Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 1/8 p. 14-19
  • Ke Haga Hoko Atu Takotou ʼOfa Fakatautehina!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ke Haga Hoko Atu Takotou ʼOfa Fakatautehina!
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Tou Kaugā Mamahi Mo Nātou
  • Tou Fakahā ʼe Tou Loto ʼOfaina
  • Te ʼu Gāue ʼo Te Agaʼofa
  • Kotou Fakatotonu “Ke Koutou Tuumau i Te Ofa Fakatautehina”
    Te Tule Leʼo—2016
  • Ko Te Kalavi ʼo Te Agalelei Fakatautehina
    Te Tule Leʼo—1993
  • ʼAua Naʼa Kotou Tuku Ke Momoko Tokotou ʼOfa
    Te Tule Leʼo—2017
  • Ke Malohi Tuʼumaʼu Tatatou Feʼofaʼaki
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 1/8 p. 14-19

Ke Haga Hoko Atu Takotou ʼOfa Fakatautehina!

“Ke haga hoko atu takotou ʼofa fakatautehina.”​—Hepeleo 13⁠:⁠1.

1. Koteā ʼaē ka koutou fai anai ke taupau te mū ʼo takotou afi ʼi te pōʼuli momokoʼia, pea koteā te gāue ʼaē ʼe hage pe ko te fakamū ʼo he afi, ʼe maʼua ke tou kau kiai?

KOUTOU fakakaukau ʼe koutou maʼuʼuli ʼi he koga meʼa ʼe momoko ʼaupito. Ko te meʼa pe e tahi ʼi tokotou ʼapi ʼe feala ke koutou fakamāfana ai, ʼe ko te afi ʼaē ʼe mū ʼi te lalo ʼaluʼaga kohu ʼo te loto fale. ʼE fakalogo tokotou maʼuli ki takotou taupau te mū ʼo te afi ʼaia. ʼE koutou nonofo anai koa ʼo mamata ki te mate ʼo te afi pea mo tona ʼu mamala? Kailoa ia. ʼE koutou faiga anai ke haga mū te afi. ʼI he faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe tou maʼu e tatou takitokotahi te gāue ʼe tatau ʼo ʼuhiga mo he “afi” ʼe maʼuhiga age, pea ko te afi ʼaia ʼaē ʼe tonu ke mū ʼi totatou loto, ʼe ko te ʼofa.

2. (a) He koʼe ʼe feala ke tou ʼui kua momoko te ʼofa ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī? (b) ʼE maʼuhiga feafeaʼi te ʼofa ki te kau Kilisitiano moʼoni?

2 Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu ki muʼa atu, ʼe tou maʼuʼuli ʼi te temi ʼaē ʼe momoko ai te ʼofa ʼi te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe nātou lau ʼe nātou Kilisitiano ʼi te malamanei. (Mateo 24:12) Neʼe talanoa ia Sesu ki te ʼofa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito, te ʼofa kia Sehova ʼAtua pea mo tana Folafola, te Tohi-Tapu. Kua toe vaivai foki mo te tahi ʼu faʼahiga ʼofa. Neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu, ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli,” ʼe tokolahi anai te hahaʼi ʼe nātou “heʼeʼofa.” (2 Timoteo 3:​1-5) ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia! ʼE tonu ke liliu te famili ko he faʼahi ʼe maʼu ai te ʼofa, kae māʼia ʼi te loto famili, kua liliu ko he meʼa māhani te agamālohi pea mo te gaohi koviʼi ʼo te fafine pe ko te fānau, pea ʼi ʼihi temi ʼe ko he agamālohi fakamataku. Kae ʼi te ʼaluʼaga momoko ʼo te malamanei, ʼe fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke nātou feʼofaniʼaki pea mo maʼu te ʼofa faka sakilifisio, ke nātou fakamuʼamuʼa te hahaʼi ia nātou totonu. ʼE tonu ke tou fakahā te ʼofa ʼaia ʼi hona ʼaluʼaga katoa, ke hā ki te hahaʼi fuli, ke ʼiloʼi ai ko te fakaʼiloga ʼaia ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano moʼoni.​—Soane 13:34, 35.

3. Koteā te ʼofa fakatautehina, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ke tou haga hoko atu te ʼofa ʼaia?

3 Neʼe fakatotonu fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼaki te laumālie ʼa te ʼAtua: “Ke haga hoko atu takotou ʼofa fakatautehina.” (Hepeleo 13:1) Ohage ko tona ʼui ʼi te tahi tohi faiako, ko te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “ ʼofa fakatautehina” (phi·la·del·phiʹa) “ ʼe faka ʼuhiga ki te ʼofa, ʼaē ʼe ina fakahā te agaʼofa, mo kaugā mamahi, pea mo ina foaki he tokoni.” Pea koteā ʼaē neʼe fia ʼui e Paulo ʼi tana ʼui ʼaē ke hoko atu tatatou ʼofa? ʼE ʼui fēnei e te tohi ʼaia: “Ke mole liliu ʼi he ʼaho ʼo momoko.” Koia ʼe mole gata ʼaki pe tatatou logoʼi ʼaē ʼe tou ʼofa ki totatou ʼu tēhina, kae ʼe tonu ke tou fakahā te ʼofa ʼaia. Pea tahi ʼaē, ʼe tonu ke tologa te ʼofa ʼaia, ʼo mole tou tuku ke momoko. ʼE ko he meʼa faigataʼa koa? Ei, kae ʼe feala ke tokoni mai kia tatou te laumālie ʼa Sehova ke tou maʼu te ʼofa fakatautehina ʼaia pea mo tou taupau maʼu. Tou vakaʼi te ʼu ʼaluʼaga e tolu ʼe feala ai ke tou taupau maʼu te mū ʼo te afi ʼo te ʼofa ʼaia ʼi totatou loto.

Tou Kaugā Mamahi Mo Nātou

4. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “kaugā mamahi”?

4 Kapau ʼe koutou loto ke lahi age takotou ʼofa ki tokotou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane, ʼe lagi ʼaoga ʼuluaki ke koutou kaugā mamahi mo nātou ʼi te ʼu ʼahiʼahi pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe nātou tauʼi ʼi tonatou maʼuli. Neʼe fai te tokoni ʼaenī e te ʼapositolo ko Petelo ʼi tana tohi fēnei: “Ke koutou maʼu fuli he manatu e tahi, koutou kaugā mamahi, mo ʼofa ki te ʼu tēhina, mo fonu ʼi te manavaʼofa, mo agavaivai.” (1 Petelo 3:8) Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī moʼo fakahā te “kaugā mamahi,” ʼe faka ʼuhiga ki te “mamahi mo.” ʼE ʼui fēnei e te tagata poto ʼi te faka Keleka ʼo te Tohi-Tapu, ʼo ʼuhiga mo te kupu ʼaia: “Ko te kupu ʼaia ʼe ina fakahā te manatu ʼaē ʼe tou maʼu mokā tou logoʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e te hahaʼi ʼi tonatou loto.” Koia ʼe tonu ke tou kaugā mamahi mo nātou. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼui fēnei e te kaugana agatonu ʼa Sehova kua matuʼa: “ ʼE ʼau kaugā mamahi mo koutou ʼi toku loto.”

5. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe kaugā mamahi ia Sehova mo tana hahaʼi?

5 ʼE kaugā mamahi koa ia Sehova mo tana hahaʼi? ʼE mahino papau ia. Ohage la ʼe tou lau fēnei ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoko ki tana hahaʼi ko Iselaele: “Lolotoga tonatou mamahi, neʼe mamahi mo ia.” (Isaia 63:9) Neʼe mole sio pe ia Sehova ki tonatou ʼu mamahi, kae neʼe kaugā mamahi mo tana hahaʼi. Ko te meʼa ʼaē ʼe logoʼi e Sehova ʼe fakahā lelei ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe ina fai ki tana hahaʼi, ʼaē ʼe tuʼu ia Sakalia 2⁠:8: “Ko ʼaē ʼe kapa kia koutou ʼe kapa ia ki toku kanoʼi mata.”a ʼE ʼui fēnei e te tagata ʼo ʼuhiga mo te vaega ʼaia: “Ko te mata ʼe ko he koga ʼo te sino ʼe faigataʼa ʼaupito tona faʼufaʼu pea mo fakaʼeteʼete gataʼa; pea ko te kanoʼi mata​—te ava ʼaē ʼe hū ai te mālama ke feala ai hatatou sio, ʼe ko te faʼahi maʼuhiga ʼo te mata ʼaē ʼe tonu ke tou fakaʼeteʼete kiai. ʼE fakahā lelei e te faʼahi ʼaia te tokaga lahi ʼa Sehova kia nātou ʼaē ʼe ʼofa kiai.”

6. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu Kilisito tana kaugā mamahi mo te hahaʼi?

6 ʼO toe feiā mo Sesu neʼe kaugā mamahi mo te hahaʼi. Neʼe lahi te ʼu lakaga neʼe ina fakahā ai tona “ ʼofa mamahi” ki te ʼu malaʼia ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe mahahaki pea mo lotohoha. (Maleko 1:​41; 6:​34) Neʼe ina fakahā, mo kapau ʼe mole gaohi fakaleleiʼi e he tahi tana ʼu tisipulo fakanofo, pea ʼe hage ʼe fai kia ia totonu te aga ʼaia. (Mateo 25:41-​46) Pea ʼi te temi nei, ʼi tona ʼuhiga “pelepitelo lahi” maʼa tatou ʼi selo, ʼe “tali mamahi mo tatou ʼi ʼotatou ʼu vaivaiʼaga.”​—Hepeleo 4:​15.

7. Koteā te ʼaoga ʼo te lotomahino mokā tou ʼiʼita ki he tēhina pe ko he tuagaʼane?

7 “ ʼE tali mamahi mo tatou ʼi ʼotatou ʼu vaivaiʼaga”​—ʼe mole ko he manatu fakaloto fīmālie koa la? Pea ʼe mahino ia ʼe tou fia fefakahāʼaki te tali mamahi ʼaia. ʼE mahino papau ia, ʼe mole ko he meʼa faigafua te mole tokagaʼi ʼo te ʼu vaivaiʼaga ʼo he tahi kehe. (Mateo 7:​3-5) Kae kapau ʼe koutou ʼiʼita ʼi he ʼaho ki he tēhina peʼe ko he tuagaʼane, he koʼe koa ʼe mole koutou faiga ke koutou fai te faʼahi ʼaia? Koutou fakakaukauʼi muʼa mo kanapaula ʼe koutou tau mo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te tēhina peʼe ko te tuagaʼane ʼaia, mo maʼu te faʼahiga ako ʼaē neʼe fai kia ia, mo koutou maʼu tona ʼu agaaga, pea mo te ʼu vaivaiʼaga ʼaē ʼe tonu ke ina tauʼi. ʼE koutou ʼiloʼi papau koa peʼe mole koutou fai anai mo koutou te ʼu hala ʼaia, peʼe lagi kovi age anai ia? ʼE mole tonu ke tou fakatalitali ke mole toe hala mai he tahi kia tatou, kae ʼe tonu ke tou fakahā he lotomahino, pea ko te faʼahi ʼaia ʼe tokoni anai kia tatou ke tou manatu fakapotopoto, ohage ko Sehova, ʼaē ‘ ʼe ina manatuʼi ʼe tou efu.’ (Pesalemo 103:14; Sake 3:​17) ʼE ina ʼiloʼi tatatou ʼu tuʼakoi. ʼE mole ina fakamaʼua mai kia tatou he ʼu meʼa ʼe mole feala ke tou fai. (Vakaʼi ia 1 Hau 19:​5-7.) Tou fakahā fuli te lotomahino ʼaia ki te hahaʼi.

8. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mokā tauʼi e he tēhina pe ko he tuagaʼane he ʼu faigataʼaʼia?

8 Neʼe tohi e Paulo ko te kokelekasio ʼe hage ko he sino, ʼaki he ʼu koga kehekehe ʼe tonu ke gāue fakatahi ʼi te logo tahi. Neʼe ina toe ʼui fēnei: ‘Kapau ʼe mamahi he koga ʼo te sino, pea ʼe mamahi fakatahi mo ia te ʼu koga ʼo te sino katoa.’ (1 Kolonito 12:12-​26) ʼE ʼaoga ke tou mamahi, peʼe ke tou logoʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e nātou ʼaē ʼe tau mo he ʼu mamahi. ʼE tuku mai e te kau tagata ʼāfea he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Neʼe toe tohi fēnei e Paulo: “Ko ai ʼaē ʼe vaivai, kae mole vaivai ai mo ʼau?” (2 Kolonito 11:29) ʼE faʼifaʼitakiʼi e te ʼu tagata ʼāfea pea mo te ʼu tagata taupau feʼoloʼaki ia Paulo ʼi te faʼahi ʼaia. ʼI tanatou ʼu akonaki, mo tanatou gāue ʼaē ko te tauhi ōvi, pea mo tanatou ʼu fai tokoni ki te ʼu faʼahi faifakamāu, ʼe nātou faiga ke nātou kaugā mamahi mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane. Neʼe tokoni fēnei ia Paulo: “Koutou tagi mo nātou ʼaē ʼe fetāgihi.” (Loma 12:15) Ka logoʼi e te ʼu ōvi ʼe kaugā mamahi te ʼu tagata tauhi ōvi mo nātou, mo mahino ki tonatou ʼu tuʼakoi, pea mo nātou tokoni kia nātou ʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe nātou tauʼi, ʼi te agamāhani ʼe nātou tali lelei age he tokoni, mo he takitaki, pea mo te fakatonutonuʼi ʼo nātou. ʼE nātou fia kau ki te ʼu fono, heʼe nātou falala ʼe nātou maʼu ai anai he ‘fakafimālie ki tonatou ʼu nefesi.’​—Mateo 11:29.

Tou Fakahā ʼe Tou Loto ʼOfaina

9. ʼE fakahā feafeaʼi e Sehova ʼe ina leleiʼia te meʼa ʼaē ʼe lelei ia tatou?

9 Ko te lua faʼahi ʼaē ʼe ʼaoga moʼo taupau te ʼofa fakatautehina, ʼe ko te loto ʼofaina. Ke tou leleiʼia te hahaʼi, ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi pea mo faka maʼuhigaʼi tonatou ʼu kalitate pea mo tanatou ʼu faiga. Kapau ʼe tou fai feiā, pea ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova totonu. (Efesi 5:1) ʼI te ʼaho fuli pe ʼe ina fakamolemole tatatou ʼu agahala veliveli. ʼE ina toe fakamolemole mo tatatou ʼu agahala mamafa mo kapau ʼe tou fakahemala moʼoni. Pea ka ina fakamolemole tatatou ʼu agahala, pea ʼe ina galoʼi. (Esekiele 33:14-​16) Neʼe fehuʼi fēnei e te tagata fai pesalemo: “Kapau neʼe ke vakavakaʼi te ʼu agahala, Ê Sah, Ê Sehova, ko ai koa ʼaē ʼe feala anai ke tuʼu?” (Pesalemo 130:3) Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tokagaʼi tāfito e Sehova, ʼe ko te ʼu meʼa lelei ʼaē ʼe tou fai ʼi tatatou tauhi kia te ia.​—Hepeleo 6:​10.

10. (a) He koʼe koa ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki he taumatuʼa te puli ʼo tanā feʼofani? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e he tagata ʼohoana ʼe mole kei ina leleiʼia tona ʼohoana?

10 ʼE maʼuhiga tāfito ke tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼaia ʼi te famili. Kapau ʼe fefakahāʼaki e te taumatuʼa he loto ʼofaina, ʼe nā tuku he faʼifaʼitaki ki tona loto fale. ʼI te temi ʼaenī ʼaē ʼe mole tologa ai te ʼu nofo ʼohoana, ʼe toe faigafua foki te mole tokagaʼi ʼo tokita ʼohoana, pea mo faka maʼuhigaʼi fau tana ʼu hala, kae meʼa noaʼi tona ʼu kalitate. Ko te ʼu manatu kovi ʼaia ʼe nātou fakatupu kovi ki te nofo ʼohoana, ʼo fakaliliu te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe ko he kavega fakatupu ʼita. Kapau kua veliveli tokotou ʼofa ki tokotou ʼohoana, koutou fai kia koutou te fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE mole maʼu moʼoni koa e toku ʼohoana he ʼu kalitate?’ Koutou toe fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe tupu ai takotou manako ki ai pea mo ʼohoanaʼi. Kua puli moʼoni koa te ʼu tupuʼaga fuli ʼaia ʼaē neʼe koutou ʼofa ai ki ai? Kailoa ia; koia koutou faiga mālohi ke koutou leleiʼia te ʼu kalitate ʼo tokotou ʼohoana, pea mo koutou fakahā tokotou ʼofa ʼi takotou ʼu palalau.​—Tāʼaga Lea 31:28.

11. Kapau ko te ʼofa ʼi te nofo ʼohoana ʼe mole malualoi, koteā te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke tekeʼi?

11 Ko he loto ʼofaina ʼe toe tokoni foki ki he taumatuʼa ke mole nā maʼu te ʼofa malualoi. (Vakaʼi ia 2 Kolonito 6:6; 1 Petelo 1:​22.) Ko te ʼofa ʼaia, ʼaē ʼe taupau ʼaki te fakahā fakamalotoloto ʼo te loto ʼofaina, ʼe mole ina fakagafua anai he agakovi mokā nonofo ʼāteaina he taumatuʼa, ʼe mole ina fakagafua anai ke nā fai he ʼu palalau ʼe fakatupu lavea pea mo fakatupu lainoa, ʼe mole ina fakagafua anai te meʼa noaʼi ʼo tokita ʼohoana, ʼo kita tuku ke fakalaka he ʼu ʼaho kae mole kita fai he ʼu palalau ʼe agalelei, pea ʼe mahino ia ʼe mole ina fakagafua anai ke hoko he agamālohi. (Efesi 5:​28, 29) Kapau ʼe feʼofaniʼaki he taumatuʼa, pea ʼe nā fefakaʼapaʼapaʼaki anai. ʼE nā fai anai te faʼahi ʼaia ia muʼa ʼo te hahaʼi, pea ʼi te temi fuli pe ʼaē ʼe sioʼi ai nāua e Sehova, ko tona faka ʼuhiga ʼi te temi fuli pe.​—Tāʼaga Lea 5:​21.

12. He koʼe ʼe tonu ke fakahā e te ʼu mātuʼa tanatou ʼoʼofa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi tanatou fānau?

12 ʼE toe ʼaoga foki ke logoʼi e te fānau ʼe ʼofainaʼi nātou. ʼE mole faka ʼuhiga leva ʼe tonu ke laupisiʼi nātou e te ʼu mātuʼa, kae ʼe tonu ke nātou vikiʼi tonatou ʼu kalitate ʼaē ʼe tau mo feʼauga ke vikiʼi pea mo te ʼu meʼa lelei ʼaē ʼe nātou fai. Koutou manatuʼi te faʼifaʼitaki ʼa Sehova ʼi tana fakahā tona ʼofa kia Sesu. (Maleko 1:​11) Koutou toe manatuʼi foki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, ʼi tona ʼuhiga “tagata pule” ʼi te lea fakatātā. Neʼe ina vikiʼi te ʼu “tagata kaugana agalelei pea mo agatonu” e toko lua, logope la neʼe kehekehe te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina foaki age kia nāua pea mo kehekehe te ʼu fua ʼo te ʼu gāue ʼa nāua takitokotahi. (Mateo 25:20-​23; vakaʼi ia Mateo 13:23.) ʼE toe feiā mo te ʼu mātuʼa popoto, ʼe nātou maʼu he ʼu ʼaluʼaga ke nātou fakahā ai tanatou leleiʼia te ʼu kalitate, mo te ʼu fealagia pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e tanatou ʼu fānau takitokotahi. Kae ʼe mole nātou faiga ke nātou faka maʼuhigaʼi fau te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fai, naʼa fai e te ʼu fānau he ʼu meʼa ke nātou laka tuʼumaʼu ʼi ʼihi. ʼE mole nātou loto ke lahilahi ake tanatou fānau ʼaki he loto ʼita peʼe ko he loto taʼomia.​—Efesi 6:4; Kolose 3:​21.

13. Ko ai ʼaē ʼe nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼi te fakahā ʼo te ʼofa kia nātou takitokotahi ʼi te kokelekasio?

13 ʼI te loto kokelekasio, ʼe tuku e te ʼu tagata ʼāfea pea mo te ʼu tagata taupau feʼoloʼaki te faʼifaʼitaki ʼi tanatou fakahā tanatou ʼofa ki te ʼu ōvi takitokotahi ʼo te faga ōvi ʼo te ʼAtua. ʼE ko he tuʼulaga faigataʼa ʼaē ʼe nātou maʼu, heʼe tonu foki ke nātou fakahoko te maʼua mamafa ʼaē ko te akonakiʼi ʼi te faitotonu, mo fakatonutonuʼi ʼaki he agamālū ia nātou ʼaē neʼe hēʼia, pea mo foaki he ʼu tokoni mālohi kia nātou ʼaē ʼe ʼaoga kiai. ʼE lava feafeaʼi hanatou fakafuafua lelei te ʼu maʼua kehekehe ʼaia?​—Kalate 6:1; 2 Timoteo 3:​16.

14, 15. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo tana fakafuafua lelei ʼi tana foaki te ʼu tokoni mālohi? (b) ʼE lava feafeaʼi ke fakafuafua lelei e te ʼu tagata taupau te ʼaoga ʼaē ke fakatonutonuʼi te ʼu hala pea mo te ʼaoga ʼaē ke foaki he ʼu tokoni? Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki.

14 ʼE ʼaoga lahi te faʼifaʼitaki ʼa Paulo. Neʼe ko te tagata faiako pea mo tagata ʼāfea, pea neʼe ko te tagata tauhi ōvi lahi. Neʼe tonu ke tokaga ki te ʼu kokelekasio ʼaē neʼe lahi tonatou ʼu fihifihia, pea mo kapau neʼe ʼaoga, pea neʼe mole mataku ia ʼi te foaki ʼo he ʼu tokoni mālohi. (2 Kolonito 7:​8-​11) Kapau ʼe tou fakasiosio te minisitelio ʼa Paulo, ʼe hā mai ai neʼe mole lahi tana fai fakatonutonu​—neʼe hoki fai fakatonutonu pe ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe maʼua ai ke ina fai te faʼahi ʼaia. ʼI te faʼahi ʼaia, neʼe ina fakahā ai te poto fakaʼatua.

15 Kapau ʼe fakatatau te minisitelio ʼa he tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio ki he musika, pea ʼe hage anai te akonakiʼi pea mo te fakatonutonuʼi ko he nota ʼe ʼalutahi mo te ʼu nota ʼo te musika. ʼE logo anai te nota ʼaia mo kapau ʼe gaoʼi ʼi tona temi totonu. (Luka 17:3; 2 Timoteo 4:2) Koutou fakakaukauʼi muʼa he musika ʼe fai ʼaki pe te nota ʼaia e tahi, ʼo fai liuliuga te nota ʼaia. ʼE koutou piko anai ʼi tona fakalogo. ʼO toe feiā aipe, ʼe faiga e te ʼu tagata ʼāfea ke fetogi tanatou ʼu akonaki pea mo hikihiki te lelei ʼo te ʼu akonaki ʼaia. ʼE mole faka tuʼakoi pe tanatou ʼu akonaki ki te fakatokatoka ʼo he ʼu fihifihia, kae ʼe tonu ke fakaloto mālohi. Ohage ko Sesu Kilisito, ʼe ʼuluaki sioʼi e te ʼu tagata ʼāfea te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei ke vikiʼi, kae mole ko te ʼu hala ʼaē ka nātou valoki. ʼE nātou leleiʼia te gāue kinakina ʼaē ʼe fai e tonatou ʼu kaumeʼa Kilisitiano. ʼE nātou ʼiloʼi papau, ko nātou takitokotahi ʼaia, ʼe nātou fai ia meʼa fuli moʼo tauhi lelei kia Sehova. Pea ʼe fakahā e te ʼu tagata ʼāfea te faʼahi ʼaia ʼi tanatou ʼu palalau.​—Vakaʼi ia 2 Tesalonika 3:⁠4.

16. Neʼe lave feafeaʼi te ʼofa ʼa Paulo pea mo tana lotomahino ki tona ʼu kaumeʼa Kilisitiano?

16 ʼE mahino papau ia, ko te tokolahi ʼo te kau Kilisitiano ʼaē neʼe faka mafola ki ai ia Paulo, neʼe nātou logoʼi tana ʼofa kia nātou pea mo tana lotomahino. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia? Koutou fakatokagaʼi tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo Paulo. Neʼe mole nātou matataku ia ia, logope la neʼe lahi tona tuʼulaga. Kailoa ia, kae neʼe nātou ʼoʼofa ia ia pea neʼe faigafua te fai palalau mo ia. Koia, ʼi te temi ʼaē neʼe mavae ai mai te kolo, neʼe ‘fāʼufua te ʼu tagata ʼāfea ki tona kia pea mo nātou ʼuma mamahi kia ia’! (Gāue 20:17, 37) ʼE loto fakafetaʼi lahi te ʼu tagata ʼāfea​—pea mo tatou fuli—​ʼo tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Paulo! Ei, tou fefakahāʼaki he loto feʼofaʼofani.

Te ʼu Gāue ʼo Te Agaʼofa

17. Koteā he ʼu fua lelei ʼe tupu mai te ʼu agaʼofa ʼi te kokelekasio?

17 Ko te faʼahi maʼuhiga ʼaē ʼe ina taupau te ʼofa fakatautehina, ʼe ko te agaʼofa. Ohage ko tona ʼui e Sesu, “ ʼE lelei age takita foaki ʼi takita tali.” (Gāue 20:35) Tatau aipe peʼe tou foaki ʼi te faʼahi fakalaumālie, mo te faʼahi fakakoloa, peʼe ko totatou temi mo totatou mālohi, ʼe fiafia ai te hahaʼi pea ʼe tou toe fiafia ai mo tatou. ʼI te kokelekasio, ʼe feala ke mafola te agaʼofa. Ko he tahi ʼe ina fai he agaʼofa, pea ʼe toe liufaki age ki ai te agaʼofa ʼaia. ʼO mole tuai, pea mahu te ʼofa fakatautehina!​—Luka 6:​38.

18. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “agaʼofa” ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mikea 6:8?

18 Neʼe uga e Sehova tana hahaʼi ko Iselaele, ke nātou fakahā te agaʼofa. ʼE tou lau fēnei ia Mikea 6:8: “Neʼe ina fakahā atu kia te koe, Ê tagata kelekele, te meʼa ʼaē ʼe lelei. Pea koteā te meʼa ʼaē ʼe kole atu e Sehova kia te koe, ʼe mole koa la ko te maʼuliʼi ʼo te faitotonu, pea mo te manako ki te agaʼofa, pea mo haʼele mo tou ʼAtua ʼaki he agavaivai?” Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “agaʼofa”? Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī ki te kupu “agaʼofa” (cheʹsedh), neʼe toe fakaliliu foki ʼi te lea Fakaʼuvea ʼaki te kupu “manavaʼofa.” Ohage ko tona ʼui e te tohi The Soncino Books of the Bible, ʼe fakahā e te kupu ʼaia “he meʼa ʼe maʼuhiga age ʼi te kupu manavaʼofa. ʼE faka ʼuhiga ki ‘te manavaʼofa ʼaē ʼe fakahā ʼaki he ʼu gāue,’ te fakahoko ʼo he ʼu gāue ʼe fai ʼaki te agaʼofa, ʼo mole gata pe ki te hahaʼi māsisiva pea mo nātou ʼaē ʼe ʼi te faigataʼaʼia, kae ki te hahaʼi fuli pe.” Pea ʼe toe ʼui e te tahi tagata sivi Tohi-Tapu ko te kupu cheʹsedh, ʼe faka ʼuhiga ki “te ʼofa ʼaē ʼe hā ʼaki he ʼu gāue.”

19. (a) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ai ke tou fakahā te agaʼofa ki ʼihi ʼi te kokelekasio? (b) Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki neʼe fakahā ai kia koutou te ʼofa fakatautehina.

19 ʼE mole gata pe tatatou ʼofa fakatautehina ʼaki te ʼu palalau ʼaē ʼe tou fai. ʼE ko he meʼa ʼe tou sio moʼoni kiai. Koia, koutou kumi he ʼu ʼaluʼaga ke koutou fai ai he ʼu meʼa lelei maʼa tokotou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane. Koutou faʼifaʼitaki kia Sesu, ʼaē neʼe mole atalitali ke ʼolo age te hahaʼi kia te ia ʼo kole tokoni, kae ʼi te agamāhani neʼe ko ia ʼaē neʼe ʼalu ki te hahaʼi. (Luka 7:​12-​16) Koutou manatuʼi tāfito ia nātou ʼaē ʼe ʼi te faigataʼaʼia. ʼE ʼaoga koa ki he tahi kua matuʼa peʼe māʼimoa ke ʼaʼahi nātou, peʼe ke tokoni age he tahi ki tanatou ʼu fakatau? ʼE ʼaoga koa ki he ʼu ‘fānau ʼe hala mo tāmai’ ke tou foaki kia nātou totatou temi pea mo tou gaohi fakaleleiʼi nātou? ʼE ʼaoga koa ki he tahi ʼe lotovaivai ke tou fai palalau mo ia, peʼe tou fai ki ai he ʼu palalau fakaloto fīmālie? ʼO mulimuli ki totatou ʼu fealagia, tou fakaʼaogaʼi totatou temi moʼo fakahā te ʼu agaʼofa ʼaia. (Sopo 29:12; 1 Tesalonika 5:​14; Sake 1:​27) ʼAua naʼa galo kia koutou ko te hahaʼi fuli ʼo te kokelekasio ʼe nātou agahala, pea ko te aga ʼaē ʼe maʼuhiga ʼo te agaʼofa ʼe ko te fakamolemole​—ʼo pulihi ia tatou te loto ʼita, tatau aipe peʼe tonu te meʼa ʼaē ʼe tou meo ai. (Kolose 3:​13) Ko te fakamolemole gafua ʼe tokoni kia tatou ke mole hoko ʼi te kokelekasio he ʼu maveuveu, mo he ʼu loto ʼita, pea mo he ʼu kē, ʼaē ʼe hage ko he ʼu kie palapala ʼe nātou matehi te afi ʼo te ʼofa fakatautehina.

20. ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou vakavakaʼi ʼo tatou?

20 Tou lotomālohi fuli ke tou taupau te mū ʼo te afi maʼuhiga ʼaia ʼo te ʼofa ʼi totatou loto. Tou vakavakaʼi ia tatou totonu. ʼE tou kaugā mamahi koa mo totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane? ʼE tou fakahā koa kia nātou he loto ʼofaina? ʼE tou fai koa he ʼu agaʼofa ki te hahaʼi? Kapau ʼe tou fai tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaia, pea ʼe fakamāfana anai e te afi ʼo te ʼofa tatatou ʼu felogoi fakatautehina, tatau aipe peʼe momoko te mālama ʼaenī pea mo heʼeʼofa. Koia, ia meʼa fuli, “ke haga hoko atu takotou ʼofa fakatautehina”​—ʼi te temi nei ʼo talu ai!​—Hepeleo 13:⁠1.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼE ʼui e ʼihi ʼu Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te vaega ʼaia, ko he tahi ʼe kapa ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe mole kapa ia ki te mata ʼo te ʼAtua, kae ki te mata ʼo Iselaele, peʼe ki tona mata ʼo ia totonu. ʼE haʼu te manatu hala ʼaia mai te ʼu sikalaipe ʼo te temi muʼa, ʼi tanatou faiga hala ʼaē ke nātou fetogi te ʼu vaega ʼaē neʼe nātou manatu ʼe mole ko he ʼu vaega fakaʼapaʼapa. Neʼe nātou pulihi ai te manatu ʼaē ʼe kaugā mamahi ia Sehova mo tana hahaʼi.

Koteā Takotou Manatu?

◻ Koteā te ʼofa fakatautehina, pea he koʼe ʼe tonu ke hoko atu te ʼofa ʼaia?

◻ ʼE tokoni feafeaʼi mai kia tatou te lotomahino ke tou taupau tatatou ʼofa fakatautehina?

◻ He koʼe ʼe ʼaoga te loto ʼofaina ki te ʼofa fakatautehina?

◻ He koʼe ko te fakahā ʼo te agaʼofa ʼe ina fakatuputupu te ʼofa fakatautehina ʼi te kokelekasio?

[Talanoa ʼo te pasina 16]

Te Fakahā ʼo Te ʼOfa

Kua hili kiai ni ʼu taʼu, ko te tagata neʼe ina ako te Tohi-Tapu ʼi te tahi temi mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe kei lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te ʼofa fakatautehina. Neʼe ina ʼiloʼi neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe ʼiloʼi anai e te tagata fuape, ko koutou ko ʼaku tisipulo, kapau ʼe koutou maʼu te feʼofaʼofani.” (Soane 13:35) Kae neʼe faigataʼa kia ia hana tui ki te faʼahi ʼaia. ʼI te tahi ʼaho, neʼe sio ai ki te fakahā ʼo te ʼofa faka Kilisitiano.

Logope la tana nofo ʼi tona hekaʼaga toho, kae ko te tagata ako ʼaia ʼo te Tohi-Tapu neʼe haʼu mai mamaʼo. ʼI Petelehemi, ʼi te fenua ʼo Iselaele, neʼe kau ki te fono ʼo te kokelekasio. ʼI ai, neʼe kole mālohi e te Fakamoʼoni Alape ki he tahi Fakamoʼoni, ko te tulisi, ke nofo mo ia pea mo tana famili ki te pōʼuli, pea neʼe toe fakaafe mo te tagata ʼaia ʼaē neʼe ina ako te Tohi-Tapu. ʼI muʼa ʼo tana ʼalu ʼo moe, neʼe kole age e te tagata ʼaē neʼe ako peʼe feala ʼi te uhu, ke ʼalu ki te fakaheketālaʼa ke sio ki te hopo ake ʼo te laʼā. Neʼe fakatokagaʼi age e te tēhina ʼaē neʼe ina fakaafe ia ia ke ʼaua naʼa ina fai te meʼa ʼaia. ʼI te uhu ake, neʼe fakamahino age e te tēhina Alape ʼaia tona tupuʼaga. ʼAki te tagata fakahoko lea, neʼe ina ʼui age kapau ʼe ʼiloʼi e te ʼu hahaʼi ʼo tona vāhaʼa fale neʼe ina fakaafe he ʼu hahaʼi Sutea​—ohage ko te tagata ʼaia ʼaē neʼe ina ako te Tohi-Tapu—​ʼe nātou tutu anai tona ʼapi, mo ia pea mo tona famili. Neʼe punamaʼuli te tagata ako, pea neʼe ina fehuʼi age fēnei: “He koe koa neʼe ke fai te meʼa ʼaia, kae ʼe ke ʼiloʼi lelei pe ʼe feala hau tuʼutāmaki ai?” Neʼe haga age te tēhina Alape kia ia, ʼo mole ina fakaʼaogaʼi te tagata fakahoko lea, kae neʼe ina ʼui age: “Soane 13⁠:35.”

Neʼe punamaʼuli ai te tagata ako ki te moʼoni ʼo te ʼofa fakatautehina. Mole fualoa kiai, pea neʼe papitema.

[Paki ʼo te pasina 18]

Neʼe leleiʼia e te hahaʼi ia te ʼapositolo ko Paulo ʼuhi ko tana agalelei pea mo tana ʼofa

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae