Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w99 15/2 p. 26-29
  • Ko Silasi Neʼe Ina Fai Te ʼu Fakaloto Mālohi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Silasi Neʼe Ina Fai Te ʼu Fakaloto Mālohi
  • Te Tule Leʼo—1999
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Fihifihia ʼo ʼUhiga Mo Te Silikosisio
  • ʼE Kaugā Fagona Mo Paulo
  • Neʼe Tā Pea Mo Pilisoniʼi
  • Mai Masetonia ʼo Aʼu Ki Papiloni
  • Ko He Faʼifaʼitaki Kia Tatou
  • “Haʼu Ki Masetonia”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • “Ko Te Tokalelei ʼo Te ʼAtua . . . ʼe Maʼoluga Age ʼi Te ʼu ʼAtamai Fuli”
    Te Tule Leʼo—2017
  • Neʼe Tokoni Ia Timoteo Kia Paulo
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
  • “Neʼe Faipalalau Mo Natou ʼo Fakatafito Ki Te ʼu Tohi Taputapu”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1999
w99 15/2 p. 26-29

Ko Silasi Neʼe Ina Fai Te ʼu Fakaloto Mālohi

TALU mai te kamata ʼo te hisitolia ʼo te kau Kilisitiano, neʼe maʼuhiga ʼaupito kia nātou te gāue ʼa te ʼu tēhina taupau feʼoloʼaki moʼo fakaloto mālohiʼi te ʼu kokelekasio ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea mo faka mafola te logo lelei ʼi te ʼu potu taupotu ʼo te kelekele. Ko Silasi neʼe kau ʼi te ʼu ʼuluaki tēhina taupau ʼaia, pea neʼe ko te polofeta pea mo te tagata takitaki ʼo te kokelekasio ʼo Selusalemi. Neʼe maʼuhiga tana gāue ki te tuputupu ʼo te fai faka mafola pea neʼe kau ʼi te ʼu ʼuluaki misionea ʼaē neʼe nātou fai faka mafola ʼi Eulopa. Koteā ʼaē neʼe tokoni kia Silasi ke poto ʼi te fakahoko ʼo tana gāue? Pea koteā tona ʼu kalitate ʼaē ʼe lelei ke tou faʼifaʼitakiʼi?

Te Fihifihia ʼo ʼUhiga Mo Te Silikosisio

ʼI te taʼu 49 ʼo totatou temi, neʼe lagaʼi te fehuʼi neʼe feala ke fakatupu maveuveu, ʼo ʼuhiga mo te silikosisio, pea neʼe maʼua ki te kolesi pule ʼi Selusalemi ke nātou fakahā fakalelei ki te kau Kilisitiano tanatou tonu moʼo fakatokatoka te fihifihia ʼaia. ʼE ko te temi ʼaia ʼaē neʼe ʼuluaki talanoa ai te Tohi-Tapu kia Silasi, ʼaē neʼe toe higoa foki ko Silivano. Neʼe lagi kau ia nātou ʼaē neʼe nātou fai te tonu ʼaia pea neʼe filifili leva ko te tagata faifekau ʼa “te kau ʼapositolo pea mo te kau tagata ʼāfea,” ke ina fakahā tanatou tonu ki te “ ʼu tēhina mai te ʼu puleʼaga ʼaē ʼi Atiokia mo Silia pea mo Silisia.” ʼI Atiokia, ko Silasi mo Sutasi (Palesapa), ʼaē neʼe nā kaugā fagona mo Palenapasi pea mo Paulo, neʼe nā fakahā te logo ʼaē neʼe nā maʼu, ʼo nā fakamatala te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te fono ʼi Selusalemi, mo te ʼu tonu ʼaē neʼe fai, pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe tuʼu ʼi te tohi. Neʼe nā toe “fakaloto mālohiʼi foki te ʼu tēhina ʼaki te tuʼuga akonaki pea neʼe nā fakamālohiʼi nātou.” Pea neʼe “fiafia” ai te kau Kilisitiano ʼo Atiokia.​—Gāue 15:​1-​32.

Koia, neʼe maʼuhiga te gāue ʼa Silasi moʼo fakatokatoka te fihifihia lahi ʼaia. Kae neʼe mole faigafua tana gāue ʼaia. Neʼe mole feala hana ʼiloʼi peʼe tali feafeaʼi anai e te kokelekasio ʼo Atiokia ia te tonu ʼaē neʼe fai. Koia, ʼe ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu, “neʼe maʼua ke ʼi ai he tahi neʼe poto pea mo palalau fakapotopoto, moʼo fakahā te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi e te kau ʼapositolo ʼi tanatou tohi.” Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe filifili ia Silasi ke ina fakahoko te gāue faigataʼa ʼaia, koia ʼe feala ke tou ʼiloʼi ai tona ʼu kalitate. Neʼe feala ke kita falala tuʼumaʼu kia ia ke ina fakafofoga te kolesi pule pea mo fakahā tana ʼu tonu ʼo mole ina fetogi he meʼa. Neʼe ko te tagata ʼāfea aga fakapotopoto neʼe ina lava fakatuʼu te tokalelei mokā maveuveu te kokelekasio.

ʼE Kaugā Fagona Mo Paulo

ʼE mole tou ʼiloʼi papau pe neʼe toe liliu ia Silasi ki Selusalemi ʼi tana ʼosi fai tana fekau ʼaia. Kae ʼi te ʼosi kē ʼa Palenapasi pea mo Paulo ʼo ʼuhiga mo Soane Maleko, neʼe filifili e Paulo ke ʼalu mo Silasi, ʼaē neʼe nofo ʼi Atiokia ʼi te temi ʼaia, he neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina ʼaʼahi te ʼu kolo ʼaē neʼe fai faka mafola ai ia Paulo ʼi tana ʼuluaki folau misionea.​—Gāue 15:​36-​41.

Neʼe lagi filifili ia Silasi he neʼe ina leleiʼia te faka mafola ki te hahaʼi Senitile, pea ʼe lave mālohi anai tana fakahā te ʼu tonu ʼa te kolesi pule ki te hahaʼi tui ʼi Silia pea mo Silisia, heʼe polofeta pea mo ina fakafofoga te kolesi pule. Pea neʼe nā maʼu te ʼu fua lelei ʼaupito. ʼE fakamatala fēnei mai e te tohi ʼo Gāue: “ ʼI tanā fakalaka ʼi te ʼu kolo, neʼe nā tuku age kia nātou ʼaē neʼe nonofo ai, ke nātou taupau te ʼu tonu ʼaē neʼe fai e te kau ʼapositolo pea mo te kau tagata ʼāfea ʼaē neʼe ʼi Selusalemi. Koia, neʼe mālohi age ai te ʼu kokelekasio ʼi te tui pea mo tuputupu tonatou kaugamālie ʼi te ʼaho fuli pe.”​—Gāue 16:​4, 5.

ʼI te hoko atu ʼo te folau ʼa te kau misionea, neʼe tuʼa lua tonatou uga e te laumālie maʼoniʼoni ke nātou fetogi te ala ʼaē neʼe nātou fia ʼolo ai. (Gāue 16:​6, 7) Neʼe fakatahi mo nātou ia Timoteo ʼi tanatou ʼolo ki Lisite, ʼi te ʼosi fai ʼo he ʼu “tala fakakikite” ʼo ʼuhiga mo ia. (1 Timoteo 1:​18; 4:​14) ʼAki te meʼa ʼaē neʼe hā kia Paulo, ʼaē neʼe ina toe maʼu mo ia te fealagia ʼaē ke fai fakakikite, neʼe takitaki te ʼu kaugā fagona ʼaia ke nātou folau vaka ki Masetonia, ʼi Eulopa.​—Gāue 16:​9, 10.

Neʼe Tā Pea Mo Pilisoniʼi

ʼI Filipe, “te kolo muʼa ʼo te tisitilike,” neʼe hoko kia Silasi te fihifihia ʼe mole galo anai kia ia. ʼI te ʼosi kapu e Paulo te laumālie fai fakakikite mai te fafine kaugana, neʼe ʼave fakakinau ia ia pea mo Silasi ki te ʼu tuʼi fakamāu ʼo te kolo, he neʼe sio te ʼu pule ʼo te fafine kaugana ʼaia, ʼe mole toe maʼu anai hanatou falā he neʼe mole kei fai fakakikite. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe fakalainoaʼi nāua ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, ʼo lau ko nāua ko te ʼu tagata agakovi, pea neʼe hae tonā ʼu pulupulu, pea neʼe tā nāua ʼaki te ʼu kauʼi ʼakau ʼi te lapalasi fakatauʼaga meʼa.​—Gāue 16:12, 16-​22.

Ko tonā tā ʼaia neʼe ko he meʼa fakamataku ia, pea mo fakamamahi ʼaupito, kae neʼe ko he meʼa neʼe mole feala ke fai kia Paulo mo Silasi. Koteā tona tupuʼaga? Neʼe tuʼu fakalelei ʼi te lao ʼa te kau Loma, neʼe mole feala ke kita tā he tagata Loma. Neʼe maʼu e Paulo te ʼuhiga tagata Loma, pea neʼe lagi feiā mo Silasi. ʼI te ʼosi “tā lahi” ʼo nāua, neʼe lī ia Paulo pea mo Silasi ki te fale pilisoni, pea neʼe fakamaʼu ʼonā vaʼe ki te ʼu ʼakau. ʼE ʼui fēnei e Gustav Stählin ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼakau ʼaia, “neʼe ko he meʼa fakamataku, he neʼe feala ʼaki te ʼakau ʼaia ke ina fakamaga lahi te ʼu vaʼe ʼo te ʼu tagata pilisoni ke mole feala hanatou momoe.” Kae ʼi te vaeluapo, ʼi te kua lavelavea ʼo tonā tuʼa, “ko Paulo pea mo Silasi, neʼe nā faikole pea mo hiva fakavikiviki ki te ʼAtua.”​—Gāue 16:​23-​25.

ʼE hā ai te tahi kalitate ʼo Silasi. Neʼe fiafia he neʼe tau mo te ʼu mamahi ʼuhi ko te huafa ʼo Kilisito. (Mateo 5:​11, 12; 24:9) Neʼe lagi ko te taʼi manatu ʼaia ʼaē neʼe tokoni kia Silasi pea mo tona ʼu kaugā fagona ʼi tonatou fekauʼi ki Atiokia ke nātou fakaloto mālohiʼi pea mo fakamālohiʼi te kokelekasio, ʼo fiafia ai tonatou ʼu kaugā Kilisitiano. Neʼe toe ʼāsili te fiafia ʼo Paulo pea mo Silasi ʼi tonā faka ʼāteaina faka milakulo mai te fale pilisoni ʼaki te mafuike, pea mo te fealagia ʼaē ke nā tokoni ki te tagata leʼo pilisoni ʼaē neʼe fia fakamate ke tui mo tona famili ki te ʼAtua.​—Gāue 16:​26-​34.

Neʼe mole matataku ia Paulo pea mo Silasi ʼi tonā tā pea mo tonā pilisoniʼi. ʼI te temi ʼaē neʼe fakamaʼua ai ke faka ʼāteaina nāua, neʼe mole nā mavae fakafūfū ʼi Filipe, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ʼamanaki kiai te kau tuʼi fakamāu. Neʼe mole nā holomuli, kae neʼe nā fakafeagai ki te kau tuʼi fakamāu agapauʼu pea mo aga fefeka ʼaia. Neʼe fehuʼi fēnei e Paulo, “neʼe nātou tā māua ia muʼa ʼo te hahaʼi ka mole heʼeki fakamāuʼi māua, ko māua ko te ʼu tagata Loma, pea neʼe nātou lī māua ki te pilisoni; pea kua nātou faiga nei ke nātou kapu fakafūfū ia māua? Kailoa! Ke nātou ʼōmai ia nātou totonu ʼo faka ʼāteaina māua.” ʼI tanatou mataku ʼaē ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke hoko, neʼe maʼua ki te kau tuʼi fakamāu ke nātou ʼolo ʼo kolekole ki te toko lua ʼaia ke nā mavae ʼi te kolo.​—Gāue 16:​35-​39.

ʼI tanā ʼosi fakahā ki te ʼu pule Loma te ʼu meʼa ʼaē neʼe gafua kia nāua ʼi tonā ʼuhiga Loma, neʼe fakalogo ia Paulo pea mo Silasi ki te kole ʼa te kau tuʼi fakamāu​—kae neʼe nā ʼolo muʼa ʼo tauʼinē ki tonā ʼu kaumeʼa Kilisitiano. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe kua nā fai ʼi tonā fagona katoa, ko Silasi pea mo tona kaugā fagona neʼe nā toe “fakaloto mālohiʼi” te ʼu tēhina, pea mavae ai leva.​—Gāue 16:40.

