Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 1/3 p. 25-28
  • ʼE Koutou Tuʼania Koa Te Falala Ki He Tahi?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Koutou Tuʼania Koa Te Falala Ki He Tahi?
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Tou Mahino Ki Te Tuʼania ʼAia
  • He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Tauʼi Te Fihifihia ʼAia?
  • Koutou Falala Ki Tokotou Famili
  • Tou Falala Ki Te Kokelekasio
  • E Feafeaʼi Te Fakatupu ʼo He ʼu Felogoi ʼe Maʼu Ai Te Falala
  • ʼE Feala Hau Falala Ki ʼOu Tehina Mo Tuagaʼane
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
  • ʼE Maʼuhiga Te Falala Ke Tou Maʼu He Maʼuli Fiafia
    Te Tule Leʼo—2003
  • ʼE Kotou Tuha Koa Mo Te Falala?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
  • Tou Falala Katoa Kia Sehova ʼi Te ʼu Temi Mamahi
    Te Tule Leʼo—2003
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 1/3 p. 25-28

ʼE Koutou Tuʼania Koa Te Falala Ki He Tahi?

‘ ʼE MOLE he tahi ʼe feala ke ʼau palalau kiai. ʼE mole mahino anai he tahi kiai. ʼE nātou maʼumaʼua fau mo tonatou ʼu fihifihia takitokotahi. ʼE mole nātou maʼu honatou temi ke nātou palalau mo ʼau.’ Ko te tokolahi ʼe nātou manatu feiā, pea ʼe mole nātou palalau ki he tahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou manatu kiai. Mokā fehuʼi age kia nātou peʼe nātou feafeaʼi, ʼi ʼihi temi ʼe nātou fia fakahā age, kae ʼe mole nātou fai te faʼahi ʼaia. ʼE faigataʼa kia nātou hanatou fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto.

ʼE moʼoni, ʼe ʼi ai ia nātou ʼaē ʼe mole nātou loto ke tokoni age he tahi kia nātou. Kae ʼe tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou loto ke tokoni age kia nātou, kae ʼe nātou tuʼania te fakahā ʼo tanatou ʼu manatu, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi tonatou loto, pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia nātou. ʼE koutou kau koa ia nātou ʼaia? ʼE mole ʼi ai moʼoni koa he tahi ʼe feala ke koutou falala ki ai?

Tou Mahino Ki Te Tuʼania ʼAia

ʼI te mālama ʼo te temi ʼaenī, ʼe mole kei maʼu te falala. ʼE mole kei palalau te fānau ki tanatou ʼu mātuʼa. ʼE mole kei feala ke fepalalauʼaki te ʼu taumatuʼa. Kua tokosiʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou fia palalau kia nātou ʼaē ʼe maʼu tuʼulaga. ʼI te mole feala ʼaē ke nātou fakahā ki he tahi te meʼa ʼaē ʼe ʼi tonatou loto, ko ʼihi ʼe nātou maliu ki te kava, ki te toloke, peʼe nātou fai he ʼu meʼa fakalialia ʼi tanatou faiga ʼaē ke nātou tekeʼi tonatou ʼu fihifihia.​—Tāʼaga Lea 23:29-​35; Isaia 56:12.

ʼE mole kei falala te hahaʼi kia nātou ʼaē ʼe maʼu tuʼulaga, ohage ko te kau takitaki lotu, mo te ʼu tōketā, mo te ʼu thérapeutes, pea mo te kau faiako, ʼuhi ko te fakahā tuʼumaʼu ʼo tanatou aga fakahehema pea mo tanatou aga heʼeʼaoga. Ohage la, ʼe ʼui e te tānaki, ko te toko 10 ʼi te teau ʼo te kau takitaki lotu neʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te faʼahi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino. Neʼe ʼui e te tagata faitohi, ko te ʼu “hahaʼi ʼaia ʼaē neʼe nātou maumauʼi te falala, neʼe nātou fakatupu te ʼu mavetevete ʼi te ʼu vāhaʼa fakatagata.” ʼE lave feafeaʼi te faʼahi ʼaia ki te ʼu hahaʼi ʼo tanatou lotu? ʼE mole kei nātou falala kia nātou.

Ko te mafola ʼo te mole kei fai ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, neʼe toe iku foki ki te tokakovi ʼo te famili, ʼo liliu te ʼu tokakovi faka famili ko he meʼa ʼe hoko māhani. Ki muʼa atu ko te loto fale neʼe ko he puipuiʼaga. ʼI te temi nei ʼe kua hage tāfito ia ko he fale ʼe kita haʼu ʼo kai ai pea kita ʼalu. Kapau ʼe lahilahi ake he tamasiʼi ʼi he famili ʼe “heʼeʼofa,” ko te meʼa ʼaē ʼe hoko māhani, ko te mole feala ʼaē ke falala ki he tahi.​—2 Timoteo 3:3.

Tahi ʼaē meʼa, ʼi te fakaʼāsili kovi ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei, ʼe tou ʼamanaki sio anai ki te tuputupu ʼo te ʼu meʼa kovi. ʼI tana felāveʼi mo te ʼaluʼaga ʼaia, neʼe tohi fēnei e te polofeta ko Mikea: “ ʼAua naʼa koutou tuku takotou falala ki hokotou kaumeʼa lelei.” (Mikea 7:5) ʼE lagi koutou logoʼi mo koutou te meʼa ʼaia, ʼe koutou lotomamahi, he neʼe mole taupau e he tahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe koutou fakahā ki ai, peʼe ko he mahaki kovi ʼe tau mo koutou. ʼE koutou manatu ʼe faigataʼa hakotou toe falala ki he tahi, pea ʼe faigataʼa kia koutou takotou fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou logoʼi ʼi tokotou loto, ʼo koutou maʼuʼuli ʼi te ʼaho fuli mo te faigataʼaʼia ʼaia. (Vakaʼi ia Pesalemo 102:​1-7.) ʼE moʼoni, ko te faʼahiga aga ʼaia ʼe lagi feala ke tokoni atu kia koutou ke koutou fai he meʼa, kae ʼe mole koutou maʼu te fiafia moʼoni ʼuhi ko tokotou “lotomamahi.” (Tāʼaga Lea 15:13) Ko te meʼa ʼaē ʼe tonu ke koutou fai, ke koutou lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou logoʼi ʼi tokotou loto, ʼi tokotou ʼatamai, pea mo te faʼahi fakasino, ʼe tonu ke koutou tauʼi te fihifihia ʼaia, pea mo faiga ke koutou falala ki te hahaʼi. ʼE feala koa te faʼahi ʼaia? Ei.

He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Tauʼi Te Fihifihia ʼAia?

ʼE ko he meʼa fakaloto fīmālie ki te loto, mokā kita fakahā ki he tahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe kita logoʼi. Neʼe hoko kia Ana te meʼa ʼaia. Neʼe lelei tana nofo faka taumatuʼa, neʼe maʼu tona ʼapi, kae neʼe lotomamahi ʼaupito. Logope la neʼe “mamahi tona loto,” kae ʼaki he aga fakapotopoto “neʼe kamata faikole kia Sehova,” pea ʼi te fakamalotoloto ʼo tana faikole neʼe tetetete tona ʼu laugutu. Ei, neʼe ina fakahā kia Sehova te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼi tona loto. Pea neʼe ina fakahā te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼi tona loto ki te tagata ʼaē neʼe ina fakafofoga te ʼAtua, ʼaē ko Elia. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko? “[Ko Ana] neʼe toe liliu ʼi tona ala pea neʼe kai, pea neʼe mole kei tuʼania tona fofoga.”​—1 Samuele 1:​1-​18.

ʼE tokolahi te hahaʼi ʼe nātou ʼiloʼi te ʼu lelei ʼo ʼuhiga mo te fakahā ki he tahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi. Ohage la, ʼe ko he meʼa lelei te vaevae ʼo tatatou ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia tatou, mo nātou ʼaē neʼe felāveʼi mo he ʼu ʼaluʼaga feiā. ʼE ʼui fēnei e te hahaʼi fai kumi: “ ʼE fakatupu mahaki te taupau maʼa tatou te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto​—ʼe ʼaoga ke tou fakahā te ʼu meʼa ʼaia, heʼe lelei ki totatou maʼuli.” ʼE lahi te ʼu kumi ʼi te faʼahi ʼo te poto fakatagata, ʼe nātou fakamoʼoni ki te tāʼaga lea fakaʼatua ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe fia nofo tokotahi ʼe ina kumi anai tona holi ʼo ia tokotahi; ki te poto fuli pe ʼaē ʼe ʼaoga ʼe fakafeagai anai kiai.”​—Tāʼaga Lea 18:1.

Kapau ʼe mole koutou fakahā ki he tahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou logoʼi ʼi tokotou loto, ʼe lava feafeaʼi hanatou tokoni atu kia koutou? Ko Sehova ʼAtua ʼe ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi totatou loto, kae ko tatatou ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi, ʼe mole ʼiloʼi e totatou famili pea mo totatou ʼu kaumeʼa​—gata pe mo kapau ʼe koutou fakahā age kia nātou te ʼu meʼa ʼaia. (1 Fakamatala 28:9) Kapau ʼe pipiki te fihifihia ʼaia ki te talagataʼa ki he lao ʼa te ʼAtua, pea ʼe toe fakaʼāsili kovi te fihifihia ʼaia mo kapau ʼe mole tou fakahā.​—Tāʼaga Lea 28:13.

ʼE mahino ia, ko te ʼu lelei ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te fakahā ki he tahi tatatou loto tuʼania, ʼe tokoni ʼaupito kia tatou ke ʼaua naʼa tou lotomamahi. ʼE mahino papau ia, ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe tonu ke tou hoko fakahā te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼo ʼuhiga mo kita. (Vakaʼi ia Kau Fakamāu 16:18; Selemia 9:4; Luka 21:16.) “ ʼE ʼi ai te ʼu kaumeʼa ʼe nātou tahi femaveteʼaki,” ko te fakatokaga ʼaia ia Tāʼaga Lea 18⁠:​24, kae ʼe ina toe ʼui mai fēnei: “ ʼE ʼi ai te kaumeʼa ʼaē ʼe pipiki mālohi age ia ʼi he tēhina.” ʼE feala ke koutou maʼu ʼifea te ʼu kaumeʼa ʼaia?

Koutou Falala Ki Tokotou Famili

Kapau ʼe ʼi ai hakotou fihifihia, ʼe koutou faiga koa ke koutou palalau ki te faʼahi ʼaia mo tokotou ʼohoana, pe ko takotou ʼu mātuʼa? ʼE fakamoʼoni fēnei e te tagata fai tokoni: “Kapau ʼe lahi hakotou ʼu fihifihia, pea ʼe ko te puleʼaki pe e tahi, ʼe ko te palalau ki te ʼu meʼa ʼaia ki he tahi.” (Tāʼaga Lea 27:9) Ko te kau tagata ʼohoana Kilisitiano ʼaē ‘ ʼe nātou ʼoʼofa ki ʼonatou ʼu ʼohoana ohage pe ko nātou,’ mo te kau fafine ʼohoana ʼaē ʼe nātou “fakalogo ki tonatou ʼu ʼohoana,” pea mo te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nātou fakahoko lelei tonatou ʼu maʼua ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua, ʼo nātou ‘akoʼi tanatou ʼu fānau ke nātou maʼu te manatu ʼa Sehova,’ ʼe nātou gāue kinakina anai ke nātou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe lotomahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakahā age kia nātou, pea ke nātou liliu ko he ʼu hahaʼi popoto ʼi te fai tokoni. (Efesi 5:​22, 33; 6:4) Logope la neʼe mole ʼohoana ia Sesu pea neʼe mole maʼu fānau, kae ʼe ko he faʼifaʼitaki fakatalakitupua ʼi te faʼahi ʼaia!​—Maleko 10:13-​16; Efesi 5:​25-​27.

Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe mole feala ke fakatokatoka te fihifihia ʼaia ʼi te famili? ʼI te kokelekasio faka Kilisitiano, ʼe mole tou tokotahi. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko ai ʼaē ʼe vaivai ka mole ʼau vaivai ai?” (2 Kolonito 11:29) Neʼe ina fai te tokoni ʼaenī: “Koutou kātaki ʼo feʼamoʼaki takotou ʼu kavega.” (Kalate 6:2; Loma 15:1) ʼI te lotolotoiga ʼo totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane, ʼe mahino papau ia ʼe feala ke tou maʼu he “tēhina neʼe tupu ki te ʼu temi ʼaē ʼe hoko ai he mamahi.”​—Tāʼaga Lea 17:17.

Tou Falala Ki Te Kokelekasio

ʼI te ʼu kokelekasio e 80 000 tupu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa, ʼe ʼi ai te ʼu tagata agavaivai, ʼe nātou tauhi ohage ko he “kau kaugā gāue . . . ki takotou fakafiafia.” (2 Kolonito 1:​24) Ko nātou ʼaia ko te kau tagata ʼāfea. Neʼe ʼui fēnei e Isaia: “ ʼE tonu anai ke nātou tahi liliu ko he nonoʼaga mokā matagi pea ko he holaʼaga mokā afā, ohage ko he ʼu kiʼi vaitafe ʼi he potu moamoa, ohage ko te malumalu ʼo he maka lahi ʼi he kele kakā.” ʼE faiga mālohi te kau tagata ʼāfea ke nātou feiā.​—Isaia 32:2; 50:4; 1 Tesalonika 5:​14.

ʼE tonu ke mulimuli te kau tagata ʼāfea ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua age kia nātou ʼi muʼa ʼo tanatou ‘fakanofo e te laumālie maʼoniʼoni.’ ʼI tatatou ʼiloʼi te faʼahi ʼaia, ʼe tou falala mālohi anai kia nātou. (Gāue 20:28; 1 Timoteo 3:​2-7; Tito 1:​5-9) Ko te meʼa ʼaē ka koutou palalau anai kiai mo te tagata ʼāfea ʼe mole ina fakahā anai ki he tahi. ʼE fakamaʼua kia ia ke ʼaua naʼa ina fakahā ki he tahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahā age ki ai.​—Vakaʼi ia Ekesote 18:21; Nehemia 7:2.

Ko te kau tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio ʼe nātou “leʼoleʼo tuʼumaʼu ʼokotou ʼu nefesi, ohage ko he ʼu tagata ʼe nātou huʼi maʼua anai.” (Hepeleo 13:17) ʼE mole uga koa la koutou e te ʼu palalau ʼaia ke koutou falala ki te ʼu tagata ʼaia? ʼE mahino ia, ʼe mole tatau fuli te ʼu tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu kalitate. Ko ʼihi ʼe lagi faigafua age te fakaōvi kia nātou, peʼe agalelei, peʼe mahino lahi age ʼi ʼihi. (2 Kolonito 12:15; 1 Tesalonika 2:​7, 8, 11) He koʼe ʼe mole koutou fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi tokotou loto ki he tagata ʼāfea ʼe koutou felogoi lelei mo ia?

Ko te ʼu tagata ʼaia ʼe mole nātou gāue ke totogi nātou. Kae, ʼe ko he ʼu ‘tagata neʼe foaki fakaʼofa e Sehova,’ moʼo tokoni kia koutou. (Efesi 4:​8, 11-​13; Kalate 6:1) ʼO feafeaʼi tanatou tokoni? ʼI tanatou popoto ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te Tohi-Tapu, ʼe nātou fakaʼaogaʼi anai tona mālohi fakamālōlō ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tau mo koutou takitokotahi. (Pesalemo 107:20; Tāʼaga Lea 12:18; Hepeleo 4:​12, 13) ʼE nātou faikole anai mo koutou pea maʼa koutou. (Filipe 1:​9; Sake 5:​13-​18) Ko he tokoni mai te ʼu tagata fakaloto fīmālie ʼaia, ʼe tokoni ʼaupito anai moʼo fakamālōlō he tahi ʼe hoha tana fakakaukau, pea ke ina toe maʼu te tokalelei ʼo te ʼatamai.

E Feafeaʼi Te Fakatupu ʼo He ʼu Felogoi ʼe Maʼu Ai Te Falala

Ko te kumi tokoni, pe ko te kole ʼaē ki he tahi ke fagono mai, ʼe mole ko he vaivaiʼaga pe ko he hala. ʼE fakahā ʼaki ai ʼe tou mahino ki totatou ʼuhiga agahala, pea mo mahino ai kia tatou ʼe mole tou maʼu fuli te ʼu puleʼaki ʼaē ʼe tonu ke fai. ʼE mahino papau ia, ko tatatou tagata fai tokoni lahi pea mo feala ke tou fakahā ki ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi totatou loto, ʼe ko totatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ia Sehova ʼAtua. ʼE tou lototahi mo te tagata fai pesalemo ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “Ko Sehova ʼe ko toku mālohi pea mo toku meʼa tali tau. Neʼe falala toku loto kia te ia, pea neʼe tokoni mai kia te ʼau.” (Pesalemo 28:7) ʼI te faikole, ʼe feala ke tou ‘fakahā totatou loto’ kia te ia ʼi te temi fuli pe, ʼo tou falala ʼe fakalogo mai pea ʼe tokaga kia tatou.​—Pesalemo 62:​7, 8; 1 Petelo 5:7.

Kae ʼe lava feafeaʼi hakotou ako ke koutou falala ki te kau tagata ʼāfea pea mo ʼihi ʼi te kokelekasio? ʼUluaki, koutou vakavakaʼi ia koutou totonu. ʼE ʼi ai koa he tupuʼaga moʼoni ke koutou tuʼania? ʼE koutou mahalohalo koa ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke manatu kiai ia te hahaʼi? (1 Kolonito 13:​4, 7) ʼE ʼi ai koa he faʼahiga fai moʼo fakasiʼisiʼi te lotomamahi? Ei. ʼO feafeaʼi? Koutou faiga ke koutou ʼiloʼi lelei te hahaʼi ʼi he ʼaluʼaga fakalaumālie. Koutou palalau mo nātou ʼi te ʼu fono ʼo te kokelekasio. Koutou kau fakatahi mo nātou ʼi te gāue fai faka mafola. ʼE tonu ke koutou faʼa kātaki mo kapau ʼe koutou fia maʼu te falala, pea mo te fakaʼapaʼapa kia ia. Ohage la, ʼi takotou faiga ke koutou ʼiloʼi he tagata tauhi ōvi ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe tuputupu anai takotou falala kia ia. Koutou fakahā māmālie age kia ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou tuʼania kiai. Kapau ʼe ina tali atu ʼi te ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼaoga tonu kiai, ʼaki he agalelei, pea mo fai fakapotopoto, pea ʼe feala ai leva hakotou faiga ke koutou fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou logoʼi.

Ko te hahaʼi tauhi ʼa Sehova, tāfito te kau tagata ʼāfea, ʼe nātou gāue kinakina ʼo nātou faʼifaʼitakiʼi te ʼu kalitate maʼuhiga ʼa te ʼAtua, ʼi tanatou ʼu vāhaʼa mo te hahaʼi. (Mateo 5:​48) ʼE tupu ʼaki te faʼahi ʼaia te fefalalaʼaki ʼi te kokelekasio. ʼE ʼui fēnei e te tēhina ʼe kua tagata ʼāfea talu mai fualoa: “ ʼE tonu ke mahino ki te ʼu tēhina te meʼa ʼaenī: Tatau aipe peʼe koteā te meʼa ʼaē ʼe fai e he tahi, ʼe tonu ke haga ʼofa te tagata ʼāfea ki te Kilisitiano ʼaia. ʼE lagi mole ina leleiʼia te meʼa ʼaē neʼe fai e te tēhina ʼaia, kae ʼe hoko atu anai tona ʼofa ki tona tēhina, pea ʼe fia tokoni anai kia ia.”

Koia, ʼe mole tonu ke tou manatu ʼe tou nonofo tokotahi mo totatou fihifihia. Koutou palalau ki he tahi ʼe ina maʼu “te ʼu fealagia fakalaumālie,” ʼe feala ke tokoni atu ke koutou ʼamo takotou kavega. (Kalate 6:1) Koutou manatuʼi “ko te tuʼania ʼo te loto ʼo he tagata, koʼena te meʼa ʼaē ʼe ina fakamapelu tona loto,” kae “ko he ʼu palalau ʼe lelei ʼe ko he meli ʼe mālie ki te nefesi pea ʼe ko he faitoʼo ki te ʼu hui.”​—Tāʼaga Lea 12:25; 16:⁠24.

[Talanoa ʼo te pasina 26]

ʼE lagi tonu anai ki he Kilisitiano ke ina tokoniʼi hona kāiga, hona kaumeʼa, pe ko he tēhina fakalaumālie ʼe ʼi ai hona fihifihia. ʼE koutou ʼiloʼi koa peʼe feafeaʼi hakotou tokoni ki ai?

Ko He Tahi ʼe Poto ʼi Te Fai Tokoni

ʼe faigafua te palalau mo ia: Mateo 11:28, 29; 1 Petelo 1:​22; 5:​2, 3

ʼe ina fili te lakaga totonu: Maleko 9:​33-​37

ʼe faiga ke mahino ki te fihifihia: Luka 8:​18; Sake 1:​19

ʼe mole punamaʼuli ki te meʼa ʼaē ʼe fakahā age: Kolose 3:​12-​14

ʼe tokoni ki he tahi ke ina tauʼi te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo ia: 1 Tesalonika 5:​14; 1 Petelo 3:8

ʼe ina ʼiloʼi tana ʼu tuʼakoi ʼo ia totonu: Kalate 6:3; 1 Petelo 5:5

ʼe ina foaki he ʼu tokoni ʼe ʼalutahi mo te fihifihia: Pesalemo 19:​7-9; Tāʼaga Lea 24:26

ʼe mole ina fakahā ki he tahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahā age kia ia: Tāʼaga Lea 10:19; 25:9

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae