ʼE Mālohi Feafeaʼi Takotou Tui Ki Te Fakatuʼuake?
“Ko ʼau ko te tuʼuake pea mo te maʼuli. Ko ʼaē ʼe tui kia te ʼau, tatau aipe peʼe mate, ʼe haʼu anai ia ki te maʼuli.”—Soane 11:25.
1, 2. He koʼe ʼe maʼua ke falala ia ia ʼaē ʼe atolasio kia Sehova ki te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake?
ʼE MĀLOHI feafeaʼi koa takotou ʼamanaki ʼaē ki te fakatuʼuake? ʼE ina fakamālohiʼi koa koutou ke ʼaua naʼa koutou matataku ki te mate pea mo fakaloto fīmālieʼi koa koutou mokā mate he tahi ʼe koutou ʼofa ki ai? (Mateo 10:28; 1 Tesalonika 4:13) ʼE koutou hage koa ko te tokolahi ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi muʼa, ʼaē neʼe nātou kātakiʼi tonatou tā ʼaki te ʼu huipi, mo tonatou manukinukiʼi, mo fakamamahiʼi, pea mo pilisoniʼi, kae neʼe nātou mālolohi ʼuhi ko tanatou tui ki te fakatuʼuake?—Hepeleo 11:35-38.
2 Ei, ko ia ʼaē ʼe atolasio fakamalotoloto kia Sehova ʼe tui papau ia ʼe hoko anai te fakatuʼuake, pea ʼe tonu ke hā tana falala ʼaia ʼi tona maʼuli. ʼE fakatalakitupua hatatou fakakaukauʼi, ʼi te temi ʼaē kua fakatuʼutuʼu kiai e te ʼAtua, ʼe toe liufaki anai e te tai, mo te mate, pea mo te Hatesi te ʼu mate ʼaē neʼe ʼi ai, pea ko te kau fakatuʼuake ʼe nātou maʼu anai te ʼamanaki ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele.—Fakahā 20:13; 21:4, 5.
Ko He ʼu Mahalohalo ʼo ʼUhiga Mo Te Maʼuli ʼi Te Ka Haʼu
3, 4. Koteā ʼaē ʼe kei tui kiai te tokolahi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate?
3 Kua fualoa te akoʼi e te Keletiate ʼe ʼi ai te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate. Neʼe ʼui fēnei e te alatike ʼi te sulunale U.S. Catholic: “ ʼI te ʼu temi fuli pe, neʼe faiga mālohi e te kau Kilisitiano ke nātou tali pea mo nātou tauʼi te lotomamahi ʼo te maʼuli ʼaenī, ʼaki tanatou ʼamanaki ʼaē ki he tahi age maʼuli ʼe tokalelei, mo fīmālie, pea mo fakafiafia.” Tatau aipe peʼe ʼi ʼihi fenua ʼo te Keletiate ʼe mole kei kau te hahaʼi ki he lotu pea mole kei nātou falala kiai, kae ʼe kei manatu pe te tokolahi ʼe ʼi ai te meʼa ʼi te hili ʼo te mate. Kae ʼe ʼi ai foki te tahi tokolahi ʼe mole nātou tui papau ki te faʼahi ʼaia.
4 ʼE ʼui fēnei ʼi te alatike ʼo te nusipepa Time: “ ʼE kei tui te hahaʼi ki [he maʼuli ʼi te hili ʼo te mate]: kae mole nātou mahino lelei pe koteā tona ʼuhiga totonu, pea ʼe tahitahiga tanatou logo ki tanatou ʼu patele ʼe nātou palalau ki te faʼahi ʼaia.” He koʼe koa kua siʼisiʼi te talanoa ʼa te kau takitaki lotu ki te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate, ohage ko tanatou fai māhani? ʼE ʼui fēnei e te tagata ako lotu, ko Jeffrey Russell: “ ʼI taku manatu, ʼe mole palalau [te kau takitaki lotu] ki te faʼahi ʼaia, heʼe nātou manatu ʼe tonu anai ke nātou tauʼi te kua lotolotolua ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te lotu.”
5. Ia ʼaho nei, koteā te manatu ʼa te tokolahi ʼo ʼuhiga mo te akonaki ʼo te ʼifeli?
5 ʼE lahi te ʼu lotu ʼe nātou akonaki ko te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate ʼe hoko atu ʼi selo peʼe ʼi te ʼifeli. Kapau ʼe mole fia palalau te kau takitaki lotu ʼo ʼuhiga mo selo, pea ʼe mole nātou toe fia palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼifeli. Neʼe ʼui fēnei e te sulunale: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼaenī māʼia mo te ʼu lotu ʼaē ʼe nātou tui ki he tautea heʼegata ʼi te afi ʼo te ʼifeli . . . ʼe mole kei nātou faka maʼuhigaʼi te akonaki ʼaia.” Pea tahi ʼaē, tokolahi te hahaʼi fai teolosia ʼo totatou temi ʼe mole kei nātou tui ko te ʼifeli ʼe ko he koga meʼa moʼoni ʼe fakamamahiʼi ai te hahaʼi, ohage ko tona akoʼi ʼi te Moyen-Âge. Kae ʼe nātou leleiʼia age te fakamahino ʼaē “ ʼe mole fakamamahiʼi” te hahaʼi ʼi te ʼifeli. ʼO mulimuli ki te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼu manatu ʼo totatou temi, ko te hahaʼi agahala ʼe mole fakamamahiʼi moʼoni nātou ʼi te ʼifeli, kae ʼe nātou mamahi ʼuhi ko te “mole kei nātou fakatahi mo te ʼAtua, ʼi hona ʼaluʼaga fakalaumālie.”
6. Ka hoko he tuʼutāmaki, ʼe ʼiloʼi feafeaʼi e ʼihi ʼe mole feʼauga tanatou tui?
6 Ko te fakasiʼisiʼi ʼaia ʼo te akonaki fakamamahi ʼo te ʼēkelesia, ke mole lave kovi ki te loto ʼo te hahaʼi ʼo totatou temi, ʼe feala ke ina tekeʼi ai te mole tui ʼa ʼihi hahaʼi ki te lotu, kae ʼe feʼekeʼaki ai te toko lauʼi miliona hahaʼi lotu fakamalotoloto pe koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke nātou tui kiai. Koia mokā mate he tahi, ʼe nātou tokagaʼi ai ʼe mole mālohi tanatou tui. ʼE nātou hage ko te fafine ʼaē neʼe fakaʼī tona famili ʼo mamate ai te tokolahi. ʼI te fehuʼi age ʼaē pe neʼe ina maʼu he fakafimālie ʼi tana tui, neʼe ina tali ʼaki he lotolotolua: “ ʼE ʼau mahalo pe.” Kae tatau aipe pe neʼe ʼui e te fafine ʼaia ʼaki he loto falala neʼe tokoni age tana tui kia ia, kae koteā anai tona ʼaoga ki ʼamuli mo kanapaula ʼe mole he tafitoʼaga lelei ʼo tana tui? ʼE ko he faʼahi ʼe maʼuhiga ke tou fakatokagaʼi koteʼuhi, ʼi tona fakahagatonu, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe akoʼi e te ʼu lotu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te ka haʼu ʼe kehe ʼaupito mo te meʼa ʼaē ʼe akoʼi e te Tohi-Tapu.
Te Manatu ʼa Te Keletiate ʼo ʼUhiga Mo Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate
7. (a) Koteā te akonaki ʼaē ʼe teitei ke tui kiai te ʼu lotu fuli? (b) Koteā te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te tagata teolosia ʼo ʼuhiga mo te akonaki ʼo te nefesi tuputupua?
7 Logope la tanatou kehekehe, kae ʼe teitei pe ko te ʼu lotu fuli ʼo te Keletiate ʼe nātou faka tui ʼe ʼi ai te nefesi tuputupua ʼa te tagata, ʼe hoko atu tona maʼuli mokā mate tona sino. ʼE tui te tokolahi, ka mate he tahi pea ʼe feala ke ʼalu tona nefesi ki selo. ʼE matataku ʼihi naʼa ʼalu tonatou nefesi ki ʼifeli peʼe ki pulekatolio. Kae ko te manatu ʼo ʼuhiga mo he nefesi tuputupua ʼe maʼuhiga ʼaupito ki tanatou faʼahiga sio ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te ka haʼu. Ko te tagata teolosia ko Oscar Cullmann, neʼe ina tohi te manatu nounou ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼi te tohi Immortality and Resurrection: “Kapau ʼe tou fehuʼi ki he Kilisitiano ʼo te temi ʼaenī . . . pe koteā, ʼi tana manatu, te akonaki ʼo te Tauhi Foʼou ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te tagata mokā mate, ʼe mahino ia ʼe ina tali mai anai: ‘Te maʼuli tuputupua ʼa te nefesi.’ ” Kae ʼe toe ʼui fēnei e Cullmann: “Ko te manatu ʼaia kua tali e te tokolahi, ʼe kau ki te ʼu fakamahino hala ʼa te Keletiate.” Neʼe ina fakatokagaʼi ʼi temi ʼaē neʼe ina ʼuluaki tala ai te faʼahi ʼaia, neʼe ʼiʼita ai te hahaʼi, logola te moʼoni ʼo tana ʼu palalau.
8. Koteā te ʼamanaki ʼaē neʼe foaki e Sehova ki te ʼuluaki tagata mo te ʼuluaki fafine?
8 Neʼe mole fakatupu e Sehova ʼAtua te hahaʼi ke nātou ʼolo ki selo mokā nātou mamate. ʼI te kamataʼaga, neʼe mole loto ia ke nātou mamate. Neʼe fakatupu haohaoa ia Atama mo Eva pea neʼe foaki age kia nāua te fealagia ʼaē ke nā fakafonu te kele ʼaki he hōloga faitotonu. (Senesi 1:28; Teutalonome 32:4) Neʼe tala age ki totatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ʼe nā mamate anai mo kapau ʼe nā talagataʼa ki te ʼAtua. (Senesi 2:17) Kanapaula neʼe nā fakalogo ki tanā Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, kanaʼauala neʼe nā maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele.
9. (a) ʼI tona ʼuhiga moʼoni, koteā te nefesi? (b) Koteā ʼaē ʼe hoko ki te nefesi mokā mate?
9 Kae meʼa fakaʼofaʼofa foki, neʼe mole fakalogo ia Atama mo Eva ki te ʼAtua. (Senesi 3:6, 7) ʼE fakamatala fēnei e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu fua kovi ʼo tanā talagataʼa: “ ʼAki pe te tagata e tahi kua hū te agahala ki te malamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea kua mafola ai te mate ki te tagata fuli pe koteʼuhi kua nātou agahala fuli.” (Loma 5:12) Ko Atama mo Eva neʼe mole nā maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele, kae neʼe nā mamate. ʼI te temi ʼaia, koteā ʼaē neʼe hoko? Neʼe mavae koa honā ʼu nefesi tuputupua ʼi te temi ʼaia ʼo ʼolo ki te ʼifeli kakaha ʼuhi ko tanā agahala? Kailoa ia, heʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼi te kamata, ʼi te fakatupu ʼo Atama, “neʼe liliu ai . . . ko te nefesi maʼuli.” (Senesi 2:7) Neʼe mole foaki ki te tagata he nefesi; kae neʼe liliu ia ko he nefesi, ko he kakano maʼuli. (1 Kolonito 15:45) Pea tahi ʼaē, neʼe mole ko Atama tokotahi pe ʼaē neʼe ko “he nefesi maʼuli,” kae ohage ko tona fakahā ʼi te lea faka Hepeleo ʼaē neʼe tohi ʼaki ia Senesi, māʼia mo te ʼu manu neʼe ko te ʼu “nefesi maʼuli”! (Senesi 1:24) ʼI te mamate ʼo Atama mo Eva neʼe nā liliu ai ko he ʼu nefesi mate. ʼE mahino ia neʼe hoko kia nāua te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova kia Atama: “ ʼI te kakava ʼo tou fofoga ʼe ke kai anai te pane, ʼo aʼu ki tau toe liliu ki te kele, he neʼe toʼo koe mai ai. Heʼe ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.”—Senesi 3:19.
10, 11. Koteā ʼaē ʼe ʼui e te tohi New Catholic Encyclopedia ʼo ʼuhiga mo te akonaki faka Tohi-Tapu ʼo te nefesi, pea koteā tona tatau mo te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu?
10 Ei, ko te tohi New Catholic Encyclopedia ʼe manatu tahi mo te faʼahi ʼaia. ʼI tana alatike “Nefesi (ʼi te Tohi-Tapu),” ʼe ʼui fēnei ai: “ ʼE mole talanoa te Tauhi ʼĀfea [pe ko te ʼu Tohi Faka Hepeleo] ki he [mavete] ʼo te sino pea mo te nefesi.” ʼE ina toe ʼui fēnei, ʼi te Tohi-Tapu ko te kupu “nefesi” “ ʼe mole faka ʼuhiga ia ki he nefesi ʼe kehekehe mo te sino peʼe kehekehe mo te tagata totonu.” Kae ʼi te agamāhani ko te nefesi “ ʼe faka ʼuhiga ki te maʼuli ʼo he tahi, tatau aipe peʼe ko he manu peʼe ko he tagata.” Ko te ʼu palalau fakahagatonu ʼaia ʼe fakaloto fīmālie, kae ʼe feala ke tou feʼekeʼaki pe koʼe ʼe mole ʼiloʼi te faʼahi ʼaia e te tokolahi ʼi te hahaʼi tauhi lotu.
11 Neʼe feala ke mole lahi te tuʼania ʼa te hahaʼi pea mo tanatou matataku mo kanapaula neʼe ʼiloʼi e te kau takitaki lotu te moʼoni ʼaē ʼe mahino gafua ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te nefesi ʼaē ʼe agahala—ko ia ia ʼaē ka mate,” ka mole maʼuli mamahi anai ʼi ʼifeli! (Esekiele 18:4) Logope la ʼe kehekehe ʼaupito te faʼahi ʼaia mo te meʼa ʼaē ʼe akoʼi e te Keletiate, kae ʼe ʼalutahi mo te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te tagata poto ko Salomone, ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua: “Ko te kau maʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai; kae ko te kau mate, ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi, ʼe mole kei ʼi ai honatou totogi [ʼi te maʼuli ʼaia], heʼe kua galo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou manatuʼi. Ko meʼa fuli ʼe maʼu e tou nima ke ina fai, fai koe ʼaki tou mālohi, heʼe mole he gāue, he fakatuʼutuʼu, he mālama, he poto ʼi te Seole, te potu ʼaē ʼe ke ʼalu kiai.”—Tagata Tānaki 9:5, 10.
12. Neʼe toʼo koa maifea e te Keletiate tana akonaki ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua?
12 He koʼe koa ʼe akoʼi e te Keletiate he meʼa ʼe kehe ʼaupito mo te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu? Ko te tohi New Catholic Encyclopedia, ʼi tana ʼu alatike “Nefesi, Tagata, Maʼuli Tuputupua ʼo,” ʼe ʼui ai neʼe mole fakaʼaogaʼi e te ʼu ʼuluaki Tāmai ʼo te ’Ēkelesia ia te Tohi-Tapu moʼo lagolago ki te akonaki ʼo te nefesi tuputupua, kae neʼe nātou fakaʼaogaʼi “te manatu ʼa te ʼu hahaʼi fai tuketuke pea mo fai filosofia pea mo te manatu faka Keleka . . . Ki muli age, neʼe leleiʼia age e te ʼu tagata sivi Tohi-Tapu ke nātou fakaʼaogaʼi te manatu ʼa Platon peʼe ko te ʼu akonaki ʼo Aristote.” ʼE ʼui e te tohi ʼaia ko “te manatu ʼa Platon pea mo tana filosofia”—ʼaē ʼe kau ai te akonaki ʼo te nefesi tuputupua—neʼe fakahū ki muli age “ki te koga tāfito ʼo te teolosia faka Kilisitiano.”
13, 14. He koʼe ʼe mole fakapotopoto hatatou fakaʼamu ke fakahā mai e te kau filosofia Keleka te moʼoni?
13 ʼE tonu koa kia nātou ʼaē ʼe nātou lau ko he kau Kilisitiano, ke nātou mulimuli ki te ʼu filosofia faka Keleka pagani ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, te ʼamanaki ʼo he maʼuli ʼi te hili ʼo te mate? Kailoa ia. ʼI te faitohi ʼa Paulo ki te kau Kilisitiano ʼaē neʼe nonofo ʼi Kolonito, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te poto ʼo te mālama ʼaenī ʼe ko he agavale ia mata ʼo te ʼAtua; heʼe tohi fēnei: ‘ ʼE ina puke te kau poto ʼaki ʼanatou ʼu kākā.’ Pea toe ʼui fēnei: ‘ ʼE ʼiloʼi e Sehova ko te ʼu fakakaukau ʼo te ʼu tagata popoto ʼe ko he meʼa noa ia.’ ” (1 Kolonito 3:19, 20) Ko te kau Keleka ʼo te temi muʼa neʼe nātou tauhi ki te ʼu tamapua. Koia, ʼe lava feafeaʼi ke nātou fakahā mai te moʼoni? Neʼe fehuʼi fēnei e Paulo ki te kau Kolonito: “Koteā te felogoi ʼo te fale lotu ʼo te ʼAtua pea mo te ʼu tamapua? Heʼe ko tatou te fale lotu ʼo te ʼAtua maʼuli; ohage ko tana ʼui e te ʼAtua: ‘ ʼE ʼau nofo anai ʼi te lotolotoiga ʼo nātou, pea mo haʼele ʼi te lotolotoiga ʼo nātou, pea ʼe ʼau liliu anai ko tonatou ʼAtua, pea ʼe nātou liliu anai ko taku hahaʼi.’ ”—2 Kolonito 6:16.
14 ʼI te kamata, neʼe fakaʼaogaʼi te puleʼaga ʼo Iselaele moʼo fakahā te ʼu moʼoni taputapu. (Loma 3:1, 2) Hili te taʼu 33 ʼo totatou temi, pea fakaʼaogaʼi te kokelekasio faka Kilisitiano fakanofo ʼo te ʼuluaki sēkulō moʼo fakahā te ʼu moʼoni taputapu ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e Paulo, ʼi tana palalau ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō: “ ʼE ko tatou ʼaē neʼe fakahā ki ai e te ʼAtua [te ʼu meʼa ʼaē neʼe teuteu maʼa nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia te ia] ʼaki tona laumālie.” (1 Kolonito 2:10; toe vakaʼi mo Fakahā 1:1, 2.) Ko te akonaki ʼo te Keletiate ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua ʼe haʼu ia mai te filosofia faka Keleka. Neʼe mole kau ia ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahā e te ʼAtua ki Iselaele, peʼe ki te kokelekasio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼo te ʼuluaki sēkulō.
Te ʼAmanaki Moʼoni ʼo Te Kau Mate
15. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu, koteā te ʼamanaki moʼoni ʼo te kau mate?
15 Kapau ʼe mole ʼi ai he nefesi tuputupua, pea koteā te ʼamanaki moʼoni ʼo te kau mate? ʼE mahino papau ia ʼe ko te fakatuʼuake, te akonaki maʼuhiga ʼo te Tohi-Tapu pea ʼe ko he fakapapau fakatalakitupua moʼoni ʼa te ʼAtua. Neʼe fakamoʼoni e Sesu ki te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake, ʼi tana ʼui fēnei ki tona kaumeʼa ko Maleta: “Ko ʼau ko te tuʼuake pea mo te maʼuli. Ko ʼaē ʼe tui kia te ʼau, tatau aipe peʼe mate, ʼe haʼu anai ia ki te maʼuli.” (Soane 11:25) Ko te tui kia Sesu ko tona faka ʼuhiga ʼe kita tui ki te fakatuʼuake, kae mole ki he nefesi tuputupua.
16. He koʼe ʼe fakapotopoto te tui ki te fakatuʼuake?
16 Neʼe kua palalau ki muʼa atu ia Sesu ki te fakatuʼuake ʼi tana ʼui fēnei ki ʼihi kau Sutea: “ ʼAua naʼa koutou punamaʼuli ki te meʼa ʼaenī, koteʼuhi ʼe hoko mai te hola ʼaē ko nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka ʼe nātou logo anai ki tona leʼo pea ʼe nātou hū mai anai ki tuʼa.” (Soane 5:28, 29) Ko te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu ʼe kehe ʼaupito mo te ʼui ʼaē ʼe ʼi ai he nefesi tuputupua ʼe hoko atu tona maʼuli mokā mate te sino pea ʼalu fakahagatonu ki selo. ʼI te temi ka haʼu, ʼe ‘ ʼōmai anai ki tuʼa’ te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo ʼi te faitoka lolotoga ni ʼu taʼu ʼe lauʼi teau peʼe lauʼi afe. Ko te ʼu nefesi mate ʼe toe maʼuʼuli anai. ʼE feala koa ke hoko te faʼahi ʼaia? ʼE feala ke fakahoko e te ʼAtua “ ʼaē ʼe ina fakamaʼuli te kau mate pea mo pāui ke tupu te ʼu meʼa ʼaē mole heʼeki tupu.” (Loma 4:17) Ko nātou ʼaē ʼe lotolotolua ʼe lagi nātou vāʼi te manatu ʼaē ʼe toe maʼuli anai te hahaʼi mate, kae ko te manatu ʼaia ʼe mulimuli lelei ki te ʼui ʼaē ko “te ʼAtua ʼe ʼofa” pea “ ʼe ina fakapale ia nātou ʼaē ʼe nātou kumi moʼoni ia ia.”—1 Soane 4:16; Hepeleo 11:6.
17. Koteā ʼaē ka fakahoko anai e te ʼAtua ʼaki te fakatuʼuake?
17 Ei, ʼe lava fakapale feafeaʼi e te ʼAtua ia nātou ʼaē neʼe nonofo “agatonu ʼo aʼu ki te mate” mo kapau la ʼe mole ina toe fakamaʼuli nātou? (Fakahā 2:10) Tahi ʼaē meʼa, ko te fakatuʼuake, ʼe ina faka fealagia ke fakahoko e te ʼAtua te meʼa ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Soane: “Neʼe hā te ʼAlo ʼo te ʼAtua ʼuhi ko te fakatuʼutuʼu ʼaenī, ke ina maumauʼi te ʼu gāue ʼo te Tevolo.” (1 Soane 3:8) ʼI te ʼōloto ʼo Eteni, neʼe liliu ia Satana ko te tagata fakapō ʼo te malamanei, ʼi tana taki tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ki te agahala pea mo te mate. (Senesi 3:1-6; Soane 8:44) Neʼe kamata maumauʼi e Sesu te ʼu gāue ʼo Satana ʼi te temi ʼaē neʼe ina foaki ai tona maʼuli haohaoa ko he totogi fakamatatau, ʼo ina foaki ai te fealagia ʼaē ki te malamanei ke faka ʼāteaina mai te maʼuli popūla ki te agahala ʼaē neʼe ina maʼu ʼuhi ko te talagataʼa faʼifaʼitaliha ʼa Atama. (Loma 5:18) Ko te fakatuʼuake ʼo nātou ʼaē ʼe mamate ʼuhi ko te agahala ʼaia ʼo Atama, ʼe ko te tahi maumau anai ʼaia ʼo te ʼu gāue ʼo te Tevolo.
Te Sino Pea Mo Te Nefesi
18. Koteā ʼaē neʼe fai e ʼihi tagata filosofia Keleka ʼi te ʼui ʼaē ʼa Paulo kua fakatuʼuake ia Sesu, pea koteā tona tupuʼaga?
18 ʼI te temi ʼaē neʼe nofo ai te ʼapositolo ko Paulo ʼi Atena, neʼe ina faka mafola te logo lelei ki te hahaʼi tokolahi, neʼe kau ai ʼihi kau tagata filosofia Keleka. Neʼe nātou fakalogo ki tana ʼu palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua moʼoni pe e tahi pea mo tana akonaki ʼaē ke nātou fakahemala. Kae koteā ʼaē neʼe hoko ki muli age? Neʼe fakaʼosi fēnei e Paulo tana faiakonaki: “Kua tāʼofi [e te ʼAtua] he ʼaho ʼe ina fakatuʼutuʼu ai ke ina fakamāuʼi te kele katoa ʼi te faitotonu ʼaki te tagata kua ina hinoʼi, pea neʼe ina foaki te fakamoʼoni ki te hahaʼi fuape ʼo ina fakatuʼuake ia ia mai te mate.” Neʼe hoko ai te gatutu. “ ʼI tanatou logo ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo he fakatuʼuake ʼa te kau mate, ko ʼihi neʼe nātou manukinuki [kia ia].” (Gāue 17:22-32) ʼE ʼui fēnei e te tagata teolosia ko Oscar Cullmann: “Maʼa te kau Keleka ʼaē neʼe nātou tui ki te nefesi tuputupua, neʼe lagi faigataʼa age kia nātou ke nātou tali te faka mafola ʼa te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼi ʼihi age hahaʼi. . . . ʼE mole feala ke logo tahi te akonaki ʼo te ʼu tagata filosofia lalahi ko Socrate mo Platon pea mo te akonaki ʼo te Tauhi Foʼou.”
19. Neʼe faiga feafeaʼi e te ʼu tagata teolosia ʼo te Keletiate ke nātou faka ʼalutahi te akonaki ʼo te fakatuʼuake pea mo te akonaki ʼo te nefesi tuputupua?
19 Kae ʼo hoa atu ki te ʼapositasia lahi ʼaē neʼe malaga ʼi te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo, neʼe faiga e te ʼu tagata teolosia ke nātou fakafio te akonaki faka Kilisitiano ʼo te fakatuʼuake pea mo te tui ʼa Platon ki he nefesi tuputupua. ʼAki te temi, neʼe tali e ʼihi te manatu foʼou ʼaenī: ʼI te mate, ʼe mavae te nefesi (“ ʼe faka ʼāteaina,” ohage ko tona ʼui e ʼihi) ʼi te sino. Pea ohage ko tona ʼui ʼi te tohi Outlines of the Doctrine of the Resurrection, ʼa R. J. Cooke, ʼi te ʼAho ʼo te Fakamāu, “ko te ʼu sino takitokotahi ʼe toe fakatahiʼi anai mo tonatou nefesi, pea ko te ʼu nefesi takitokotahi ʼe toe fakatahiʼi anai mo tonatou sino.” ʼE ʼui ko te fakatuʼuake, ʼe ko te toe fakatahiʼi anai ʼo te sino pea mo tona nefesi tuputupua ʼi te temi ka haʼu.
20, 21. Ko ai ʼaē neʼe nātou akoʼi tuʼumaʼu te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, pea koteā tona fua lelei kia nātou?
20 Ko te manatu ʼaia ʼe kei kau ki te ʼu akonaki tāfito ʼo te ʼu ʼēkelesia. Logope la ko te manatu ʼaia ʼe hage ʼe matatonu ki he tagata teolosia, kae tokolahi te hahaʼi ʼo te ʼu ʼēkelesia ʼe mole nātou ʼiloʼi te faʼahi ʼaia. ʼE nātou tui pe nātou ʼe nātou ʼolo fakahagatonu anai ki selo ʼi tanatou mate. Ko te tupuʼaga la ʼaia, ʼi te nusipepa ʼo te Commonwealth ʼo te ʼaho 5 ʼo Maio 1995, neʼe ʼui fēnei e te tagata faitohi ko John Garvey: “Ko te meʼa ʼaē ʼe tui kiai te tokolahi ʼo te kau Kilisitiano [ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate] ʼe hage ia ʼe teitei tatau mo te manatu faka filosofia ʼa Platon kae mole tatau ia mo te ʼu moʼoni faka Kilisitiano, pea ʼe mole fakatafito ia ki te Tohi-Tapu.” Koia, ʼi tanatou fetogi te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼaki te manatu ʼa Platon, ko te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate neʼe mole nātou akoʼi ki tanatou faga ōvi te ʼamanaki faka Tohi-Tapu ʼo te fakatuʼuake.
21 Kae ʼe fakafisi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu filosofia faka pagani pea ʼe nātou mulimuli ki te akonaki faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake. Kua mahino kia nātou, ko te akonaki ʼaia ʼe fakaloto mālohi, mo fakafiafia, pea mo fakaloto fīmālie. ʼI te ʼu alatike ʼaē ka hoa mai, ʼe tou vakaʼi ai anai te fakatafito lelei pea mo fakapotopoto ʼo te akonaki faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, kia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele pea mo nātou ʼaē ʼe ʼamanaki ke fakatuʼuake ki te maʼuli ʼi selo. Moʼo teuteuʼi koutou ki te vakavakaʼi ʼo te ʼu alatike ʼaia, ʼe mātou fakaloto mālohiʼi koutou ke koutou lau fakalelei te kapite 15 ʼo te ʼuluaki tohi ki te kau Kolonito.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
◻ He koʼe ʼe tonu ke tou falala mālohi ki te fakatuʼuake?
◻ Koteā te ʼamanaki ʼaē neʼe tuku e Sehova kia Atama mo Eva?
◻ He koʼe ʼe mole fakapotopoto hatatou kumi te moʼoni ʼi te filosofia Keleka?
◻ He koʼe ʼe ko he manatu fakapotopoto te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake?
[Paki ʼo te pasina 10]
ʼI te temi ʼaē neʼe nā agahala ai, neʼe pulihi e totatou ʼu ʼuluaki mātuʼa te ʼamanaki ʼo te maʼuli heʼegata ʼi te kele
[Paki ʼo te pasina 12]
Neʼe mulimuli te kau tagata faiako ʼo te ’Ēkelesia ki te akonaki ʼa Platon ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Musei Capitolini, Roma