Mai Masetonia ʼo Aʼu Ki Papiloni

Neʼe mole lotovaivai ia Paulo, mo Silasi, pea mo tonā kaugā fagona ʼi te meʼa ʼaia ʼaē neʼe feala ke fakatupu kovi kia nātou, kae neʼe nātou hoko atu tanatou fagona ki he tahi ʼu telituale. ʼI Tesalonika, neʼe toe hoko ai kia nātou he ʼu fihifihia. ʼUhi ko te lava lelei ʼo te minisitelio ʼa Paulo lolotoga Sapato e tolu, neʼe maheka ai te kau fakafeagai pea nātou fakaneke te hahaʼi ke nātou fakatupu maveuveu, pea neʼe maʼua ai leva ki te kau misionea ke nātou mavae ʼi te pōʼuli, ʼo nātou ʼolo ai ki Pelea. ʼI tanatou logo ʼaē ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahoko e Paulo pea mo tona ʼu kaugā fagona ʼi te kolo ʼaia, neʼe ʼōmai ai te kau fakafeagai mai Tesalonika. Neʼe hoko atu tokotahi e Paulo tana gāue, kae nofo ia Silasi mo Timoteo ʼi Pelea ke nā tokaga ki te hahaʼi tokosiʼi ʼaē neʼe foʼofoʼou mai ki te kokelekasio. (Gāue 17:​1-​15) Ko Silasi mo Timoteo, neʼe nā toe fakatahi mo Paulo ʼi Kolonito, ʼo nā ʼave he ʼu logo lelei pea lagi mo he meʼa ʼofa neʼe ʼavage e tona ʼu kaumeʼa agatonu ʼaē neʼe nonofo ʼi Masetonia. Ko te meʼa ʼofa ʼaia neʼe lagi ina faka fealagia ki te ʼapositolo masiva ʼaia ke tuku tana gāue fakamālama, pea ke toe gāue temi katoa ʼi te fai faka mafola. (Gāue 18:​1-5; 2 Kolonito 11⁠:⁠9) ʼI Kolonito, neʼe lau ʼo ʼuhiga mo Silasi pea mo Timoteo, ʼe ko he ʼu tagata fai faka mafola evaselio ʼe nā kaugā gāue mo Paulo. Koia ʼe hā lelei mai, neʼe mole fakasiʼisiʼi tanā gāue ʼi te kolo ʼaia.​—2 Kolonito 1:​19.

ʼUhi ko te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “mātou” ʼi te ʼu tohi ʼaē neʼe fai ki te kau Tesalonika​—ʼaē neʼe tohi ʼi Kolonito ʼi te temi pe ʼaia​—neʼe ʼui ai ko Silasi pea mo Timoteo neʼe nā kau ki tona tohi. Kae ko te ʼui ʼaē neʼe kau ia Silasi ki te fai ʼo te tohi ʼaia, ʼe fakatafito ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Petelo ʼo ʼuhiga mo tana tahi tohi. Neʼe ʼui e Petelo neʼe ina fai tana ʼuluaki tohi mai Papiloni “ ʼaki ia Silivano, ko te tēhina agatonu.” (1 Petelo 5:​12, 13) ʼE feala pe ke ʼui ko Silivano neʼe ko he tagata neʼe tokoni pe ia ki te faitohi, kae ko te kehekehe ʼo te faʼahiga faitohi ʼo te ʼu tohi e lua ʼa Petelo ʼe ina fakahā mai, neʼe fakaʼaogaʼi e Petelo ia Silasi moʼo fai te ʼuluaki tohi ka mole ko te lua. Koia, ko te tahi kalitate pea mo pilivilesio faka teokalatike ʼaē neʼe maʼu e Silasi neʼe ko te gāue sikalaipe.

Ko He Faʼifaʼitaki Kia Tatou

Kapau ʼe tou fakakaukauʼi fakalelei te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Silasi, pea ʼe mahino mai kia tatou te fakaofoofo ʼo tana gāue. ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaupito ki te kau misionea pea mo te ʼu tēhina taupau feʼoloʼaki ʼo te temi ʼaenī. Neʼe mole manatu kia ia totonu, pea neʼe ina fai te ʼu fagona loaloaga, ʼo mole ina fai ke ina maʼu ai hana ʼu koloā, peʼe ke tupu ʼaki ai hona fakaʼapaʼapaʼi, kailoa, kae neʼe ina fai moʼo tokoni ki te hahaʼi. Neʼe ina fakatuʼutuʼu tuʼumaʼu ke ina fakaloto mālohiʼi te hahaʼi ʼaki he ʼu tokoni fakapotopoto, pea mo he ʼu akonaki neʼe teuteuʼi lelei, pea ʼaki tana fai faka mafola fakamalotoloto. Tatau aipe pe koteā takotou gāue ʼi te hahaʼi ʼa Sehova, kae kapau ʼe koutou faiga moʼoni​—māʼia mokā hoko he ʼu fakafeagai kia koutou​—pea ʼe koutou fakaloto mālohiʼi anai tokotou ʼu kāiga faka Kilisitiano.

[Mape ʼo te pasina 29]

(Vakaʼi te nusipepa

Te Lua Folau Faka Misionea ʼa Paulo

Te Tai Lahi

Atiokia

Telepē

Lisite

Ikoniume

Toloasi

Filipe

Amafipoli

Tesalonika

Pelea

Ateni

Kolonito

Efesi

Selusalemi

Sesalea

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae