Ko Te Kokelekasio Faka Kilisitiano—ʼE Ko He Tokoni Moʼo Fakaloto Mālohiʼi ʼo Tatou
NEʼE lotomamahi te fafine ko Popi, ʼi tona taʼu 20 tupu, ʼuhi ko tana ʼu fihifihia faka famili, he neʼe mole felogoi lelei mo tana ʼu mātuʼa.a ʼI tana ʼosi palalau ki he tagata ʼāfea pea mo tona ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe ina fai te tohi ʼaenī kia nāua: “ ʼE ʼau fia fakamālo atu he neʼe koulua fakaʼaogaʼi tokolua temi ke tou fai palalau. ʼE maʼuhiga ʼaupito kia ʼau takolua ʼofa. ʼE ʼau fakamālo kia Sehova he neʼe ina foaki mai he ʼu hahaʼi ʼe feala ke ʼau falala ki ai pea mo palalau ki ai.”
Ko Toula, ko he fafine vitua neʼe hoki mate age pe tona ʼohoana pea ʼe ʼi ai tanā ʼu tamaliki e lua kei tūpulaga, neʼe lotomamahi ʼaupito pea neʼe tau mo te ʼu fihifihia ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga. Neʼe tau ʼaʼahi nātou e te taumatuʼa Kilisitiano ʼo te kokelekasio. ʼI tana ʼosi tauʼi tana ʼu fihifihia, neʼe ina momoli age he kate kia nāua, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau hūfaki tuʼumaʼu koulua. ʼE ʼau manatuʼi te ʼu lakaga ʼaē neʼe koulua tokoni mai ai pea mo takolua lagolago kia ʼau.”
ʼI ʼihi temi, ʼe koutou logoʼi koa ʼe koutou “mafasia i te fua kavega” ʼuhi ko te ʼu fakaneke ʼo te mālama ʼaenī? (Mateo 11:28) ʼE koutou maʼuli mamahi koa ʼuhi ko “te ʼu temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā”? (Tagata Tānaki 9:11) Kapau koia, pea ʼe mole koutou tokotahi. Kae ohage ko te meʼa ʼaē kua mahino ki te toko lauʼi afe hahaʼi ʼaē ʼe lotomamahi, ʼe feala ke koutou maʼu tokoni ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, neʼe mahino ki te ʼapositolo ko Paulo, ko ʼihi tēhina neʼe “ko he fakafimalie” kia ia. (Kolose 4:10, 11) ʼE toe feala foki ke fakafimālieʼi mo koutou.
Ko He Tokoni Pea Mo He Lagolago
ʼI te Tauhi Foʼou, ko te kupu “kokelekasio” ʼe ko he fakaliliu ʼo te kupu faka Keleka ek·kle·siʹa, ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki he kūtuga hahaʼi ʼe fakatahitahi. ʼE toe pipiki kiai te fetokoniʼaki pea mo te felagolagoʼaki.
Ko te kokelekasio faka Kilisitiano ʼe lagolago ki te moʼoni ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo faka mafola te logo lelei ʼo tona Puleʼaga. (1 Timoteo 3:15; 1 Petelo 2:9) Kae ko te hahaʼi ʼaē ʼe fakatahi mo te kokelekasio ʼe nātou toe maʼu ai mo te lagolago pea mo te tokoni ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI te kokelekasio, ʼe feala ke kita felāveʼi ai mo he ʼu kaumeʼa ʼe feʼofani pea mo lototokaga pea ʼe nātou fia tokoni kia kita pea mo fakafimālieʼi kita ʼi te temi ʼaē ʼe kita lotomamahi ai.—2 Kolonito 7:5-7.
Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tauhi kia Sehova neʼe nātou maʼu tuʼumaʼu te fīmālie ʼi tanatou kokelekasio. Neʼe fakahā e te tagata fai pesalemo, ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe fakatahitahi, ʼe fiafia pea mo loto fīmālie. (Pesalemo 27:4, 5; 55:14; 122:1) ʼO toe feiā pe mo te temi nei, ko te kokelekasio faka Kilisitiano ʼe faʼufaʼu e te hahaʼi tui ʼaē ʼe felagalagaʼaki pea mo fefakaloto mālohiʼaki ʼi te faʼahi fakalaumālie.—Tāʼaga Lea 13:20; Loma 1:11, 12.
ʼE akoʼi ki te hahaʼi ʼo te kokelekasio ke nātou “fai ia te lelei ki te tagata fuape, kae tafito ia te lelei o te kaiga o te tui.” (Kalate 6:10) Tahi ʼaē meʼa, ʼaki te akonaki faka Tohi-Tapu ʼaia ʼe uga ai nātou ke nātou feʼofaniʼaki pea ke nātou maʼu he ʼofa fakatautehina. (Loma 12:10; 1 Petelo 3:8) ʼE uga te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane ʼi te kokelekasio, ke nātou agalelei, mo tokalelei pea mo manavaʼofa. (Efeso 4:3) ʼE mole nātou fai feiā pe tanatou tauhi ki te ʼAtua, kae ʼe nātou feʼofaʼofani moʼoni.—Sakopo 1:27.
Koia, ko nātou ʼaē ʼe loto taʼomia ʼe nātou maʼu ʼi te kokelekasio te loto māfana ʼaē ʼe maʼu ʼi he famili. (Maleko 10:29, 30) ʼE fakamālohiʼi nātou heʼe nātou logoʼi ʼe nātou kau ki he ʼu hahaʼi ʼe logo tahi pea mo feʼofaʼofani. (Pesalemo 133:1-3) ʼI te kokelekasio, ko “te kaugana agatonu mo fakapotopoto” ʼe ina foaki “i tona temi te meakai [fakalaumālie] ki tona api.”—Mateo 24:45.
Te Tokoni ʼa Te ʼu Tagata Taupau
Ko nātou ʼo te kokelekasio ʼe feala ke nātou maʼu ai he ʼu tagata tauhi ōvi ʼe aga fakapotopoto, mo ʼofa pea mo lotomahino, pea ʼe nātou lagolago kia nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ko te taʼi ʼu tagata tauhi ōvi ʼaia ʼe nātou hage ko “he nonoʼaga mokā matagi pea ko he holaʼaga mokā afā.” (Isaia 32:1, 2) Ko te kau tagata ʼāfea, peʼe ko te kau tagata taupau, ʼaē neʼe fakanofo e te laumālie maʼoniʼoni, ʼe nātou tokaga ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe hage ko he ʼu ōvi, ʼe nātou fakaloto mālohiʼi te kau mahamahaki pea mo nātou ʼaē ʼe lotohoha, pea ʼe nātou faigaʼi ke nātou toe fakamālōlō foki mo nātou ʼaē neʼe agahala.—Pesalemo 100:3; 1 Petelo 5:2, 3.
ʼE mahino papau ia, ko te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, ʼe mole ko he kau tōketā peʼe ko he kau thérapeutes, ʼaē ʼe nātou lava fakamālōlō te ʼu mahaki fakasino peʼe fakaʼatamai ʼo te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane. ʼI te mālama ʼaenī, ko te kau mahaki ʼe “aoga he toketa kia natou.” (Luka 5:31) Kae ko te ʼu tagata tauhi ōvi ʼaia ʼe feala ke nātou tokoni kia nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Sakopo 5:14, 15) Kapau ʼe feala, pea ʼe toe fakatuʼutuʼu foki ke fai he tahi faʼahiga tokoni.—Sakopo 2:15, 16.
Ko ai ʼaē ʼe ina fakatuʼutuʼu te tokoni ʼofa ʼaia? Ko Sehova ʼAtua totonu! Neʼe fai e te polofeta ko Esekiele te fakamatala ʼaenī ʼo ʼuhiga mo Sehova: “ ʼE ʼau ʼalu anai ʼo kumi taku faga ōvi pea mo ʼau taupau anai. . . . ʼE ʼau faka ʼāteaina anai nātou mai te ʼu potu fuli ʼaē neʼe nātou mavetevete kiai . . . Ko ʼau totonu ʼaē ka ʼau fafaga anai taku faga ōvi, pea ko ʼau totonu ʼaē ka ʼau fakatakoto anai nātou.” Tahi ʼaē meʼa, ʼe tokaga te ʼAtua ki te ʼu ōvi ʼaē ʼe vaivavai.—Esekiele 34:11, 12, 15, 16.
Te Tokoni Moʼoni ʼi Tona Temi Totonu
ʼE maʼu moʼoni koa he tokoni ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano? Ei, ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē ʼe hoa mai ʼe hā ai te ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼaē ʼe feala ke tokoni ai te kokelekasio.
◆ Mokā mate he tahi ʼe kita ʼofa mamahi ki ai. Ko te ʼohoana ʼo Anna neʼe mate mahaki. ʼE ina ʼui fēnei: “Talu mai tana mate, neʼe fakahā mai e toku ʼu tēhina pea mo tuagaʼane tonatou ʼofa. Neʼe ʼau lava kātakiʼi toku mamahi ʼaki pe te ʼu palalau agalelei pea mo fakaloto mālohi ʼaē neʼe nātou fai mai. Pea ʼe ʼau fakamālo kia Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou. Neʼe nātou lagolago kia ʼau ʼaki tonatou ʼofa, pea neʼe ʼau toe mālohi ai.” Lagi neʼe koutou tau mo te mamahi lahi ʼaia he neʼe mate he tahi neʼe koutou ʼofa mamahi ai. ʼI te ʼu taʼi lakaga ʼaia, ko nātou ʼo te kokelekasio ʼe feala ke nātou foaki atu te fakafimālie pea mo te lagolago ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou.
◆ Te mahaki. Ko Arthur, te tagata taupau feʼaluʼaki ʼo Poloni, neʼe ina tau ʼaʼahi te ʼu kokelekasio ʼi te Lotomalie ʼo Asia moʼo fakaloto mālohiʼi nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI te lolotoga ʼo he ʼaʼahi, neʼe mahaki ai pea neʼe faigataʼa tana toe lelei. ʼE manatuʼi fēnei e Arthur: “ ʼE ʼau fia fakamatala atu pe neʼe gaohi feafeaʼi ʼau e te ʼu tēhina mo tuagaʼane [ʼo te kolo ʼi Kazakhstan]. Neʼe mole mātou feʼiloʼiʼaki mo te tokolahi ia nātou, ʼo feiā pe mo te hahaʼi foʼofoʼou, kae neʼe nātou ʼaumai taku falā, mo te meʼa kai pea mo te ʼu faitoʼo. . . . Pea neʼe nātou fiafia ʼi tanatou fai te faʼahi ʼaia.
“Koutou fakakaukauʼi age muʼa taku fiafia ʼi te tohi ʼaē neʼe momoli mai ai taku falā pea mo te ʼu palalau ʼaenī: ‘Tēhina, ʼe ʼau fia momoli atu toku ʼofa. Neʼe foaki mai e taku faʼe he kiʼi falā ke ʼau totogi he ʼaisi kae ʼe ʼau fia tuku atu ke feala hau totogi tou faitoʼo. ʼE ʼau fakaʼamu ke ke toe maʼuli mālōlō heʼe tou ʼaoga fuli kia Sehova. Fakamatala mai he tahi ʼu hisitolia lelei. ʼOfa atu ko ʼau Vova.’ ” Ei, ohage ko tona fakahā e te faʼifaʼitaki ʼaia, ko te kau tūpulaga pea mo te kau matutuʼa ʼi te kokelekasio, ʼe feala ke nātou tokoni mokā mahaki he tahi.—Filipe 2:25-29.
◆ Te lotohoha. Ko Teri neʼe holi mālohi ke pionie, ko tona faka ʼuhiga ke fai faka mafola temi katoa. Kae neʼe maʼua ke ina tuku tana pionie ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe tau mo ia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau lotomamahi ʼaupito he neʼe mole kei feala ke ʼau hoko atu te selevisi ʼaia, māʼiape la lolotoga he taʼu katoa.” Neʼe manatu hala ia Teri ʼi tana ʼui ʼaē ko te ʼofa ʼa Sehova neʼe fakalogo pe ki te lahi ʼo tana ʼu hola ʼi te fai faka mafola. (Fakatatau mo Maleko 12:41-44.) Neʼe lotohoha ʼaupito pea neʼe fakamamaʼo mai te kokelekasio. Kae neʼe tokoni kia ia te kokelekasio ʼo fakafimālieʼi ia ia.
ʼE manatuʼi fēnei e Teri: “Neʼe lotolelei te finematuʼa pionie ke tokoni mai kia ʼau pea neʼe fakalogo mai ʼi taku avahi age toku loto. ʼI taku mavae mai tona ʼapi, neʼe hage neʼe toʼo toku kavega. Talu mai te temi ʼaia, neʼe tokoni mai te tuagaʼane pionie ʼaia pea mo tona ʼohoana ʼaē ʼe tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio. Neʼe nā telefoni mai ʼi te ʼaho fuli moʼo fakalavelave mai peʼe ʼau lelei pe. . . . ʼI ʼihi temi, neʼe nā fakaafe ʼau ke ʼau kau ki tanā ako faka famili, pea neʼe ʼau mahino ai ʼe maʼuhiga te logo tahi ʼo te ʼu famili.”
Ko te tokolahi—tatau aipe kia nātou kau Kilisitiano ʼaē kua foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua—ʼe nātou lotohoha, peʼe lotovaivai peʼe hage ʼe nātou logo tokotahi. Koia ʼe tonu ke tou fakafetaʼi ki te tokoni ʼofa ʼaē ʼe foaki mai e te kokelekasio ʼa te ʼAtua!—1 Tesalonika 5:14.
◆ Te ʼu malaʼia pea mo te ʼu tuʼutāmaki. Koutou fakakaukauʼi age mo kapau la neʼe vela fuli takotou ʼu meʼa ʼi te ulo ʼo tokotou ʼapi ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te famili ʼe nātou toko fā. Mole tuai pea neʼe hoko kia nātou te meʼa ʼaē neʼe nātou ʼui ʼe ‘ko te meʼa ʼaē ʼe mole toe galo anai kia nātou, he neʼe nātou sio lelei ai ki te ʼofa moʼoni ʼa te hahaʼi ʼa Sehova.’ ʼE nātou fakamahino fēnei: “Neʼe telefoni fakavilivili mai te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane, moʼo fakaloto mālohiʼi mātou. Neʼe tagi tuʼumaʼu te telefoni. Ko te lototokaga fakamalotoloto ʼo te kokelekasio pea mo tonatou ʼofa neʼe malave ʼaupito kia mātou pea neʼe mātou fetāgihi ʼi tamatou loto fakafetaʼi kia nātou.”
Mole tuai pea ko te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke toe laga te fale ʼo te famili ʼaia e he ʼu tēhina. Neʼe ʼui fēnei e te fafine ʼe nātou vāhaʼa fale: “ ʼE tonu ke koutou sio kiai! Ko te ʼu hahaʼi kehekehe ʼaē ʼe nātou gāue ʼi henī—ʼe ʼi ai te ʼu tagata, mo te ʼu fafine, mo te hahaʼi ʼuli pea mo te hahaʼi ʼe lea faka Sepania!” Neʼe ko te fakamoʼoni lelei ʼaia ʼo te ʼofa fakatautehina.—Soane 13:35.
Tahi ʼaē meʼa, neʼe foaki age e he ʼu tēhina ki te famili ʼaia he ʼu mutuʼi meʼa, mo te meʼa kai pea mo he falā. Neʼe ʼui fēnei e te tāmai: “Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼo te Po Tapu kae ʼe feala ke mātou ʼui ʼe mole he tahi neʼe fai ki ai te faʼahiga agalelei ʼaia ʼaē neʼe fai mai kia mātou.” Pea neʼe nātou toe ʼui fēnei: “Kua puli māmālie te ʼu suvenia ʼo ʼuhiga mo te vela pea ʼe fetogi ʼaki te ʼu suvenia ʼo ʼuhiga mo tomatou ʼu kaumeʼa lelei pea mo te ʼu agalelei ʼaē neʼe fai mai kia mātou. ʼE mātou fakamālo kia Sehova tomatou Tāmai ʼaē ʼi selo, he neʼe ina foaki mai he famili fakatautehina ʼe logo tahi ʼi te malamanei pea ʼe mātou loto fakafetaʼi heʼe mātou kau kiai!”
ʼE mahino ia, ʼe mole feala ke fai te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu tuʼutāmaki fuli pea ʼe mole ko he maʼua ke fai. Kae ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakahā mai te faʼahiga lagolago ʼaē ʼe feala ke fai e te kokelekasio.
Te Poto Fakaʼatua
Ko te tokolahi neʼe nātou maʼu ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano he tahi meʼa ʼe feala ke nātou maʼu ai he tokoni pea mo te mālohi. Koteā koa te meʼa ʼaia? ʼE ko te ʼu tohi ʼaē ʼe fai e “te kaugana agatonu mo fakapotopoto,” tāfito la te ʼu nusipepa ʼaē ko Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous! Moʼo foaki he ʼu tokoni aga fakapotopoto pea mo he ako ʼe ʼaoga, ʼe fakatafito te ʼu tohi ʼaia ki te poto fakaʼatua ʼaē ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu. (Pesalemo 119:105) ʼE hilifaki ki te ʼatamai mālama faka Tohi-Tapu te ʼu kumi loloto ʼo ʼuhiga mo te lotohoha, mo te tokoni ki he tahi neʼe fakaʼalikiʼi, mo te ʼu fihifihia faka sosiale pea mo faka ekonomika, pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe tau mo te kau tūpulaga pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu fenua māsisiva. Kae ko te ʼu tohi ʼaia ʼe lagolago tāfito ki te ala ʼa Sehova heʼe ko te faʼahiga maʼuli ʼaia ʼaē ʼe lelei tokotahi.—Isaia 30:20, 21.
ʼI te taʼu fuli, ʼe momoli te ʼu lauʼi afe tohi ki te Sosiete Watch Tower pea ʼe fai ai te ʼu fakamālo. Ohage la, ʼo ʼuhiga mo te alatike ʼi te Réveillez-vous! neʼe talanoa ki te fakamate, neʼe tohi fēnei e te talavou Lusia: “Neʼe ʼau tau lotohoha, . . . pea neʼe tuʼa lahi taku fia fakamate. ʼAki te alatike ʼaia neʼe mahino ai kia ʼau, ʼe tokoni mai anai te ʼAtua ke ʼau lava tauʼi toku ʼu fihifihia. ʼE ina loto ke ʼau maʼuli. ʼE ʼau fakamālo kia te ia he neʼe lagolago kia ʼau ʼaki te alatike ʼaia.”
Kapau ʼe hage ʼe lahi fau te ʼu maveuveu ʼaē ʼe hoko kia koutou, pea ʼe feala ke koutou tui papau ʼe koutou maʼu anai te fīmālie ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. Ei, kapau ʼe fakavaivaiʼi koutou e te mālama heʼeʼofa ʼaenī, pea ʼe feala ke koutou maʼu te mālohi ʼi te kautahi ʼa Sehova. ʼI takotou ʼosi maʼu te tokoni ʼaia, ʼe feala anai ke koutou manatu tahi mo te tuagaʼane ʼaē neʼe mahaki kovi tona ʼohoana pea neʼe ina lava tauʼi tona mamahi. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼAki te ʼofa pea mo te tokaga ʼaē neʼe fai mai kia mātou, neʼe hage neʼe toʼo mātou e Sehova ʼi tona ʼu nima ke mātou kātakiʼi te ʼu fihifihia ʼaia. ʼE ʼau loto fakafetaʼi ʼaupito heʼe ʼau kau ki te kautahi taulekaleka ʼa Sehova!”
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa.
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼE feala hatatou tokoni ki te kau mahaki, mo te hahaʼi putu pea mo he tahi ʼu hahaʼi ʼe lotomamahi