau tokotahi pe ʼi te kolo ʼaia ʼaē neʼe ʼau faka mafola ai te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼu ʼapi. Neʼe mole ʼau mataku pea neʼe hoko atu taku fai faka mafola tokotahi ia teitei taʼu e lua ʼo aʼu ki taku papitema ʼi te ʼaho 8 ʼo Sūnio 1963. ʼI te ʼaho pe ʼaia, neʼe ʼau toʼo ai taku selevisi pionie vaeluaʼi temi.
Neʼe ʼau hoko atu taku pionie lolotoga te taʼu katoa. Pea neʼe fakapapau mai e Delvina Saint-Laurent, ʼe haʼu anai ki Cap-de-la-Madeleine ʼo gāue tuʼa tahi mo ʼau ʼi te vāhaʼa, mo kapau ʼe ʼau toʼo te selevisi pionie katoa. Koia, neʼe ʼau fai ai taku kole ʼaē ke ʼau pionie. Kae, meʼa fakaʼofaʼofa foki, ia vāhaʼa pe e lua ʼi muʼa ʼo taku kamata te minisitelio katoa, neʼe mate ia Delvina. Koteā anai te meʼa ka ʼau fai? Neʼe kua ʼau fai taku kole pea neʼe mole ʼau fia fetogi taku ʼu fakatuʼutuʼu. Koia, ʼi ʼOketopeli 1964, neʼe ʼau kamata taku gāue ʼi te selevisi. Lolotoga taʼu e fā, neʼe ʼau fai tokotahi te faka mafola ʼi te ʼu ʼapi.
Ko te kau Katolika fakamalotoloto ʼi Cap-de-la-Madeleine, ʼi ʼihi temi, neʼe nātou agakovi. Ko ʼihi neʼe nātou pāui te kau polisi, he neʼe nātou faiga ke nātou tāʼofi taku fai faka mafola. ʼI te tahi ʼaho, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ʼau ʼui ʼi te kamata, neʼe faiga e te tagata faifakatau koloā ke ina fakamatakuʼi ʼau ʼi tana fanahi te faʼahi ʼaē neʼe ʼau tuʼu ai. Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe fakatupu ai te kiʼi maveuveu ʼi te kolo. Neʼe fakahigoaʼi e te tala logo ʼo te kolo, ʼe ko te tau ʼe fai ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe tupu ʼaki te fakamoʼoni lelei. Pea neʼe hoko te meʼa fakapunamaʼuli, heʼe hili kiai taʼu e 10, ko te kāiga ʼo te tagata fakatau koloā ʼaē neʼe ina fanahi ʼau, neʼe liliu ko he Fakamoʼoni.
Ko Te ʼu “Milakulo” Neʼe Fakahoko e Te Folafola ʼa Te ʼAtua
ʼAki te ʼu taʼu, neʼe ʼau sio ki te puli māmālie ʼo te ʼu fakafeagai ʼa te hahaʼi ki te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼi Cap-de-la-Madeleine. ʼI te lagi taʼu 1968, neʼe ʼōmai ʼihi kau Fakamoʼoni, pea neʼe kamata tali lelei e te hahaʼi ʼo te kolo te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼI te kamata ʼo te ʼu taʼu 1970, neʼe hoko moʼoni te tuputupu lahi ʼo te ʼu ako Tohi-Tapu. ʼI te lahi fau ʼo taku ʼu ako Tohi-Tapu, neʼe ʼau kole ki ʼihi kau Fakamoʼoni ke nātou fai taku tahi ʼu ako, ke feala haku hoko atu taku fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi.
ʼI te tahi ʼaho, neʼe tali e te kiʼi fafine te tohi ako ʼo te Tohi-Tapu, La vérité qui conduit à la vie éternelle. ʼI te temi ʼaia, neʼe fakatahi ki te fai palalau te kiʼi tagata ʼaē neʼe nā nonofo, neʼe higoa ko Atelea, neʼe ko te tagata māmio kovi pea mo agapauʼu. Ko te fai palalau mo Atelea neʼe tupu ai tana fia ʼiloʼi ia te moʼoni, pea neʼe kamata ai te ako Tohi-Tapu. ʼO mole fualoa, pea neʼe kamata palalau ki tona ʼu kaumeʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina ako.
ʼI te tahi moʼi temi, neʼe ʼau fai te ʼu ako mo te ʼu tagata kaihaʼa e fā, pea ko te tokotahi ia nātou neʼe mole loko palalau kae neʼe lahi tana fakalogo. Ko tona higoa ko Petelo. ʼI te tahi māfoatā ʼi te lagi hola 2, neʼe ma logo mo toku ʼohoana ki te tātā ʼo te matapā. Koutou fakakaukau age muʼa ki te meʼa ʼaē neʼe ma sisio kiai: ko tagata kaihaʼa e fā neʼe tutuʼu ʼi toku matapā ke nātou fai mai he ʼu fehuʼi. Meʼa lelei foki, neʼe mole ʼita tuʼa tahi ia Rosaire ki te ʼu taʼi ʼaʼahi fakapunamaʼuli ʼaia.
ʼI te kamata, neʼe kau te toko fā ʼaia ki te ʼu fono. Kae, neʼe ko Atelea pea mo Petelo ʼaē neʼe nā hoko atu tanā ako. Neʼe nā faka ʼalutahi tonā maʼuli ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua, pea neʼe nā papitema. ʼI te temi nei, kua hili kiai taʼu e 20 tupu, ʼe kei tauhi agatonu pe te ʼu tagata ʼaia e lua kia Sehova. ʼI tanā kamata ako, neʼe ʼiloʼi nāua e te hahaʼi ʼe ko te ʼu tagata māmio kovi, pea neʼe taulama nāua e te kau polisi. ʼI ʼihi temi, neʼe ʼōmai te kau polosi ʼo kumi nāua ʼi te hili ʼo hamatou ako Tohi-Tapu peʼe ʼi te lolotoga ʼo te fono ʼo te kokelekasio. ʼE ʼau fiafia ʼi taku fai faka mafola ki “te faʼahiga tagata fuli pe,” pea mo taku sio tonu ki te ʼu fetogi ʼaē ʼe fakatupu e te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe hage moʼoni ko he ʼu milakulo.—1 Timoteo 2:4.
Kapau, ʼi te kamata ʼo toku minisitelio, neʼe ʼui mai ʼe ʼi ai anai he Fale ʼo te Puleʼaga ʼi Cap-de-la-Madeleine pea ʼe fonu ai anai mo te hahaʼi ʼa Sehova, neʼe mole lagi ʼau tui anai kiai. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito, koteʼuhi ko te kiʼi kokelekasio veliveli ʼo te kolo ko Trois-Rivières ʼaē neʼe tuʼu ōvi mai, neʼe liliu ko ni ʼu kokelekasio e ono ʼe tokolahi ʼaupito ai te hahaʼi, ʼo nātou fakatahi ʼi te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga e tolu, ʼo kau ai mo te kokelekasio ʼo Cap-de-la-Madeleine.
ʼE ʼau fiafia he neʼe ʼau tokoni ki te toko 30 tupu hahaʼi ke nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova pea mo nātou papitema. ʼI te temi nei, ʼi toku taʼu 78, ʼe feala ke ʼau ʼui moʼoni ʼe ʼau fiafia ʼi taku foaki ʼaē toku maʼuli kia Sehova. Kae, neʼe ʼi ai te ʼu temi neʼe ʼau lotovaivai ai. Moʼo tauʼi te ʼu temi ʼaia neʼe ʼau lotovaivai ai, ʼe ʼau avahi tuʼumaʼu taku Tohi-Tapu pea mo ʼau lau he ʼu vaega ʼe ʼau maʼu ai hoku fīmālie lahi. ʼE mole feala ke ʼau tuku ke fakalaka he ʼaho kae neʼe mole ʼau lau te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE fakaloto mālohi tāfito te vaega ʼo Soane 15:7 ʼaē neʼe ina fakaloto mālohi tāfito ʼau, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “Kapau ʼe koutou nonofo tahi mo ʼau, pea mo nofo taku ʼu folafola ia koutou, koutou kole te meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai, pea ʼe hoko anai te meʼa ʼaia kia koutou.”
ʼE ʼau fakaʼamu ke ʼau sio kia Rosaire ʼi te mālama foʼou ʼaē kua ōvi mai. (2 Petelo 3:13; Fakahā 21:3, 4) ʼI muʼa ʼo tana mate ʼi te taʼu 1975, neʼe kua tuputupu lelei ke aʼu ki te papitema. ʼI te temi ʼaenī, ʼe ʼau fakatotonu ke ʼau kātaki ʼi te minisitelio katoa pea mo ʼau fiafia ʼi te gāue kia Sehova.