ʼE Koutou Maʼu Koa Te Manatu ʼa Te ʼAtua ʼo ʼUhiga Mo Te Kava?
IA TAʼU e 20 ki muʼa atu, neʼe maʼu e te hahaʼi fai alekeolosia te fale ʼāfea neʼe laga ʼaki te ʼu piliki kele, pea neʼe tuʼu ōvi ki te kolo ko Urmia ʼi Iran. Neʼe nātou maʼu ai te ipu maka kua lauʼi afe tona ʼu taʼu, ʼi te ʼui ʼa te kau tagata popoto, pea neʼe faʼu te ipu ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe kamata fakatuʼu ai e te hahaʼi tonatou ʼu nofoʼaga. ʼE mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe fakaʼaogaʼi te poto faʼu masini foʼou ʼi te vakaʼi ʼo te ipu maka ʼaia. Neʼe punamaʼuli te kau tagata popoto he neʼe nātou maʼu ʼi loto te ʼu meʼa ʼāfea ʼe ʼiloga neʼe gaohi ai te vino.
ʼE toe fakahā mai foki e te Tohi-Tapu, ʼi te ʼu temi muʼa neʼe ʼinu e te hahaʼi te vino, te piele pea mo te tahi ʼu kava. (Senesi 27:25; Tagata Tānaki 9:7; Naomi 1:10) Ohage ko tana fai mo te tahi ʼu meʼa kai, ʼe foaki mai e Sehova kia tatou takitokotahi te loto faʼitaliha ʼo ʼuhiga mo te ʼinu ʼo te kava peʼe ko te mole ʼinu. Neʼe tautau ʼinu e Sesu te vino ʼi te ʼu temi kai. Neʼe mole ʼinu kava ia Soane Patita.—Mateo 11:18, 19.
Ko te Tohi-Tapu ʼe ina tapuʼi te lahi fau ʼo te ʼinu kava. Ko te konahia ʼe ko he agahala ia ki te ʼAtua. (1 Kolonito 6:9-11) ʼO mulimuli ki te faʼahi ʼaia, ʼe mole fakagafua e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kia nātou ʼaē ʼe liliu ko he kau konahia kae mole nātou fakahemala, ke nātou nonofo ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. Ko nātou ʼaē ʼe kau ki te kokelekasio pea mo nātou ʼinu te kava, ʼe tonu ke nātou ʼiʼinu fakapotopoto.—Tito 2:2, 3.
Ko He Manatu ʼe Mole Haʼu Mai Te ʼAtua
Ko te tokolahi ia ʼaho nei ʼe mole nātou maʼu te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kava. ʼE hā lelei mai ko Satana ʼaē ʼe ina fakaneke te fakaʼaogaʼi fakavale ʼo te meʼa ʼinu ʼāfea ʼaia. Ohage la, ʼi ʼihi ʼu motu ʼo te Potu Toga ʼo te Pasifika, ʼe ko he agaʼi fenua ke fakatahitahi te hahaʼi tagata, ʼo ʼinu lahi te kava ʼaē neʼe nātou gaohi tonu. ʼE lagi fai lolotoga ni ʼu hola tanatou ʼinu ʼi te ʼu lakaga ʼaia, pea mo fai putuputu—pea e tokolahi te ʼu tagata ʼe nātou fai te meʼa ʼaia ʼi te ʼaho fuli. ʼI te manatu ʼa ʼihi, ʼe ko he agaʼi fenua pe ia. ʼI ʼihi temi, ʼe mole gata pe ki te kava ʼo te fenua ʼaē ʼe ʼinu ai, kae ʼe toe kau kiai mo te piele pea mo te tahi ʼu faʼahiga kava. Ko te meʼa ʼaē ʼe tau hoko ai, ʼe ko te konahia ʼa te hahaʼi tagata ʼaia.
ʼI te tahi fenua ʼo te Pasifika, ʼe tahitahiga takita logo ʼe ʼinu fakapotopoto te hahaʼi tagata. ʼI te agamāhani, ʼe ʼiʼinu te hahaʼi tagata ke nātou konānā. ʼI te ʼaho ʼo tonatou litotogi, ʼe fakatahitahi ʼihi ʼu tagata pea nātou totogi he ʼu kalato piele, pea ko te kalato e tahi ko ʼona foʼi hina e 24. ʼE hoki tuku pe tanatou ʼinu mo kapau kua ʼosi te ʼu piele. Koia, ko te konahia ʼe ko he meʼa ʼe hoko māhani.
Ko te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu kava, ohage la ko te vino ʼaē ʼe gaohi ʼaki te toʼi ʼo te fuʼu piu pea mo te tahi ʼu vai māfana ʼo te koga meʼa ʼaia, ʼe ko he meʼa ʼe fai māhani ʼi te ʼu fenua ʼo Afelika. ʼI ʼihi fenua, ʼe fakamaʼua e te talatisio ke foaki he kava ki te kau fakaafe. ʼI te agaʼi fenua, ko ia ʼaē ʼe tali kāiga ki he tahi, ʼe ina foaki age te kava ʼo fakalaka ʼi te meʼa ʼaē ʼe feala ke ina ʼinu. ʼI te tahi fenua, ʼo mulimuli ki te agaʼi fenua, kapau ʼe ʼi ai he kau fakaafe, pea ʼe tonu ke tuku age kia nātou takitokotahi he ʼu foʼi hina piele e 12.
ʼE lahi te ʼu sosiete Saponia, ʼe nātou fakatuʼutuʼu te ʼu folau kā ʼo tanatou hahaʼi gāue. ʼE nātou ʼave mo nātou te ʼu tuʼuga kava, pea ʼe mole koviʼia tanatou konānā. Ko ʼihi fagona e ʼaho lua peʼe tolu. Neʼe ʼui e te kaupepa Asiaweek, ʼi Saponia, “ko te hahaʼi to laisi ʼo aʼu ki te hahaʼi fai politike ʼaē ʼe koloaʼia, ʼe fakafuafua te toʼa ʼa he tagata ʼaki te lahi ʼo te kava ʼaē ʼe feala ke ina ʼinu.” ʼE toe fai mo te ʼu aga ʼaia ʼi te tahi ʼu fenua ʼo Asia. ʼE ʼui fēnei e te Asiaweek “ ʼi te temi nei, ʼe lahi age te kava ʼaē ʼe ʼinu takitokotahi e te kau Coréens ʼo te Potu Toga ʼi te hahaʼi ʼo te malamanei katoa.”
Ko te ʼinu lahi kua liliu ko he agamāhani ʼi te ʼu nofoʼaga ʼo te ʼu univelesitē ʼi Amelika. Neʼe ʼui e te kaupepa The Journal of the American Medical Association, “tokolahi ia nātou ʼaia ʼaē ʼe lahi tanatou ʼinu, ʼe nātou manatu ʼe mole lahi fau tanatou ʼinu kava.”a ʼE mole tonu ke tou punamaʼuli ki te faʼahi ʼaia, koteʼuhi ʼe lahi te ʼu fenua ʼaē ʼe fakahā ai te ʼinu kava ohage ko he meʼa fakafiafia, ʼe hā ai ʼe kita poto pea ʼe ʼalutahi mo te lamote. Ko te manatu ʼaia ʼe fai tāfito ki te kau tūpulaga.
ʼI Pilitania, ko te ʼinu ʼo te piele neʼe tuputupu ʼo tuʼa lua lolotoga ia taʼu e 20, pea neʼe tuputupu ʼo tuʼa tolu te ʼinu ʼo te kava mālohi. Ko nātou ʼaē ʼe ʼinu kava, ʼe nātou kamata ʼinu ʼi tanatou kei tūpulaga, pea ʼe fakahaʼuhaʼu ʼo lahi te hahaʼi fafine ʼaē ʼe ʼinu kava. ʼE toe feiā mo te Potu Hahake ʼo te Eulopa pea mo Amelika Latina. Ko te meʼa ʼaia ʼe hā lelei ʼaki te tuputupu ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe konānā, pea mo te lahi ʼo te kau mate ʼi te ʼu fakaʼī ʼaē ʼe hoko ʼuhi ko te kava. ʼE mahino lelei mai, ʼi te malamanei katoa kua ʼāʼāsili te ʼinu ʼo te kava.
Koteā Te Faka ʼUhiga ʼo Te Lahi Fau ʼo Te ʼInu?
Ko te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kava ʼe fakapotopoto. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ko te vino ʼe ko te meʼa ʼofa mai ia Sehova ʼAtua, “ ʼe ina fakafiafia te loto ʼo te tagata kelekele.” (Pesalemo 104:1, 15) Kae, mokā ina tauteaʼi te lahi fau ʼo te ʼinu kava, pea ʼe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te ʼu kupu ohage ko “te lahi fau ʼo te ʼinu,” “te ʼinu fakavalevale ʼo te vino, te ʼu fakafiafia fakavalevale, te ʼu ʼinu lahi,” ‘te fakamāhani ʼo te ʼinu lahi ʼo te vino,’ pea mo te “kaugana lahi ki te vino.” (Luka 21:34; 1 Petelo 4:3; 1 Timoteo 3:8; Tito 2:3) Kae e feafeaʼi te fakafuafua ʼo “te lahi ʼo te vino”? ʼE lava feafeaʼi ki he Kilisitiano ke ina ʼiloʼi te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kava?
ʼE mole faigataʼa te ʼiloʼi ʼaē mokā konahia he tahi. ʼE fakamahino fēnei mai e te Tohi-Tapu tona ʼu fua: “Ko ai ʼaē ʼe malaʼia? Ko ai ʼaē ʼe tau mo te mamahi? Ko ai ʼaē ʼe faʼa kē? Ko ai ʼaē ʼe maʼuli tuʼania? Ko ai ʼaē ʼe hoko lavea noa pe? Ko ai ʼaē ʼe nenefu ʼona mata? ʼE ko nātou ʼaē ʼe nonofo fualoa mo te vino, ko nātou ʼaē ʼe ʼōmai ʼo kumi te vino ʼaē neʼe fio. . . . ʼE sio anai tou ʼu mata ki te ʼu meʼa faikehe, pea ʼe lau anai e tou loto totonu te ʼu meʼa fakalialia.”—Tāʼaga Lea 23:29-33.
Ka lahi fau te ʼinu ʼo te kava, pea ʼe hoko ai te ʼu maveuveu, te sio ki te ʼu meʼa faikehe, te hēʼia ʼo te fakakaukau, pea mo te tahi ʼu maveuveu ʼo te sino pea mo te ʼatamai. ʼUhi ko te kava, ʼe mole lagi feala ki he tahi ke tokaga ki tana aga, ʼo fakatupu kovi ai kia ia totonu peʼe ko ʼihi hahaʼi. ʼE ʼiloʼi ko te hahaʼi konānā ʼe nātou fai te ʼu aga vale, ʼe nātou agamālohi peʼe nātou fai he ʼu aga heʼeʼaoga.
ʼE mahino papau ia, ʼe kua lahi fau te ʼinu kava ʼa he tahi mo kapau ʼe kua konahia, pea mo hoko ki ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tohi ʼi ʼoluga. Kae, ʼe feala ke ʼinu fakavale he tahi, kae mole ʼiloga ia ia te ʼu agaaga ʼo he tahi kua kona. Koia, ʼe tautau fakafihiʼi te ʼui ʼaē peʼe lava ʼiloʼi feafeaʼi ko he tahi kua lahi fau tana ʼinu. Koteā te tuʼakoi ʼo te ʼinu fakapotopoto mo te ʼinu fakavale?
Koutou Taupau Takotou Fakakaukau
ʼE mole fakahā mai e te Tohi-Tapu te ʼu tuʼakoi ʼo te kava ʼaē ʼe tonu ke maʼu ʼi te toto. ʼE tahi ʼalu te tagata mo tana lava ʼinu ia te kava ʼo mole kona. Kae, ko te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe foaki ki te kau Kilisitiano fuli, ʼe feala ke tokoni kia tatou ke tou maʼu te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kava.
Neʼe ʼui e Sesu ko te ʼuluaki fakatotonu ʼe ko te “ ʼofa kia Sehova, tou ʼAtua ʼaki tou loto katoa, pea mo tou nefesi katoa, pea mo tou laumālie katoa.” (Mateo 22:37, 38) ʼE lave moʼoni te kava ki te ʼatamai, pea ko te lahi fau ʼo te ʼinu kava ʼe ina tāʼofi anai koutou ke mole koutou fakalogo ki te fakatotonu ʼaia ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼi te ʼu fakatotonu fuli. Pea ʼe feala ke ina pulihi te agapoto, mo te fealagia ke fakatokatoka te ʼu fihifihia, mo te maʼuliʼi ʼo te aga lolomi, pea mo te tahi ʼu fealagia maʼuhiga ʼo te ʼatamai. ʼE fakaloto mālohiʼi fēnei tatou e te Tohi-Tapu: “Taupau tou poto ʼaoga pea mo tau fealagia ki te fakakaukau, pea ʼe nā liliu anai ko he maʼuli ki tou nefesi, pea mo he meʼa teuteu ki tou kia.”—Tāʼaga Lea 3:21, 22.
ʼE kole mamahi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano: “Koutou momoli ʼokotou sino ko he sakilifisio maʼuli, mo maʼoniʼoni, pea mo lelei ki te ʼAtua, ko he tauhi tapu ʼaki tokotou ʼatamai.” (Loma 12:1) ʼE leleiʼia anai koa e te ʼAtua mo kapau ʼe ʼinu kava he Kilisitiano ʼo hēʼia ai tona “ ʼatamai”? ʼI te agamāhani, ko ia ʼaē ʼe lahi fau tana ʼinu kava, ʼaki te temi, ʼe mole kei ina logoʼi te mālohi ʼo te kava. ʼE lagi manatu anai ia, tatau aipe peʼe lahi tana ʼinu, kae ʼe mole fakalaka ia ʼi te ʼu tuʼakoi ʼo te konahia. Kae, ʼe lagi liliu ia ko he tahi ʼe puleʼi e te kava ʼo fakatupu kovi kia ia. ʼE feala koa kia ia ʼaia ke ina momoli tona sino ohage “ko he sakilifisio maʼuli, mo maʼoniʼoni?”
Kapau ʼi tokotou ʼuhiga Kilisitiano, ko te kava ʼe fakatupu kovi ki tokotou “poto ʼaoga pea mo [takotou] fealagia ki te fakakaukau,” pea ʼe mahino ia ʼe lahi fau maʼa koutou.
Koteā ʼAē ʼe Ina Takitaki Takotou Manatu ʼo ʼUhiga Mo Te Kava?
Ko he Kilisitiano ʼe tonu ke ina vakaʼi tana manatu ʼo ʼuhiga mo te kava, moʼo fakafuafua peʼe mulimuli koa tana manatu ʼo ʼuhiga mo te kava ki te ʼu aga māhani pea mo te ʼu talatisio ʼo te malamanei. ʼE mahino papau, ʼo ʼuhiga mo te kava, ʼe mole koutou fia mulimuli ki te ʼu agaʼi fenua, peʼe ki te ʼu manatu ʼaē ʼe mafola ʼaki te sulunale, te televisio pea mo te lātio. ʼI takotou vakaʼi takotou aga, koutou fai te fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE ʼau mulimuli koa ki te meʼa ʼaē ʼe tali e te hahaʼi? Peʼe takitaki koa taku faʼahiga ʼinu e te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu?’
Logope la ʼe mole fakafeagai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu agaʼi fenua, ʼe mahino kia nātou ʼe lahi te ʼu aga ʼaē ʼe tali e te malamanei, ʼe fehiʼa kiai ia Sehova. Ko ʼihi ʼu hahaʼi ʼe nātou tali lelei te fakatō fatu, te ʼu foʼi huki toto, te tagata fai tagata peʼe ko te nonofo ʼa he tagata mo hona ʼu ʼohoana e tokolahi. Kae, ʼe mulimuli te kau Kilisitiano ki te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia. ʼIo, ko te manatu ʼa te ʼAtua ʼe ina uga anai he Kilisitiano ke fehiʼa ki te ʼu aga ʼaia, tatau aipe peʼe tali e te hahaʼi peʼe kailoa.—Pesalemo 97:10.
Ko te Tohi-Tapu ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo “te loto ʼo te ʼu puleʼaga,” ʼaē ʼe kau kiai “te lahi fau ʼo te vino” pea mo “te ʼu ʼinu lahi.” Ko te kupu “ ʼinu lahi” ʼe pipiki ki te ʼu fakatahi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai ke lahi te ʼinu ʼo te kava. ʼI te ʼu temi faka Tohi-Tapu, ko ʼihi neʼe lagi fialahi ʼi tanatou lau ʼaē neʼe feala tanatou ʼinu kava ka mole nātou kona, pea neʼe nātou fia ʼiloʼi pe ko ai ʼaē neʼe feala ke lahi age tana ʼinu. Ko te ʼapositolo ko Paulo ʼe ina fakahigoaʼi te taʼi aga ʼaia ʼe ko te “pela ʼo te ʼu aga fakalialia,” ʼaē ʼe mole kei kau kiai te kau Kilisitiano ʼaē neʼe nātou fakahemala.—1 Petelo 4:3, 4.
ʼE ko he aga fakapotopoto koa ki he Kilisitiano ke ina tali te manatu ʼaenī, kapau ʼe mole konahia, pea ʼe mole kovi te potu ʼaē ʼe ʼalu ʼo ʼinu ai, te temi ʼaē ʼe ʼinu ai, pea mo te lahi ʼo te kava ʼaē ka ina ʼinu? ʼE feala ke tou fai te fehuʼi ʼaenī, ʼE mulimuli koa ki te manatu ʼa te ʼAtua? ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Peʼe koutou kakai, peʼe koutou ʼiʼinu, peʼe ko he faʼahiga meʼa pe ʼe koutou fai, koutou fai te ʼu meʼa fuli moʼo faka kolōliaʼi ʼo te ʼAtua.” (1 Kolonito 10:31) ʼE lagi mole konahia anai te tagata fuli ʼi he kūtuga ʼe fakatahitahi moʼo ʼinu ʼo he ʼu tuʼuga kava ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, kae ʼe faka kolōliaʼi anai koa te ʼAtua e tanatou aga? ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e te Tohi-Tapu: “Koutou fakagata takotou muliʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, kae ke koutou fetogi ia koutou ʼo fakafoʼou tokotou ʼatamai, ke feala ai hakotou ʼiloʼi papau pe koteā te finegalo ʼo te ʼAtua, tona lelei, tona tali lelei, pea mo tona haohaoa.”—Loma 12:2.
ʼAua Naʼa Koutou Fakatupu Tūkia Ki Niʼihi
Ko he meʼa fakapunamaʼuli, ko te ʼu sosiete fakatagata ʼaē ʼe nātou tali te ʼinu lahi ʼo te kava, ʼe mole nātou tali ia ia ʼaē ʼe lau ko ia ko he kaugana ʼo te ʼAtua kae ʼe ʼinu lahi. ʼI te kiʼi kolo veliveli ʼo te Potu Toga ʼo te Pasifika, neʼe ʼui e te tahi: “ ʼE ʼau leleiʼia ia koutou. ʼE koutou faka mafola te moʼoni. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe kovi, heʼe lahi te ʼinu kava ʼo takotou ʼu hahaʼi tagata.” Ki muli age, neʼe fakamatala neʼe mole konahia te hahaʼi ʼaia, kae neʼe mole hā lelei ki he tokolahi ʼo te kolo. Ko nātou ʼaē neʼe sisio ki te meʼa ʼaia, neʼe faigafua tanatou manatu ko te kau Fakamoʼoni ʼe nātou toe konahia mo nātou, ohage pe ko ʼihi hahaʼi tagata ʼaē ʼe nātou kau ki te ʼu fakatahi ʼaē ʼe fai ai te ʼinu kava. ʼE feala koa ki he minisi faka Kilisitiano ke kau ki te ʼu fakatahi ʼaia ʼaē ʼe lahi ai te ʼinu pea mo loaloaga, ke fua lelei tona matagafua pea mo ina fakahoko tona minisitelio ki te hahaʼi ʼo palalau fakahagatonu?—Gāue 28:31.
Ko te fakamatala mai he fenua ʼo Eulopa neʼe fakahā ai, ʼi ʼihi temi, ʼe ʼolo te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane ki te Fale ʼo te Puleʼaga kae ʼe mamanu mālohi te kava ia nātou. Ko te faʼahi ʼaia neʼe fakahoha ai te leʼo ʼo loto ʼo ʼihi. ʼE uga fēnei tatou e te Tohi-Tapu: “ ʼE lelei takotou mole kai ki he kanoʼi manu peʼe ko takotou mole ʼinu ki te vino, peʼe ko takotou fai he meʼa ʼe fakatupu tūkia ai ki tokotou tēhina.” (Loma 14:21) Ko te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kava, ʼe ina fakaneke anai he Kilisitiano ke ina tokagaʼi te leʼo ʼo loto ʼo ʼihi, tatau aipe peʼe tonu anai kia ia ke mole ʼinu ʼi ʼihi lakaga.
ʼE ʼIloga Lelei Te Kehekehe ʼo Te Kau Kilisitiano
Meʼa fakaʼofaʼofa foki, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te mālama ʼaenī moʼo fakamamahiʼi ia Sehova, ʼi tanatou fakaʼaogaʼi kovi te ʼu meʼa lelei ʼaē neʼe ina foaki ki te hahaʼi, ʼo kau kiai te kava. Ko te kau Kilisitiano takitokotahi ʼaē kua nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova, ʼe tonu ke nātou faiga mālohi ke nātou tekeʼi te ʼu manatu ʼaē ʼe mafola ʼi te malamanei kae ʼe mole haʼu mai te ʼAtua. Koia, ʼe feala anai ki te hahaʼi ke nātou “mamata ki te kehekehe ʼo te tagata faitotonu pea mo te tagata agakovi, te kehekehe ʼo te tagata ʼaē ʼe kaugana ki te ʼAtua pea mo te tagata ʼaē ʼe mole kaugana kia te ia.”—Malakia 3:18.
ʼO ʼuhiga mo te kava, ʼe tonu ke hā lelei te “kehekehe” ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo te malamanei. Ko te ʼinu ʼo te kava ʼe mole ko he meʼa maʼuhiga ʼi te maʼuli ʼo te kau Kilisitiano moʼoni. ʼE mole nātou ʼahiʼahi ke nātou ʼiloʼi peʼe lava aʼu kifea tanatou ʼinu, ʼo teitei pe ke nātou konahia; pea ʼe mole nātou tuku te kava ke ina fakatupu tuʼutāmaki ki tanatou tauhi ki te ʼAtua ʼaki tonatou nefesi katoa pea mo tonatou ʼatamai.
ʼI tonatou ʼuhiga kūtuga, ʼe maʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kava. Kae e feafeaʼi ia koutou? ʼE feala kia tatou takitokotahi ke tou falala ki te ʼu tapuakina ʼa Sehova, mo kapau ʼe tou mulimuli ki te fakatotonu ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu, “ke [tou] līaki te heʼe aga faka lotu pea mo te ʼu holi ʼo te mālama, pea mo tou maʼuli fakapotopoto pea mo agatonu, pea mo tou pipiki ki te ʼAtua ʼi te lotolotoiga ʼo te tuʼu ʼo te faʼahiga meʼa ʼaenī.”—Tito 2:12.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a “Neʼe fakamahino ko te ʼinu kava lahi ʼe ko te ʼinu hoholo ʼa he tagata ia te kava, ʼo tuʼa nima peʼe laka age, pea ko nātou fafine ʼe tuʼa fā peʼe laka age.”—The Journal of the American Medical Association.
[Talanoa ʼo te pasina 28]
Koutou Fakalogo Kia Nātou ʼAē ʼe Koutou ʼOʼofa Ki Ai
ʼI te agamāhani, ko ia ʼaē ʼe ʼinu kava lahi ʼe mole mahino ia ʼe tau mo ia te fihifihia. Ko tona ʼu kāiga, tona ʼu kaumeʼa pea mo te kau tagata ʼāfea, ʼe tonu ke nātou tokoni kia nātou ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa ki ai ʼaē ʼe lahi tanatou ʼinu kava. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe ʼui e hokotou ʼu kaumeʼa ʼe mole nātou leleiʼia takotou agamāhani ʼaē ko te ʼinu kava, pea ʼe lagi tonu te faʼahi ʼaia. Koutou fakalogo ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼui atu.—Tāʼaga Lea 19:20; 27:6.