Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/8 p. 9-14
  • Ko Te Haʼu ʼa Sesu Peʼe Ko Te ʼi Henī ʼa Sesu?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te Haʼu ʼa Sesu Peʼe Ko Te ʼi Henī ʼa Sesu?
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Koteā Te Meʼa ʼAē Neʼe Nātou Fehuʼi?
  • Te Meʼa ʼAē Neʼe Tohi e Mateo​—ʼI Te Lea Faka Keleka
  • Te ʼu Agaaga ʼo Te Lea Faka Hepeleo
  • Tou Fakatalitali Ki Te Ikuʼaga ʼo Tana ʼi Henī
  • Ko Te Mālama ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAfio ʼa Kilisito
    Te Tule Leʼo—1993
  • Ko Te ʼAfio ʼo Te Mesia Pea Mo Tana Pule
    Te Tule Leʼo—1992
  • Ko Te ʼi Henī ʼa Kilisito—Koteā Tona Fakaʼuhiga Kiā Koutou?
    Te Tule Leʼo—2008
  • Ko ʼĀfea Koa ʼAē Kā Hoko Mai Ai Anai Ia Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua?
    Te Tule Leʼo—2008
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/8 p. 9-14

Ko Te Haʼu ʼa Sesu Peʼe Ko Te ʼi Henī ʼa Sesu?

“Koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?”​—Mateo 24:3.

1. Neʼe koteā te ʼaoga ʼo te ʼu fehuʼi ʼi te minisitelio ʼo Sesu?

KO TE faiva ʼa Sesu ʼi te lagaʼi ʼo te ʼu fehuʼi, neʼe ina faka fealagia ai kia nātou ʼaē neʼe fagono kia te ia ke nātou fakakaukau, pea mo nātou mahino ki te ʼu meʼa ʼaki he ʼu manatu foʼou. (Maleko 12:35-​37; Luka 6:9; 9:​20; 20:3, 4) ʼE feala ke tou fakamālo ki tana toe tali foki ki te ʼu fehuʼi ʼaia. ʼE fakamālamaʼi e tana ʼu tali te ʼu moʼoni ʼaē neʼe mole lagi tou ʼiloʼi pe neʼe mole lagi tou mahino kiai.​—Maleko 7:​17-​23; 9:​11-​13; 10:10-​12; 12:18-​27.

2. ʼI te temi nei, koteā te fehuʼi ʼaē ka tou tokagaʼi tāfito?

2 Ia Mateo 24:3, ʼe tou maʼu ai te fehuʼi maʼuhiga neʼe tali kiai ia Sesu. ʼI te kua vave ʼosi ʼo tona maʼuli ʼi te kele, neʼe fakatokagaʼi e Sesu ʼe maumauʼi anai te fale lotu ʼo Selusalemi, ʼo fakagata ai te tuʼu faka Sutea. ʼE toe ʼui fēnei e te Evaselio ʼo Mateo: “ ʼI tana heka ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto, neʼe fakaōvi age te kau tisipulo kia te ia, tefua, pea ʼui maʼa nātou: ‘Tala mai kia mātou: Ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te ʼu meʼa ʼaia, pea koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī [“haʼu,” ʼi te Tohi-Tapu ʼo te roi Jacques] pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?’ ”​—Mateo 24:3.

3, 4. Koteā te kehekehe maʼuhiga ʼe tou maʼu ʼi te ʼu Tohi-Tapu, ʼi tanatou fakaliliu te kupu maʼuhiga ʼaē ia Mateo 24:3?

3 ʼE fai e te lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe nātou lau te Tohi-Tapu te fehuʼi ʼaenī: ‘He koʼe neʼe fai e te kau tisipulo te fehuʼi ʼaia, pea koteā tona ʼaoga kia tatou te tali ʼaē neʼe fai e Sesu?’ ʼI tana tali, neʼe ʼui e Sesu, ko te hā ʼo te ʼu lau ʼe nātou fakahā ai “kua ōvi mai” te fasiga taʼu māfana. (Mateo 24:32, 33) Koia, ʼe lahi te ʼu lotu ʼe nātou fai te ʼu akonaki ʼo nātou ʼui neʼe fia ʼiloʼi e te kau ʼapositolo te fakaʼiloga ʼo te “haʼu” ʼa Sesu, te fakaʼiloga ʼaē ka ina fakamoʼoni ai te kua ōvi mai ʼo tana toe liliu mai. ʼE nātou tui ko tana “haʼu” ʼe hoko tonu anai ʼi te temi ʼaē ʼe ina toʼo ai te kau Kilisitiano ki selo pea mo ina fakahoko te fakaʼosi ʼo te malamanei. ʼE koutou tui koa ʼe tonu te manatu ʼaia?

4 Ko ʼihi ʼu Tohi-Tapu, ʼo kau ai mo te Traduction du monde nouveau, neʼe mole nātou fakaliliu te vaega ʼaia ʼaki te kupu “haʼu,” kae nātou fakaʼaogaʼi te kupu “[te] ʼi henī.” ʼE feala koa ki te meʼa ʼaē neʼe fehuʼi e te kau tisipulo pea mo te tali ʼa Sesu, ke kehekehe mo te ʼu akonaki ʼaē ʼe fai e te ʼu lotu? ʼI tona ʼuhiga moʼoni, neʼe koteā koa te meʼa ʼaē neʼe nātou fehuʼi? Pea koteā te tali ʼaē neʼe fai e Sesu?

Koteā Te Meʼa ʼAē Neʼe Nātou Fehuʼi?

5, 6. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe manatu ki ai te kau ʼapositolo, ʼi tanatou fai te fehuʼi ʼaē ʼe tou lau ia Mateo 24:3?

5 ʼI tanatou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te fale lotu, neʼe lagi manatu te kau tisipulo ki te tuʼu faka Sutea, ʼi tanatou kole ʼaē he ‘fakaʼiloga ʼo tana ʼi henī [peʼe, ko tana “haʼu”] pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia [ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, te “taʼiake ʼaia”].’​—Vakaʼi te kupu “malamanei” ia 1 Kolonito 10:11 pea mo Kalate 1:4, Te Tohi-Tapu ʼo te roi Jacques.

6 ʼI te temi ʼaia, neʼe mole heʼeki mahino katoa ai te kau ʼapositolo ki te ʼu akonaki ʼa Sesu. ʼI te temi muʼa, neʼe manatu nātou, “ ʼe hā anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te moʼi temi pe ʼaia.” (Luka 19:11; Mateo 16:21-​23; Maleko 10:35-​40) Pea māʼiape la ʼi te hili ʼo tanatou fai palalau ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto, kae heʼeki fakanofo nātou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, neʼe nātou fehuʼi ai peʼe fakatuʼu koa e Sesu te Puleʼaga ʼi Iselaele ʼi te temi ʼaia.​—Gāue 1:6.

7. He koʼe neʼe fakalavelave e te kau ʼapositolo kia Sesu ʼo ʼuhiga mo tona tuʼulaga ʼi te temi ka haʼu?

7 Pea tahi ʼaē, neʼe nātou ʼiloʼi ʼe mavae anai, he neʼe mole heʼeki fualoa kiai, neʼe ina ʼui fēnei kia nātou: “Ko te mālama ʼe toe nofo anai ʼi he kiʼi temi siʼipe ʼi te lotolotoiga ʼo koutou. Koutou haʼele ʼi takotou kei maʼu te mālama.” (Soane 12:35; Luka 19:12-​27) Kae, neʼe lagi nātou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘Kapau ʼe tonu ke mavae ia Sesu, e feafeaʼi hatatou ʼiloʼi tana toe liliu mai?’ ʼI te temi ʼaē neʼe hā ai ʼi tona ʼuhiga Mesia, ko te tokolahi neʼe mole nātou ʼiloʼi ia ia. Pea, hili kiai te taʼu katoa, neʼe kei fai pe te ʼu fehuʼi ʼaē peʼe ina fakahoko anai koa te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tonu ke fakahoko e te Mesia. (Mateo 11:​2, 3) Koia, neʼe ko he meʼa lelei te fakalavelave ʼa te kau ʼapositolo ʼo ʼuhiga mo te temi ka haʼu. Kae, neʼe nātou toe kole age koa he fakaʼiloga ke nātou ʼiloʼi ai ʼe kua vave liliu mai, pe neʼe nātou fehuʼi age nātou he tahi meʼa?

8. Neʼe koteā te lea ʼaē neʼe lagi fakaʼaogaʼi e te kau ʼapositolo ʼi tanatou fai palalau mo Sesu?

8 Koutou fakakaukauʼi age muʼa mo kapau neʼe ko koutou ko he manulele ʼe fagono ki te fai palalau ʼaia ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto. (Vakaʼi ia Tagata Tānaki 10:20.) Neʼe lagi koutou logo anai kia Sesu pea mo tana kau ʼapositolo ʼe nātou palalau ʼi te lea faka Hepeleo. (Maleko 14:70; Soane 5:2; 19:17, 20; Gāue 21:40) Kae, neʼe lagi nātou toe popoto foki ʼi te lea faka Keleka.

Te Meʼa ʼAē Neʼe Tohi e Mateo​—ʼI Te Lea Faka Keleka

9. ʼE fakatafito kiteā te ʼu tuʼuga fakaliliu ʼo Mateo ʼi totatou temi?

9 Ko te ʼu tohi ʼo te lua sēkulō ʼo totatou temi, ʼe nātou fakahā mai neʼe ʼuluaki tohi e Mateo tana Evaselio ʼi te lea faka Hepeleo. ʼE mahino ia, ki muli age, neʼe ina toe tohi ʼi te lea faka Keleka. ʼE lahi te ʼu tohi ʼi te lea faka Keleka neʼe taupau ʼo aʼu ki totatou temi, pea neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu tohi ʼaia moʼo fakaliliu tana Evaselio ki te ʼu lea ʼo totatou temi. Koteā ʼaē neʼe tohi e Mateo ʼi te lea faka Keleka ʼo ʼuhiga mo te fai palalau ʼaē neʼe hoko ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto? Koteā ʼaē neʼe ina tohi ʼo ʼuhiga mo te “haʼu” peʼe ko te “ ʼi henī” ʼaē neʼe fia ʼiloʼi e te kau tisipulo, pea mo te tali ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?

10. (a) Koteā te kupu faka Keleka ʼaē neʼe tau fakaʼaogaʼi e Mateo ki te kupu “haʼu,” pea koteā tona ʼu faka ʼuhiga? (b) Koteā te tahi kupu faka Keleka ʼe toe maʼuhiga?

10 ʼI te ʼu ʼuluaki kapite e 23 ʼo Mateo, ʼe tou maʼu tuʼa 80 tupu te kupu faka Keleka erʹkho·mai ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “haʼu.” ʼE tautau faka ʼuhiga ki te manatu ʼo ʼuhiga mo he meʼa ʼe fakaōvi mai, ohage ko tona ʼui ia Soane 1:​47: “Neʼe sio ia Sesu kia Natanaele ʼe ʼalu age kia te ia.” ʼO mulimuli ki tona faʼahiga fakaʼaogaʼi, ko te kupu erʹkho·mai ʼe feala ke faka ʼuhiga ki te ʼu kupu “haʼu,” “ ʼalu,” “aʼu,” peʼe ko te kupu “mulimuli ki te ala ʼa he tahi.” (Mateo 2:​8, 11; 8:28; Soane 4:​25, 27, 45; 20:​4, 8; Gāue 8:​40; 13:51) Kae ia Mateo 24:​3, 27, 37, 39, neʼe fakaʼaogaʼi e Mateo te tahi kupu, ko he kupu ʼe maʼu ʼāteaina pe ʼi te ʼu Evaselio: ko te kupu pa·rou·siʹa. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe takitaki te tohi ʼo te Tohi-Tapu e te laumālie ʼa te ʼAtua, he koʼe neʼe ina uga ia Mateo ke ina fili te kupu faka Keleka ʼaia ʼi te ʼu vaega ʼaia, ʼi tana tohi tona Evaselio ʼi te lea faka Keleka? Koteā koa tona faka ʼuhiga, pea he koʼe ʼe tonu ke tou fia ʼiloʼi?

11. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu pa·rou·siʹa? (b) ʼE fakamoʼoni feafeaʼi e te ʼu tohi ʼo Josèphe tatatou mahino ki te kupu pa·rou·siʹa? (Koutou vakaʼi te kiʼi nota ʼi te lalo pasina.)

11 ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ko te kupu pa·rou·siʹa ʼe faka ʼuhiga ki te kupu “ ʼi henī.” ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi Expository Dictionary of New Testament Words ʼo Vine: “Ko te kupu PAROUSIA, . . . ʼi tona faka ʼuhiga moʼoni, ko te ʼi henī, para, pea mo te kupu ousia, (ʼaē ʼe haʼu mai te kupu eimi, ʼi ai), ʼe ina fakahā te tau ʼa he tahi ki he faʼahi, pea mo tana ʼi ai ʼi te moʼi temi ʼaia. Ohage la, neʼe faitohi te fafine ʼi te papilusi, ʼo talanoa ki te maʼua ʼaē ʼo tana parousia ʼi te koga meʼa, moʼo fakatokatoka te ʼu faʼahi ʼo ʼuhiga mo tana ʼu koloā.” Ko ʼihi ʼu tikisionalio ʼe nātou fakamahino ʼe faka ʼuhiga te kupu pa·rou·siʹa ki ‘te ʼaʼahi ʼo he tagata pule.’ Koia, ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te temi ʼaē ʼe haʼu ai, kae ʼe toe faka ʼuhiga foki ki tana ʼi te faʼahi ʼaia talu tana tau mai. ʼE lelei hatatou fakatokagaʼi, neʼe fakaʼaogaʼi feiāʼi te kupu pa·rou·siʹaa e te tagata fai hisitolia ko Josèphe, ʼaē neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo te kau ʼapositolo.

12. ʼE tokoni feafeaʼi mai kia tatou te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te Tohi-Tapu ke tou fakamoʼoni ki te faka ʼuhiga ʼo te kupu pa·rou·siʹa?

12 Ko te faka ʼuhiga ʼo te kupu “ ʼi henī” ʼe fakamoʼoni lelei kiai ʼi te ʼu tohi ʼāfea, kae ʼe fia ʼiloʼi tāfito e te kau Kilisitiano peʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e te Folafola ʼa te ʼAtua te kupu pa·rou·siʹa. ʼE toe tatau pe tona fakaʼaogaʼi, ʼe toe faka ʼuhiga pe ki te kupu ʼi henī. ʼE tou sio ki te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu tohi ʼa Paulo. Ohage la, neʼe ina tohi fēnei ki te kau Filipe: “Ohage pe ko takotou talagafua tuʼumaʼu, ʼo mole gata ʼaki pe ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau ʼi henā, kae kua lahi age ʼi te temi nei, ʼi te lolotoga ʼo te temi ʼaē ʼe mole ʼau ʼi henā, koutou haga gāue ki tokotou maʼuli.” Neʼe toe palalau foki ʼo ʼuhiga mo tana nofo loaloaga mo nātou ke feala hanatou fakafiafia “ ʼi [tana] toe ʼi [ai] [pa·rou·siʹa] mo [nātou].” (Filipe 1:​25, 26; 2:​12) ʼE fēnei tona fakaliliu ʼi te tahi ʼu Tohi-Tapu, “taku toe liliu atu kia koutou” (Weymouth; New International Version); “ ʼi te temi ʼaē ʼe ʼau toe nofo ai mo koutou” (Jerusalem Bible; New English Bible); pea “mokā ʼe ʼau toe nofo anai mo koutou.” (Twentieth Century New Testament) Ia 2 Kolonito 10:10, 11, neʼe fakahā e Paulo te kehekehe ʼo “tana ʼi henā” pea mo “tana mole ʼi henā.” ʼI te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia, neʼe ina fakahā lelei, neʼe mole palalau ia ki tana fakaōvi mai peʼe ki tana haʼu; kae neʼe ina fakaʼaogaʼi te kupu pa·rou·siʹa ʼo ʼuhiga mo tana ʼi henī.b (Vakaʼi 1 Kolonito 16:17.) Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te pa·rou·siʹa ʼo Sesu? ʼE faka ʼuhiga koa ki tana “haʼu,” peʼe fakahā koa te loaloaga ʼo tana ʼi henī?

13, 14. (a) He koʼe ʼe tonu ke tou ʼui ʼe fualoa te pa·rou·siʹa? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te fualoa ʼo te pa·rou·siʹa ʼa Sesu?

13 Ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo e te laumālie ʼi te temi ʼo Paulo, neʼe nātou fia ʼiloʼi te pa·rou·siʹa ʼa Sesu. Kae, neʼe fakatokagaʼi age kia nātou e Paulo ke ʼaua naʼa ‘fakahēʼi tanatou fakakaukau.’ ʼUluaki neʼe tonu ke hā “te tagata ʼaē ʼe manukinuki ki te lao,” ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate. Neʼe tohi e Paulo ko “te ʼi henī ʼo ia ʼaē ʼe manukinuki ki te lao ʼe hoko ʼaki te gāue ʼa Satana ʼaki te ʼu gāue mālohi fuli pea mo te ʼu fakaʼiloga loi.” (2 Tesalonika 2:2, 3, 9) ʼE mahino lelei mai, ko te pa·rou·siʹa, peʼe ko te ʼi henī ʼo “te tagata ʼaē ʼe manukinuki ki te lao” neʼe mole hoko faka temi pe; ʼe hoko fualoa anai ia, lolotoga te temi ʼaē ʼe hoko ai te ʼu fakaʼiloga loi. He koʼe ʼe maʼuhiga te vaega ʼaenī?

14 Koutou vakaʼi te vaega ʼaē ʼe hoa mai kiai: “ ʼE hā anai ia ia ʼaē ʼe manukinuki ki te lao, ʼaē ka molehi anai e te ʼAliki ko Sesu ʼaki te laumālie ʼo tona gutu, pea mo ina fakaʼauha ʼi te hā ʼo tana ʼi henī.” Ohage pe ko te fualoa anai ʼo te ʼi henī ʼo “te tagata ʼaē ʼe manukinuki ki te lao,” ko te ʼi henī ʼa Sesu ʼe fai anai lolotoga he temi, pea ʼe iku anai ki te fakaʼauha ʼo te tagata ʼaē ʼe mole hana lao, “te foha ʼo te fakaʼauha.”​—2 Tesalonika 2:​8.

Te ʼu Agaaga ʼo Te Lea Faka Hepeleo

15, 16. (a) Koteā te kupu ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼatu ʼu fakaliliu ʼo Mateo ʼi te lea faka Hepeleo? (b) ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi te kupu bohʼ ʼi te Tohi-Tapu?

15 Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou ʼui, ʼe mahino ia neʼe ʼuluaki tohi e Mateo tana Evaselio ʼi te lea faka Hepeleo. Koia, koteā te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi ia Mateo 24:​3, 27, 37, 39? ʼI te ʼu fakaliliu ʼa Mateo ʼi te lea faka Hepeleo ʼo totatou temi, ʼe nātou fakaʼaogaʼi te kupu bohʼ, ʼi te fehuʼi ʼaē neʼe fai e te kau ʼapositolo pea ʼi te tali ʼaē neʼe fai e Sesu. ʼE feala ai ke tou lau fēnei: “Koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau [bohʼ] pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?” pea, “Ohage pe ko te ʼu ʼaho ʼaē ʼo Noe, ʼe toe feiā pe anai te [bohʼ] ʼa te Foha ʼo te tagata.” Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu bohʼ?

16 Logope te lahi ʼo tona faka ʼuhiga, ko te kupu faka Hepeleo bohʼ ʼe faka ʼuhiga tāfito ki te kupu “haʼu.” ʼE ʼui fēnei e te tikisionalio Theological Dictionary of the Old Testament: ‘ ʼE hā tuʼa 2 532 te kupu bohʼ, pea ʼe ko te kupu ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo, pea ʼe ʼuluaki fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia moʼo fakahā he mavae ʼa he tahi mai he faʼahi ʼo ʼalu ki he tahi faʼahi.’ (Senesi 7:​1, 13; Ekesote 12:25; 28:35; 2 Samuele 19:30; 2 Hau 10:21; Pesalemo 65:2; Isaia 1:​23; Esekiele 11:16; Taniela 9:​13; Amosi 8:​11) Neʼe fakaʼaogaʼi koa e Sesu pea mo te kau ʼapositolo he kupu ʼaki he ʼu tuʼuga faka ʼuhiga, ʼo feala ai ke fakafihiʼi tona ʼuhiga? Kae neʼe nātou fakaʼaogaʼi koa te kupu ʼaia?

17. (a) He koʼe ʼe feala ke mole fakahā lelei e te ʼu fakaliliu ʼi te lea faka Hepeleo ʼo totatou temi ʼo te tohi ʼo Mateo, te meʼa ʼaē neʼe ʼui moʼoni e Sesu pea mo tana kau ʼapositolo? (b) Koteā te tahi tohi ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ai te fakamahino ʼo ʼuhiga mo te kupu ʼaē neʼe lagi fakaʼaogaʼi e Sesu pea mo te kau ʼapositolo, pea he koʼe ʼe toe maʼuhiga kia tatou te tohi ʼaia? (Vakaʼi te kiʼi nota ʼi te lalo pasina.)

17 Koutou manatuʼi ko te ʼu Tohi-Tapu ʼi te lea faka Hepeleo ʼo totatou temi, ʼe ko he ʼu fakaliliu neʼe mole lagi nātou fakaliliu lelei te meʼa ʼaē neʼe tohi e Mateo ʼi te lea faka Hepeleo. Neʼe feala pe ke fakaʼaogaʼi e Sesu he tahi age kupu ʼi te kupu bohʼ, ko he kupu neʼe feala ke ʼalutahi mo te faka ʼuhiga ʼo te kupu pa·rou·siʹa. ʼE tou sio ki te faʼahi ʼaia ʼi te tohi Hebrew Gospel of Matthew ʼo te taʼu 1995 ʼaē neʼe tohi e te Polofesea ko George Howard. ʼE talanoa tāfito te tohi ʼaia ki te fakafeagai ʼaē neʼe fai ki te Lotu Faka Kilisitiano ʼi te 14 sēkulō, e te tōketā Sutea ko Shem-Tob ben Isaac Ibn Shaprut. Ko te tohi ʼaia neʼe ina fakahā ai te kogaʼi tohi faka Hepeleo ʼo te Evaselio ʼo Mateo. ʼE mahino mai ai, neʼe mole fakaliliu te tohi ʼaia ʼo Mateo mai te faka Latina pe ko te faka Keleka ʼi te temi ʼo Shem-Tob, kae ko te tohi ʼaia neʼe ʼāfea age ia pea neʼe ʼuluaki tohi ʼi te lea faka Hepeleo.c ʼAki te faʼahi ʼaia, ʼe lagi feala ai hatatou ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē neʼe ʼui ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto.

18. Koteā te kupu faka Hepeleo maʼuhiga ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Shem-Tob, pea koteā tona faka ʼuhiga?

18 Ia Mateo 24:​3, 27, 39, ko te koga tohi ʼo Mateo ʼo Shem-Tob, ʼe mole ina fakaʼaogaʼi te kupu bohʼ. Kae, ʼe ina fakaʼaogaʼi te kupu ʼaē ʼe pipiki kiai ʼaē ko bi·ʼahʹ. ʼE hā tuʼa tahi te kupu ʼaia ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼo te Tohi-Tapu ia Esekiele 8:5, ʼaē ʼe faka ʼuhiga ai ki te “hūʼaga.” ʼE mole ina fakahā te haʼu, kae ʼe faka ʼuhiga te kupu bi·ʼahʹ ki te hūʼaga ʼo he falefata; mokā ʼe koutou ʼi te hūʼaga, pea ʼe koutou ʼi te loto falefata. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu tohi faka lotu ʼaē ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu ʼi te ʼu Takaiga Tohi ʼo te Tai Mate, ʼe nātou tautau fakaʼaogaʼi te kupu bi·ʼahʹ ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼu peʼe ko te kamata ʼo te ʼu kalasi ʼa te kau pelepitelo. (Vakaʼi ia 1 Fakamatala 24:​3-​19; Luka 1:​5, 8, 23.) Pea ʼi te taʼu 1986, ko te fakaliliu ʼo te Peshitto ʼo te lea Faka Syriaque ʼāfea (peʼe, faka alamea) ki te faka Hepeleo, ʼe ina fakaʼaogaʼi te kupu bi·ʼahʹ ia Mateo 24:​3, 27, 37, 39. Koia, ʼe hā lelei mai ai ʼi te ʼu temi ʼāfea, ko te kupu bi·ʼahʹ neʼe lagi ina maʼu hona faka ʼuhiga ʼe kehe age ia ʼi te kupu bohʼ ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu. He koʼe ʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia?

19. Kapau neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu pea mo te kau ʼapositolo te kupu bi·ʼah,ʹ pea koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼui?

19 Neʼe lagi fakaʼaogaʼi e te kau ʼapositolo ʼi tanatou fehuʼi pea mo Sesu ʼi tana tali ia te kupu ʼaia ko bi·ʼah.ʹ Tatau aipe pe neʼe manatu te kau ʼapositolo ki te haʼu ʼa Sesu ʼi te temi ka haʼu, kae neʼe lagi fakaʼaogaʼi e Kilisito te kupu bi·ʼahʹ moʼo faka ʼuhiga ki he meʼa ʼe lahi age ʼi te meʼa ʼaē neʼe nātou manatu kiai. Neʼe lagi faka ʼuhiga e Sesu ki tana haʼu moʼo kamata ʼo he gāue foʼou; ko tana haʼu ʼe ko te kamata anai ʼo tana gāue foʼou. ʼE ʼalutahi te faʼahi ʼaia mo te faka ʼuhiga ʼo te kupu pa·rou·siʹa, ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki muli age e Mateo. Ko te faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼaia ʼo te kupu bi·ʼahʹ, ʼe mahino ia ʼe lagolago ki te meʼa ʼaē neʼe akoʼi talu mai fualoa e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko te “fakaʼiloga” ʼaē neʼe foaki e Sesu neʼe ko te fakahā ʼaia ʼo tana ʼi henī.

Tou Fakatalitali Ki Te Ikuʼaga ʼo Tana ʼi Henī

20, 21. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako ʼaki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho ʼo Noe?

20 Ko tatatou ako te ʼi henī ʼa Sesu, ʼe tonu ke lave ki totatou maʼuli pea mo tatatou ʼu ʼamanaki. Neʼe uga e Sesu tana ʼu tisipulo ke nātou nonofo tokaga. Neʼe ina foaki he fakaʼiloga ke ʼiloʼi ai tana ʼi henī, logope la ʼe tokolahi anai te hahaʼi ʼe mole nātou tokagaʼi, ohage ko tana ʼui fēnei: “Ohage pe ko te ʼu ʼaho ʼaē ʼo Noe, ʼe toe feiā pe anai mo te ʼi henī ʼa te Foha ʼo te tagata. Ohage pe ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼi muʼa ʼo te tulivio: neʼe nātou kakai pea mo ʼiʼinu, ko te hahaʼi tagata neʼe nātou ʼohoana pea ko te hahaʼi fafine neʼe foaki ke ʼohoanaʼi, ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē neʼe hū ai ia Noe ki te aleka; pea neʼe mole nātou fakatokagaʼi he meʼa ʼo aʼu ki te haʼu ʼa te tulivio pea ʼave ai ia nātou fuli, ʼe toe feiā pe anai mo te ʼi henī ʼa te Foha ʼo te tagata.”​—Mateo 24:37-​39.

21 ʼI te ʼu ʼaho ʼo Noe, tokolahi te hahaʼi ʼo te taʼiake ʼaia neʼe nātou tokakaga pe nātou ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fai māhani. Neʼe fakakikite e Sesu ʼe toe feiā pe anai mo “te ʼi henī ʼa te Foha ʼo te tagata.” Neʼe lagi manatu te hahaʼi ʼo te temi ʼo Noe, ʼe mole hoko anai he meʼa. Kae ʼe koutou ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē neʼe hoko. Neʼe iku te ʼu ʼaho ʼaia, ʼaē neʼe fualoa, ki te “haʼu ʼa te tulivio pea ʼave ai ia nātou fuli.” ʼE toe feiā te fakamatala ʼa Luka, ʼaē ʼe fakatatau ai e Sesu “te ʼu ʼaho ʼo Noe” ki “te ʼu ʼaho ʼo te Foha ʼo te tagata.” Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE toe feiā pe anai ʼi te ʼaho ʼaē ʼe tonu ke fakahā ai te Foha ʼo te tagata.”​—Luka 17:26-​30.

22. He koʼe ʼe tonu ke tou fia ʼiloʼi tāfito te lea faka polofeta ʼa Sesu ia Mateo kapite 24?

22 Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe ʼi ai tonatou faka ʼuhiga makehe kia tatou, koteʼuhi ʼe tou maʼuʼuli ʼi te temi ʼaē ʼe hoko ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu​—te ʼu tau, te ʼu mafuike, te ʼu mahaki, te ʼu hoge, pea mo te fakatagaʼi ʼo tana ʼu tisipulo. (Mateo 24:​7-9; Luka 21:10-​12) Neʼe hā lelei te ʼu ʼaluʼaga ʼaia talu mai te tau ʼaē neʼe ina fetogi te hisitolia, ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, logope pe la ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼe nātou faka ʼuhiga te ʼu meʼa ʼaia ohage ko he ʼu meʼa ʼe hoko māhani ʼi te hisitolia. Kae, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼu meʼa ʼaia ʼaē ʼe hoko, ohage pe ko te ʼiloʼi ʼaē e te hahaʼi te kua ōvi mai ʼo te fasiga taʼu māfana ʼi te kua mātala ʼo te ʼu lau ʼo te fuʼu fiku. Neʼe fakatokagaʼi fēnei e Sesu: “ ʼO toe feiā pe kia koutou, ka koutou sisio anai ki te hoko mai ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia, ke koutou ʼiloʼi kua ōvi mai te puleʼaga ʼo te ʼAtua.”​—Luka 21:31.

23. ʼE faka ʼuhiga tāfito kia ai te ʼu palalau ʼa Sesu ia Mateo kapite 24, pea koteā tona tupuʼaga?

23 Ko te tali ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto, neʼe ina fai tāfito ki tana ʼu tisipulo. Neʼe ko nātou ʼaē neʼe tonu ke kau ki te gāue fai faka mafola ʼo te logo lelei ʼaē ʼe ina hāofaki te maʼuli ʼa te hahaʼi, pea ko te gāue ʼaia ʼe fai anai ʼi te kele katoa ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te fakaʼosi. Neʼe tonu ko nātou ʼaē neʼe feala ke nātou ʼiloʼi “te meʼa fakalialia ʼaē ʼe ina fakatupu te maumau . . . ʼe tuʼu ʼi he potu tapu.” ʼE ko nātou ʼaē ka “feholaki” ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te mamahi lahi. Pea ko nātou tāfito ʼaē neʼe faka ʼuhiga ki ai te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼIo, ka na neʼe mole fakanounou la te ʼu ʼaho ʼaia, ʼe mole hāo anai he kakano; kaʼe ʼuhi ko nātou ʼaē neʼe fili, ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼe fakanounou anai.” (Mateo 24:​9, 14-​22) Kae, koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau maʼuhiga ʼaia, pea he koʼe ʼe feala ke tou falala ʼe nātou foaki mai he tafitoʼaga kia tatou moʼo fakatuputupu tatatou fiafia, tatatou falala, pea mo tatatou gāue faiva ʼi te temi nei? Ko te alatike ʼaē ka hoa mai ʼo ʼuhiga mo Mateo 24:22 ʼe ina tali anai ki te ʼu fehuʼi ʼaia.

[Kiʼi nota ʼi te lalo pasina]

a Koʼeni te ʼu faʼifaʼitaki mai ia Josèphe: ʼI te Moʼuga ʼo Sinai, ko te ʼuhila pea mo te mana neʼe nātou “fakahā ai neʼe ʼi ai [pa·rou·siʹa] te ʼAtua.” Ko te hā faka milakulo ʼi te tapenakulo neʼe ina “fakahā te ʼi ai ʼa te ʼAtua [pa·rou·siʹa].” ʼI tana fakahā ki te tagata kaugana ʼa Eliseo te ʼu saliote tau ʼaē neʼe nātou apuipui nātou, neʼe “fakahā e te ʼAtua ki tana tagata kaugana tona mālohi pea mo tana ʼi ai [pa·rou·siʹa] ʼi te moʼi lakaga ʼaia.” ʼI te temi ʼaē neʼe faiga ai e te tagata ofisie Loma ko Pétrone ke ina faka tokalelei te kau Sutea, neʼe ʼui e Josèphe, neʼe ‘fakahā e te ʼAtua tana ʼi ai [pa·rou·siʹa] kia Pétrone ʼo ina fakatō te ʼua. Neʼe mole fakaʼaogaʼi e Josèphe te kupu pa·rou·siʹa moʼo fakahā te fakaōvi ʼa he tahi peʼe ko tana tau faka temi ki he faʼahi. ʼE faka ʼuhiga te kupu ʼaia ki te hoholo ʼo tana ʼi henī, tatau aipe peʼe fakapulipuli. (Ekesote 20:18-​21; 25:22; Levitike 16:2; 2 Hau 6:​15-​17)​—Vakaʼi te tohi Histoire ancienne des Juifs, Tohi 3, kapite 5, palakalafe 2 [80]; kapite 8, palakalafe 5 [203]; Tohi 9, kapite 4, palakalafe 3 [55]; Tohi 18, kapite 8, palakalafe 6 [284].

b ʼI te tohi A Critical Lexicon and Concordance to the English and Greek New Testament, ʼe fakatokagaʼi e E. W. Bullinger ko te kupu pa·rou·siʹa ʼe faka ʼuhiga ki ‘te ʼi henī pe ko te liliu ʼo ʼi henī, ʼo kamata mai ai, te ʼi henī, te tau ki he faʼahi; ko te haʼu ʼa he tahi ʼe kau ai mo te manatu ʼaē ke nofo fualoa ʼi ai talu mai tana haʼu.’

c ʼE tou fakamoʼoni kiai heʼe tou maʼu ai neʼe tohi katoa peʼe fakanounou ʼo tuʼa 19 ia te kupuʼi palalau faka Hepeleo ʼaē ko “Te Huafa.” ʼE tohi fēnei e te Polofesea ko Howard: “Ko te lau ʼo te Huafa ʼa te ʼAtua ʼi te tohi faka Kilisitiano ʼaē neʼe tohi e te tagata Sutea ʼaia, ʼe ko he meʼa fakaofoofo. Kanapaula ko te tohi ʼaia neʼe ko he fakaliliu faka Hepeleo mai he Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano pe ko he Tohi Faka Latina, pea ʼe tonu anai ke tou maʼu te kupu adonai [ʼAliki] ʼi te kogaʼi tohi ʼaia, kae mole tou maʼu he fakatā ʼo te huafa fakatalakitupua ʼo te ʼAtua ʼaki te ʼu mataʼi tohi YHWH. . . . ʼI tana manatu, ʼe mole feala tana fakamahino te hilifaki ʼo te huafa fakatalakitupua. Ko te meʼa ʼaē ʼe hā lelei mai ai, neʼe maʼu e Shem-Tob tana tohi ʼa Mateo kae kua ʼosi tuʼu ai te Huafa ʼo te ʼAtua, pea neʼe lagi ina taupau lelei kae neʼe mole fia lākahala ʼi hana pulihi te huafa ʼaia.” Ko te Tohi-Tapu Les Saintes Écritures​—Traduction du monde nouveau à références, ʼe ina fakaʼaogaʼi te Evaselio ʼa Mateo ʼaē neʼe fakaliliu e Shem-Tob (J2), moʼo lagolago ki tana fakaʼaogaʼi ia te huafa ʼo te ʼAtua ʼi te Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano ʼo te Tohi-Tapu.

ʼE Feafeaʼi Anai Takotou Tali?

◻ He koʼe ʼe maʼuhiga te vakaʼi ʼo te kehekehe ʼo te fakaʼaogaʼi e te ʼu Tohi-Tapu te vaega ʼo Mateo 24:3?

◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu pa·rou·siʹa, pea he koʼe ʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia?

◻ Koteā te fakatatau ʼe feala ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo Mateo 24:3 ʼi te lea faka Keleka pea ʼi te lea faka Hepeleo?

◻ Koteā te meʼa ʼo ʼuhiga mo te temi ʼe tonu ke tou ʼiloʼi ke feala ai hatatou mahino ki te kapite 24 ʼo Mateo?

[Paki ʼo te pasina 10]

Ko te Moʼuga ʼo Oliveto, ʼaē neʼe tuʼu ʼi ʼoluga ʼo Selusalemi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae