Ko Sesu Te Pule “ ʼAē ʼe Maʼuli Talu Mai Te ʼu Temi ʼĀfea”
ʼE FAKA ʼāsili takotou fiafia ʼi takotou atalitali ki te tau atu ʼo hakotou kāiga kua fualoa takotou mole heʼeki toe sio ki ai. Ki muli age, ʼe koutou felāveʼi mo ia pea mo koutou fāʼufua fakafiafia kia ia. ʼE koutou fakalogo lelei ki tana fakamatala atu te tupuʼaga ʼo tona fekauʼi atu e tana tāmai ke ina ʼaʼahi koutou. ʼE mole tuai pea kua tonu leva ke toe liliu ki tona ʼapi. ʼE koutou lotomamahi ʼi takotou tauʼinē mo ia. ʼE siʼisiʼi takotou lotomamahi ʼo tana kua puli, ʼi takotou logo ʼaē kua tau haohaoa ki tona ʼapi.
Ki muli age, ʼi takotou kumi ʼi te ʼu pepa ʼāfea, ʼe koutou maʼu ai te ʼu tohi ʼe fakamatala fakanounou ai te ʼu meʼa lahi ʼaē neʼe ina fai, kua fualoa ki muʼa atu kae heʼeki hoko tana folau moʼo ʼaʼahi ʼo koutou. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou lau ʼi te ʼu tohi ʼaia, ʼe fakahā lelei atu ai tona haʼuʼaga pea ʼe toe ʼāsili ai takotou leleiʼia tana ʼaʼahi pea mo te gāue ʼaē ʼe ina fai ʼi te temi ʼaenī.
“Talu Mai Te ʼu Temi ʼĀfea”
ʼI te ʼu pepa ʼāfea ʼaē neʼe maʼu e te kau Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe ʼi ai te ʼu takaiga tohi ʼaē neʼe tohi ia taʼu e fitugeau ki muʼa atu e te polofeta ʼa te ʼAtua, ko Mikea. Neʼe ina fakahā te koga meʼa ʼaē ka tupu ai te Mesia. “Ko koe, Ê Petelehemi ʼo Efalata, ia ia ʼaē ʼe veliveli pau ke kau ʼi te lauʼi afe ʼo Suta, mai ia te koe ʼe haʼu anai ki tuʼa kia te ʼau, ia ia ʼaē ʼe tonu ke liliu ko te pule ʼo Iselaele, ʼaē ʼe maʼuli talu mai te ʼu temi ʼāfea, talu mai te ʼu ʼaho ʼo te ʼu temi ʼaē ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.” (Mikea 5:2) Neʼe hoko te ʼu palalau ʼaia, heʼe ʼi te taʼu 2 ʼo totatou temi, neʼe tupu ia Sesu ʼi te kolo Sutea ko Petelehemi. Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe maʼuli “talu mai te ʼu temi ʼāfea”?
Neʼe kua maʼuli ia Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata. ʼI tana faitohi ki te kau Kilisitiano ʼo Kolose, neʼe talanoa ia Paulo ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼo ina ʼui ko “te paki ʼo te ʼAtua fakapulipuli, te ʼuluaki-tupu ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu.”—Kolose 1:15.
Ko Sehova, te Matapuna ʼo te poto, neʼe ina fakatupu tona ʼuluaki ʼAlo ʼe ko tana meʼa ʼaē ʼe ‘ ʼāfea tokotahi ʼi te ʼatu ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu,’ pea ko te kupuʼi palalau ʼaia neʼe tohi e te Hau ko Salomone ʼi te tohi ʼo Tāʼaga Lea. ʼI te ʼosi mavae ʼa Sesu ʼi te kele ʼo toe liliu ki selo, neʼe ina fakamoʼoni ko ia “te kamataʼaga ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua.” ʼI tana fakatātā ia te poto, neʼe tala fēnei e Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata: “ ʼI te temi ʼaē neʼe teuteuʼi ai [e Sehova] te lagi, neʼe ʼau ʼi ai.”—Tāʼaga Lea 8:22, 23, 27; Fakahā 3:14.
ʼI te kamataʼaga, neʼe maʼu e te ʼAlo ʼa te ʼAtua te gāue ʼe mole hona fakatatau, ʼaē “ko te tagata tufuga faiva” ia tafa ʼo tana Tāmai. Neʼe fiafia lahi ai ia Sehova! ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 8:30, “Neʼe ʼau liliu ko ia ʼaē neʼe ʼofainaʼi tāfito [e Sehova] ʼi te ʼaho mo te ʼaho,” pea ʼe toe hoko atu fēnei e te vaega: “ ʼO ʼau fiafia ʼi ʼona muʼa ʼi te temi fuli pe.”
Ki muli age, neʼe fakaafe e Sehova tona ʼAlo ʼulu tokotahi ke nā kau fakatahi moʼo fai ʼo te tagata. Neʼe ina ʼui fēnei: “Tā fai te tagata ki totā paki, ke hoko kia tāua.” (Senesi 1:26) ʼAki te meʼa ʼaia, neʼe tupu ai te tahi ʼofa. Neʼe fakamahino fēnei e Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata: “Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau ʼofa kiai neʼe nofo mo te ʼu foha ʼo te tagata.” (Tāʼaga Lea 8:31) ʼI te kamata ʼo tana Evaselio, neʼe fakamoʼoni e te ʼapositolo ko Soane neʼe gāue ia Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata, ʼi te fakatupu ʼo meʼa fuli: “Neʼe fakatupu ia meʼa fuli ʼaki ia ia, pea neʼe mole he meʼa neʼe fakatupu, ka neʼe mole fakatupu ʼaki ia ia.”—Soane 1:3.
Ko Te Tagata ʼAve Folafola ʼa Sehova
ʼE toe fakatokagaʼi mai e te ʼu palalau ʼa Soane te tahi pilivilesio neʼe maʼu e te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼe ko te tagata ʼave folafola. Talu mai te kamataʼaga, neʼe ina maʼu te tuʼulaga ʼaē ko te Folafola. Koia, ʼi te temi ʼaē neʼe palalau ai ia Sehova kia Atama, pea ki muli age ʼi tana palalau kia Atama mo Eva, ʼe mahino ia neʼe ina fakaʼaogaʼi te Folafola ʼaia. Pea ko ai koa ʼaē ʼe lelei age ia ia moʼo fakahā ki te hahaʼi te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ʼaoga ki tona maʼuli, ia ia ʼaē neʼe ʼofa ʼaupito kia nātou?—Soane 1:1, 2.
Neʼe lagi lotomamahi ʼaupito te Folafola ʼi tana sio ki te talagataʼa ʼa Eva pea mo Atama ki tonā Tupuʼaga! Pea neʼe lagi holi mālohi ke ina pulihi te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoko ki tonā hōloga ʼuhi ko tanā talagataʼa! (Senesi 2:15-17; 3:6, 8; Loma 5:12) ʼI tana palalau kia Satana ʼaē neʼe ina fakaneke ia Eva ke agatuʼu, neʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE ʼau tuku anai he fehiʼa ia koe mo te fafine, ʼi tou hāko pea mo tona hāko.” (Senesi 3:15) ʼI tana sio ki te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Eteni, neʼe mahino ai ki te Folafola ʼe fehiʼaʼinaʼi lahi anai ia ia, heʼe ko ia te koga tāfito ʼo te “hāko” ʼa te fafine. Neʼe ina ʼiloʼi ko Satana ʼe ko te tagata fai fakapō.—Soane 8:44.
ʼI te temi ʼaē neʼe valokiʼi ai e Satana te nofo agatonu ʼo te tagata faitotonu ko Sopo, neʼe lagi ʼita lahi te Folafola ʼi te ʼu tukugakovi hala ʼaē neʼe fai tāfito ki tana Tāmai. (Sopo 1:6-10; 2:1-4) Koia, ʼi tona ʼuhiga alekaselo, ʼe ʼiloa te Folafola ʼi tona higoa ko Mikaele, ʼaē ʼe faka ʼuhiga “Ko ai ʼaē ʼe tatau mo te ʼAtua?” pea ʼe hā mai ai ʼe lagolago kia Sehova ʼo fakafeagai kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou faiga ke nātou faʼao te ʼuhiga pule faʼifaʼitaliha ʼa te ʼAtua.—Taniela 12:1; Fakahā 12:7-10.
ʼI te lolotoga ʼo te hisitolia ʼo Iselaele, neʼe sio te Folafola ki te ʼu faiga ʼa Satana ke ina fakahēʼi te hahaʼi mai te tauhi maʼa. ʼI tanatou ʼosi mavae mai Esipito, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua ki Iselaele ʼaki ia Moisese: “Koʼeni, ʼe ʼau fekauʼi atu he ʼaselo ki ʼou muʼa, ke ina taupau koe ʼi te ala pea ke ina fakahū koe ki te koga meʼa ʼaē neʼe ʼau teuteuʼi. Tokaga kia koe ʼuhi ko ia pea fakalogo ki tona leʼo. ʼAua naʼa ke talagataʼa kia ia, heʼe mole ina fakamolemole anai takotou talagataʼa; he ko toku huafa ʼe ia te ia.” (Ekesote 23:20, 21) Neʼe ko ai te ʼaselo ʼaia? ʼE mahino ia neʼe ko Sesu, ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata.
Tana Fakalogo Agatonu
Neʼe mate ia Moisese ʼi te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea neʼe tanu tona sino “ ʼi te telea mālalo ʼo te fenua ko Moape ʼi muʼa ʼo Pete-Peole.” (Teutalonome 34:5, 6) ʼE hā mai, neʼe loto e Satana ke ina fakaʼaogaʼi tona sino moʼo faka maʼuhigaʼi te tauhi tamapua. Neʼe fakafeagai ia Mikaele ki te faʼahi ʼaia kae neʼe fakalogo ki te pule ʼo tana Tāmai, ia Sehova. ‘ ʼI tana mole fia fakamāuʼi ia Satana ʼaki he ʼu palalau kovi,’ neʼe fai age e Mikaele te fakatokaga ʼaenī kia Satana: “Ke tauteaʼi koe e Sehova.”—Suta 9.
Ki muli age, neʼe kamata faiga e te kau Iselaelite ke nātou maʼu te Kele ʼo te Fakapapau, ko Kanaane. ʼI tanatou ōvi ki te kolo ko Seliko, neʼe fakafimālieʼi ia Sosue e Sehova ʼo ina fakahā age ʼe hoko atu anai te takitaki ʼo te puleʼaga e te Folafola ʼaia. ʼI te kolo ʼaia, neʼe fetaulaki mo te tagata neʼe ʼi ai tana heletā ʼi tona nima. Neʼe ʼalu ia Sosue ki te tagata ʼaia pea mo ina fehuʼi fēnei: “ ʼE ke kau koa mo mātou peʼe ke kau ki tomatou ʼu fili?” Koutou fakakaukauʼi age te punamaʼuli ʼa Sosue ʼi te fakahā age e te tagata pe ko ai ia ia, ʼo ina ʼui fēnei: “Kailoa, kae ko ʼau—ʼi toku ʼuhiga tama ʼaliki ʼo te kautau ʼa Sehova, ʼe ʼau haʼu ʼi te temi nei.” ʼE mole tou punamaʼuli ki te tulolo ifo ʼa Sosue ʼi muʼa ʼo te tagata fakafofoga lahi ʼaia ʼa Sehova, ʼaē ʼe mahino ia neʼe ko Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata, ʼaē neʼe liliu ki muli age ko te “Mesia te Takitaki.”—Sosue 5:13-15; Taniela 9:25.
Neʼe hoko te tahi fefihiʼaki mo Satana ʼi te temi ʼo Taniela te polofeta ʼa te ʼAtua. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe tokoni ia Mikaele ki te tahi ʼaselo he neʼe ‘fakafeagai age kia ia’ te pilinise temonio ʼo Pelesia lolotoga vāhaʼa e tolu. Neʼe fakamahino fēnei e te ʼaselo: “Koʼeni! Ko Mikaele, ʼaē ʼe kau ʼi te ʼu pilinise tāfito, neʼe haʼu ʼo tokoni mai kia te ʼau; pea ko ʼau, ʼi toku faʼahi, neʼe ʼau nofo ia tafa ʼo te ʼu hau ʼo Pelesia.”—Taniela 10:13, 21.
Tana Kolōlia ʼi Muʼa ʼo Tana Tupu Tagata Pea ʼi Tona Maʼuli Fakatagata
ʼI te taʼu 778 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼaē neʼe mate ai te Hau ʼo Sutea ko Usia, neʼe sio te polofeta ʼa te ʼAtua, ko Isaia, kia Sehova ʼi tona hekaʼaga hau māʼoluga. Neʼe fehuʼi fēnei e Sehova: “Ko ai anai ka ʼau fekauʼi pea mo ʼalu anai maʼa tatou?” Neʼe tali e Isaia ke ʼalu, kae neʼe fakatokagaʼi age e Sehova ʼe mole fia fakalogo anai te kau Iselaelite ki te ʼu meʼa ʼaē ka ina tala age kia nātou. Neʼe fakatatau e te ʼapositolo ko Soane te kau Sutea heʼe tui ʼo te ʼuluaki sēkulō, ki te hahaʼi ʼo te temi ʼa Isaia, pea ina tohi fēnei: “Neʼe ʼui e Isaia te ʼu meʼa ʼaia he neʼe sio ia ki tona kolōlia.” Te kolōlia ʼo ai? Te kolōlia ʼo Sehova pea, ʼi tona ʼu tafa, ia Sesu ʼi muʼa ʼo tona tupu tagata, ʼi te ʼu malaʼe ʼaē ʼi selo.—Isaia 6:1, 8-10; Soane 12:37-41.
Hili ni ʼu sēkulō, neʼe hoko mai ai leva kia Sesu te temi ʼaē ke ina fakahoko te gāue ʼaē ʼe lahi tokotahi. Neʼe fakahifo e Sehova te maʼuli ʼo tona ʼAlo ʼofaina mai te lagi ki te fatu ʼo Malia. Hili kiai māhina e hiva, pea ina fānauʼi te kiʼi toe tagata, ko Sesu. (Luka 2:1-7, 21) Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼI te hoko mai ʼo te fakaʼosi ʼo te temi, neʼe momoli mai e te ʼAtua tona ʼAlo, ʼaē neʼe tupu ʼi te fafine.” (Kalate 4:4) ʼO toe feiā pe, neʼe fakamoʼoni fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Neʼe liliu te Folafola ʼo kakano pea neʼe nofo mo mātou, pea neʼe mātou mamata ki tona kolōlia, ko he kolōlia ohage ko he kolōlia ʼe maʼu e he foha ʼulu tokotahi mai tana tāmai; pea neʼe fonu ʼi te ʼofa makehe pea mo te moʼoni.”—Soane 1:14.
ʼE Hā Te Mesia
ʼI tona taʼu 12, neʼe mahino ai ki te tūpulaga ko Sesu ʼe tonu ke maʼumaʼua ʼo fakahoko te ʼu gāue ʼo tana Tāmai ʼaē ʼi selo. (Luka 2:48, 49) Hili kiai taʼu e 18, neʼe ʼalu ia Sesu kia Soane Patita ʼi te Vaitafe ʼo Solotane pea neʼe papitema ai. ʼI te lolotoga faikole ʼa Sesu, neʼe ava te lagi pea neʼe hifo ifo kia te ia te laumālie maʼoniʼoni. Koutou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu tuʼuga meʼa ʼaē neʼe ina manatuʼi ʼi te moʼi lakaga ʼaia, te ʼu taʼu ʼe lauʼi afe ʼaē neʼe gāue tahi ai mo tana Tāmai, ʼi tona ʼuhiga tagata tufuga faiva, mo tagata fakahoko folafola, mo pilinise ʼo te kautau ʼa te ʼAtua, pea ʼi tona ʼuhiga alekaselo, ko Mikaele. Pea neʼe fiafia ʼi tana logo ki te leʼo ʼo tana Tāmai ʼe ina ʼui fēnei kia Soane Patita: “Ko ia nei ko toku ʼAlo, ia te ʼofaina, ʼaenī kua ʼau fiafia ʼaupito ia te ia.”—Mateo 3:16, 17; Luka 3:21, 22.
ʼE mahino papau ia neʼe mole lotolotolua ia Soane ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼa Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata. ʼI te fakaōvi age ʼo Sesu kia ia, neʼe ʼui fēnei e Soane: “Koʼeni te Akeno ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina toʼo te agahala ʼo te malamanei!” Pea neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE ko ia ʼaenī neʼe tupu ai taku ʼui fēnei: ʼI muli mai ia te ʼau ʼe haʼu te tagata neʼe muʼa ia te ʼau, he neʼe kua maʼuli ia ka heʼeki ʼau tupu ʼau.” (Soane 1:15, 29, 30) Neʼe toe ʼiloʼi foki e te ʼapositolo ko Soane te potu ʼaē neʼe maʼuli ai ia Sesu. Neʼe ina tohi fēnei: “Ko ia ʼaē ʼe haʼu mai ʼoluga, ʼe māʼoluga age ia ia nātou fuli ʼaē . . . Ko ia ʼaē ʼe haʼu mai selo, ʼe māʼoluga age ia ia nātou fuli ʼaē. Ko te meʼa ʼaē neʼe sio kiai pea mo logo kiai, ʼe ina fakamoʼoni ia kiai.”—Soane 3:31, 32.
ʼI te taʼu 61 ʼo totatou temi, neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo ko Paulo te kau Kilisitiano Hepeleo ke nātou mahino ki te maʼuhiga ʼaupito ʼo te haʼu ʼa te Mesia ki te kele pea mo tana gāue ʼi tona ʼuhiga Pelepitelo Lahi. ʼI tana fakatokagaʼi te gāue ʼa Sesu ʼi tona ʼuhiga Tagata Fakahoko Folafola, neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko te ʼAtua . . . neʼe palalau mai kia tatou, ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho ʼaenī, ʼaki te ʼAlo . . . ʼaki ia ia neʼe ina faʼu te ʼu tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” Tatau aipe peʼe faka ʼuhiga te ʼu palalau ʼaia ki te gāue ʼa Sesu ʼi tona ʼuhiga “tagata tufuga” ʼi te fakatupu ʼo te ʼu meʼa, peʼe ki tana gāue ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe haʼele ki muʼa moʼo fakatokatoka te tagata pea mo te ʼAtua, kae ʼe toe fakamoʼoni ʼi henī e Paulo te maʼuli ʼa Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata.—Hepeleo 1:1-6; 2:9.
Tana Agatonu Talu Mai “Te ʼu Temi ʼĀfea”
ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe fai e Paulo te fakaloto mālohi ʼaenī ki te kau Kilisitiano ʼo Filipe: “Koutou taupau te loto ʼaia ʼaē neʼe toe maʼu foki ia Kilisito Sesu, ʼaē, logope la tana maʼuli ʼi te natula ʼo te ʼAtua, neʼe mole manatu ia ki he faʼao tuʼulaga, ko tona faka ʼuhiga, ke liliu ʼo tatau mo te ʼAtua. Kailoa ia, kae neʼe ina noaʼi ia ia totonu, ʼo ina toʼo te ʼuhiga kaugana, pea mo liliu ʼo tatau mo te tagata. Tahi ʼaē meʼa, ʼi tana toʼo te agaaga ʼo te tagata, neʼe ina fakavaivai ifo ia ia, pea neʼe fakalogo ʼo aʼu ki te mate, ʼio, ki te mate ʼi te pou fakamamahi.” (Filipe 2:5-8) ʼAki te ʼofa, neʼe fakapale e Sehova te nofo agatonu ʼa Sesu, ʼo ina fakatuʼuake ia ia pea mo ina tali ia ia ʼi tana toe liliu age ki selo. Neʼe ko he faʼifaʼitaki fakaofoofo ʼaē neʼe tuku mai e Sesu kia tatou, ʼo ʼuhiga mo te nofo agatonu ʼo heʼegata!—1 Petelo 2:21.
ʼE tou loto fakafetaʼi ʼaupito ki te ʼu fakamatala ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼa Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata! ʼE mahino papau ia, ʼe nātou fakamālohiʼi tatatou fakatotonu ʼaē ke tou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki ʼi tana tauhi agatonu, tāfito ʼi te temi nei ʼaē ʼe nofo ai ʼi tona ʼuhiga Hau ʼo te Puleʼaga faka Mesianike ʼa te ʼAtua. Tou fetapā ki te “ ʼAliki ʼo te Tokalelei,” ia Kilisito Sesu, totatou Pule pea mo Hau “ ʼaē ʼe maʼuli talu mai te ʼu temi ʼāfea”!—Isaia 9:6; Mikea 5:2.
[Talanoa ʼo te pasina 24]
Te ʼu Fakamoʼoni ʼo Tana Maʼuli ʼi Muʼa ʼo Tana Tupu Tagata
Ko te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē ʼe hoa mai, ʼe ko he ʼu tuʼuga fakamoʼoni ki tona maʼuli ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata:
◻ “Heʼeki ʼi ai he tagata kua hake ki selo, gata pe kia ia ʼaē neʼe hifo mai te lagi, ia te Foha ʼo te tagata.”—Soane 3:13.
◻ “Neʼe mole foaki atu e Moisese te pane mai te lagi, kaʼe ko taku Tāmai ʼaē ʼe ina foaki atu te pane moʼoni mai te lagi. He ko te pane ʼa te ʼAtua, ʼe ko ia ʼaē ʼe hifo mai te lagi pea mo ina foaki te maʼuli ki te malamanei. . . . neʼe ʼau hifo mai te lagi mole ko he fai ʼo toku finegalo, kaʼe ko te fai ʼo te finegalo ʼo ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau.”—Soane 6:32, 33, 38.
◻ “Koʼeni te pane ʼaē ʼe hifo mai te lagi, koteʼuhi ke kai kiai he tahi pe, pea ke ʼaua naʼa mate. Ko ʼau te pane maʼuli ʼaē neʼe hifo mai te lagi; kapau ʼe kai he tahi ki te pane ʼaia, pea ʼe maʼuli anai ia ʼo talu ai.”—Soane 6:50, 51.
◻ “Pea e feafeaʼi mo kapau ʼe koutou sisio ki te Foha ʼo te tagata ʼe hake ki te potu ʼaē neʼe nofo ai ʼi muʼa atu?”—Soane 6:62.
◻ “Ko taku fakamoʼoni ʼe moʼoni, heʼe ʼau ʼiloʼi te potu ʼaē neʼe ʼau haʼu mai ai pea mo te potu ʼaē ʼe ʼau ʼalu kiai. . . . Ko koutou ko te hahaʼi ʼo te ʼu fenua ʼo lalo nei; ko ʼau ʼe ʼau kau ʼi te ʼu fenua ʼo ʼoluga. ʼE kau koutou ʼi te mālama ʼaenī; ko ʼau ʼe mole ʼau kau ʼi te mālama ʼaenī.”—Soane 8:14, 23.
◻ “Kapau neʼe ko takotou Tāmai te ʼAtua, ʼe koutou ʼoʼofa anai kia te ʼau, koteʼuhi neʼe ʼau haʼu mai te ʼAtua, pea kua ʼau nofo ʼi henī. Kailoa neʼe mole ʼau haʼu ʼi toku loto faʼitaliha, kaʼe neʼe ko Ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau.”—Soane 8:42.
◻ “ ʼE moʼoni ʼe ʼau tala atu kia koutou: ʼI muʼa ʼo te tupu mai ʼa Apalahamo, neʼe kua ʼau maʼuli ʼau.”—Soane 8:58.
◻ “Tāmai, faka kolōliaʼi ʼau ʼi ʼou tafa ʼaki te kolōlia ʼaē neʼe ʼau maʼu ʼi ʼou tafa, ʼi muʼa ʼo te fakatupu ʼo te malamanei. Tāmai, ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe ke foaki mai kia te ʼau, ʼe ʼau loto, ko te potu ʼaē ʼe ʼau ʼi ai, ke nātou toe ʼi ai foki mo ʼau, ke nātou sisio ki toku kolōlia ʼaē neʼe ke foaki mai kia te ʼau, koteʼuhi he neʼe ke ʼofa kia te ʼau ʼi muʼa ʼo te fakatupu ʼo te malamanei.”—Soane 17:5, 24.
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼE felāveʼi ia Sosue mo te pilinise ʼo te kautau ʼa Sehova