Koteā ʼAē ʼe Kole Mai e Sehova Kia Tatou Ia ʼAho Nei?
“Nee mavae mai te ao he leo nee ui maʼana: ‘E ko toku Alo aeni, te Ofaina, ia te ia e katoa ai toku loto, koutou fakalogo kia te ia!’ ”—Mateo 17:5.
1. Neʼe fakahoko ʼanafea te fakatuʼutuʼu ʼo te Lao?
NEʼE foaki e Sehova ki te puleʼaga ʼo Iselaele te Lao neʼe lahi tona ʼu agaaga kehekehe. ʼO ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko he u tuutuuni fakasino nee fakamaua o kaku ki te temi o te Fakafoou.” (Hepeleo 9:10) Neʼe taki e te Lao te toe ʼo te kau Iselaelite ke nātou tali ko Sesu te Mesia, pea neʼe fakahoko ai te fakatuʼutuʼu ʼo te Lao. Koia neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Ko te tauʼaga o te lao e ko Kilisito.”—Loma 10:4; Kalate 3:19-25; 4:4, 5.
2. Ko ai ʼaē neʼe mulimuli ki te Lao pea ko te temi fea ʼaē neʼe mole kei nātou fakalogo kiai?
2 Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole maʼua ke tou mulimuli ki te Lao ia ʼaho nei? ʼI tona fakahagatonu, ko te tokolahi ʼo te hahaʼi neʼe mole he temi neʼe nātou fakalogo ai ki te Lao, ohage ko tona ʼui e te tagata fai pesalemo: “ ʼE fakahā [e Sehova] tana folafola kia Sakopo, tana ʼu fakatuʼutuʼu pea mo tana ʼu faifakamāu ki Iselaele. Neʼe mole ina fai feiā ki he tahi fenua; pea ʼo ʼuhiga mo tana ʼu faifakamāu, neʼe mole nātou ʼiloʼi.” (Pesalemo 147:19, 20) ʼI te fakatuʼu e te ʼAtua te fuakava foʼou ʼaē neʼe fakatafito ki te sakilifisio ʼo Sesu, neʼe mole kei maʼua ki te puleʼaga ʼo Iselaele ke fakalogo ki te Lao. (Kalate 3:13; Efeso 2:15; Kolose 2:13, 14, 16) Kapau ʼe mole kei maʼua ke kita mulimuli ki te Lao, pea koteā ʼaē ʼe kole mai e Sehova kia nātou ʼaē ʼe nātou fia tauhi kia te ia ia ʼaho nei?
Te Meʼa ʼAē ʼe Kole Mai e Sehova
3, 4. (a) Koteā ʼaē ʼe kole tāfito mai e Sehova kia tatou ia ʼaho nei? (b) He koʼe koa ʼe tonu ke tou mulimuli lelei ki te ʼu tapugā vaʼe ʼo Sesu?
3 ʼI te taʼu fakaʼosi ʼo te minisitelio ʼo Sesu, ko tana ʼu ʼapositolo ko Petelo, mo Sake pea mo Soane neʼe nātou ʼolo mo ia ki te moʼuga māʼoluga, neʼe lagi ko te tumutumu ʼo te Moʼuga ko Helemone. Neʼe nātou sio ai ki te hā fakakikite ʼa Sesu ʼi tona kolōlia taulekaleka, pea neʼe nātou logo ai ki te leʼo ʼo te ʼAtua neʼe ina ʼui fēnei: “E ko toku Alo aeni, te Ofaina, ia te ia e katoa ai toku loto, koutou fakalogo kia te ia.” (Mateo 17:1-5) ʼE ko te meʼa tāfito ʼaia ʼaē ʼe kole mai e Sehova ke tou fai—ke tou fakalogo ki tona ʼAlo pea ke tou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki pea mo tana ʼu akonaki. (Mateo 16:24) Koia neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Neʼe mamahi foki ia Kilisito maʼa koutou, ʼo ina tuku atu kia koutou he faʼifaʼitaki ke koutou mulimuli lelei ki tona ʼu tapugā vaʼe.”—1 Petelo 2:21, MN.
4 He koʼe koa ʼe tonu ke tou mulimuli lelei ki te ʼu tapugā vaʼe ʼo Sesu? Koteʼuhi ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova ʼAtua mokā tou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu. Neʼe ina ʼiloʼi lelei te Tāmai he neʼe kua fualoa tanā nonofo fakatahi ʼi muʼa ʼo tana haʼu ki te kele. (Tāʼaga Lea 8:22-31; Soane 8:23; 17:5; Kolose 1:15-17) ʼI tana kei nofo ʼi te kele, neʼe agatonu Sesu ʼi tana fakafofoga tana Tāmai. Neʼe ina fakamahino fēnei: “E au tala ia mea nee ako mai e te Tamai kia te au.” Neʼe faʼifaʼitakiʼi lelei e Sesu ia Sehova, koia neʼe ina lava ʼui ai: “Ko ae kua mamata kia te au, kua mamata ia ki te Tamai.”—Soane 8:28; 14:9.
5. Koteā te lao ʼaē ʼe fakalogo kiai te kau Kilisitiano, pea neʼe kamata fakaʼaogaʼi ʼanafea?
5 Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼo fakalogo kia Sesu pea mo faʼifaʼitakiʼi ia ia? Ko tona faka ʼuhiga koa ke tou mulimuli ki he lao? Neʼe tohi fēnei e Paulo: “E mole au fatogia ki te lao.” Neʼe talanoa ki “te fuakava ʼāfea,” te fuakava ʼo te Lao ʼaē neʼe fai e te ʼAtua mo Iselaele. Neʼe ʼui e Paulo ‘ko tana lao e ko Kilisito.’ (1 Kolonito 9:20, 21; 2 Kolonito 3:14, MN) ʼI te fakaʼosi ʼo te fuakava ʼāfea ʼo te Lao, neʼe kamata fakaʼaogaʼi he “fuakava foʼou” ʼaki “te lao a Kilisito,” ʼaē ʼe ina fakamaʼua ki te kau kaugana fuli ʼa Sehova ke nātou fakalogo kiai.—Luka 22:20, MN; Kalate 6:2; Hepeleo 8:7-13.
6. E feafeaʼi “te lao a Kilisito,” pea e feafeaʼi hatatou fakalogo kiai?
6 Neʼe mole kole e Sehova ke hiki “te lao a Kilisito” ki he tohi, pea ke fakatuʼutuʼu tona ʼu agaaga kehekehe, ohage ko te fuakava ʼāfea ʼo te Lao. Ko te lao foʼou ʼaia ki te kau tisipulo ʼa Sesu, ʼe mole ko he lisi ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tonu ke nātou fai peʼe kailoa. Kae ʼi tana Folafola, neʼe taupau ai e Sehova te ʼu fakamatala katoa e fā ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo tona ʼAlo pea mo tana ʼu akonaki. Tahi ʼaē meʼa, neʼe foaki e te ʼAtua tona laumālie ki te kau ʼuluaki tisipulo ʼa Sesu ke nātou tohi te ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ke fai, mo te ʼu meʼa ʼo te kokelekasio, te aga ʼi te famili pea mo te tahi ʼu meʼa. (1 Kolonito 6:18; 14:26-35; Efeso 5:21-33; Hepeleo 10:24, 25) Kapau ʼe tou faka ʼalutahi totatou maʼuli mo te faʼifaʼitaki ʼa Sesu Kilisito pea mo tana ʼu akonaki, pea mo tou fakalogo ki te ʼu tokoni ʼo te kau faitohi ʼo te Tohi-Tapu ʼo te ʼuluaki sēkulō, pea ʼe tou fakalogo ai ki “te lao a Kilisito.” ʼE ko te faʼahi ʼaia ʼaē ʼe kole mai e Sehova ki tana kau kaugana ia ʼaho nei.
Te Maʼuhiga ʼo Te ʼOfa
7. Neʼe faka maʼuhigaʼi feafeaʼi e Sesu te tafitoʼaga ʼo tana lao ʼi te lolotoga ʼo te Pāsikate fakamuli mo tana kau ʼapositolo?
7 ʼI te Lao neʼe kua maʼuhiga te ʼofa, kae ʼi te lao ʼa Kilisito ʼe ko tona tafitoʼaga ʼaia. Neʼe hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe fakatahi ai Sesu mo tana kau ʼapositolo moʼo fakamanatuʼi te Pāsikate ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. ʼO mulimuli ki te fakamatala nounou ʼa te ʼapositolo ko Soane ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te po ʼaia, neʼe talanoa tuʼa 28 ia Sesu ki te ʼofa. Neʼe mahino lelei ai ki te kau ʼapositolo te manatu tāfito ʼo tana lao. ʼE feala hatatou tokagaʼi te ʼu ʼuluaki palalau ʼa Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia, ʼi tana ʼui ʼaē: “I muà o te Pasikate, pea i te iloiʼage e Sesu kua hoko mai tona hola ke alu ai mai te malama-nei ki te Tamai, nee ofa kia natou ae aʼana i te malama-nei, nee ofa ia natou ki te gataʼaga.”—Soane 13:1.
8. (a) Koteā ʼaē neʼe hā ai neʼe fihi tuʼumaʼu te kau ʼapositolo? (b) Neʼe akoʼi feafeaʼi e Sesu te agavaivai ki tana kau ʼapositolo?
8 Neʼe ʼofa Sesu ki tana kau ʼapositolo, logope la neʼe hage neʼe mole lava tana ʼu faiga moʼo tokoni kia nātou ke nātou tekeʼi tanatou holi mālohi ki te maʼu tuʼulaga pea mo te fia pule. ʼI he ʼu māhina ʼi muʼa ʼo tanatou tau ki Selusalemi, ‘nee natou fe’talanoaʼaki i te ala pe ko ai ae nee lahi pau.’ ʼI muʼa ʼo tanatou hū ki te kolo moʼo fai te Pāsikate, neʼe nātou toe kē ʼo ʼuhiga mo tonatou tuʼulaga. (Maleko 9:33-37; 10:35-45) Neʼe kei nātou tau mo te fihifihia ʼaia, ohage ko tona hā ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi tanatou hū ki te kogafale fata moʼo fai fakatahi ai tonatou Pāsikate fakamuli. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe mole he tahi ia nātou neʼe ina fakaʼaogaʼi te faigamālie ʼaia moʼo fufulu te ʼu vaʼe ʼo tonatou ʼu kaumeʼa, he neʼe ko te agaʼi fenua ʼaia neʼe fai moʼo tali ki te kau fakaafe. Moʼo akoʼi age kia nātou te agavaivai, neʼe fufulu e Sesu totonu tonatou ʼu vaʼe.—Soane 13:2-15; 1 Timoteo 5:9, 10.
9. Neʼe fakatokatoka feafeaʼi e Sesu te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te hili ʼo te Pāsikate fakamuli?
9 Kae logola te ako ʼaia, koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe toe hoko ʼi te hili ʼo te Pāsikate pea mo te ʼosi fakatuʼutuʼu e Sesu te Fakamanatu ʼo tana mate ʼaē ka haʼu. ʼE ʼui fēnei ʼi te Evaselio ʼo Luka: “Nee natou fe’fihiʼaki, pe ko ai e mata mai e lahi ia natou.” Neʼe mole ʼita ia Sesu ki tana kau ʼapositolo pea neʼe mole ina fakamālaloʼi nātou, kae ʼaki he agalelei neʼe ina tokoniʼi nātou ke nātou kehe mo te ʼu pule ʼo te mālama ʼaē ʼe fia maʼu tuʼulaga. (Luka 22:24-27) Neʼe ina fakahā leva te meʼa ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te tafitoʼaga ʼo te lao ʼa Kilisito, ʼo ina ʼui fēnei: “E au foaki atu kia koutou he fekau foou, koutou feʼofaʼaki o hage ko au, nee au ofa ia koutou, pea koutou feʼofaʼaki.”—Soane 13:34.
10. Koteā te fakatotonu ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana kau tisipulo, pea koteā tona faka ʼuhiga?
10 Ki muli age ʼi te afiafi ʼaia neʼe fakamahino e Sesu peʼe tonu ke feafeaʼi te ʼofa ʼa te kau Kilisitiano. Neʼe ina ʼui fēnei: “Koeni taku fekau, ke koutou feʼofaʼaki o hage ko toku ofa ia koutou. E mole he tahi e ina maù he ofa lahiʼage i te ofa o ia ae e ina momoli tona mauli ke matehi o uhiga mo ona kaumea.” (Soane 15:12, 13) Neʼe fia ʼui koa e Sesu, ʼe tonu ki tana kau tisipulo ke nātou tali lelei ke nātou mate maʼa tonatou ʼu tēhina? Neʼe ko te mahino ʼaia ʼa Soane ʼaē neʼe nofo ʼi ai, he neʼe ina tohi fēnei ki muli age: “Aki te mea aeni kua tou iloi te ofa: iaʼia, Sesu, nee ina foaki tona mauli o uhiga mo tatou; pea mo tatou e maua ke tou foaki totatou mauli o uhiga mo otatou tehina.”—1 Soane 3:16.
11. (a) ʼE tou fakahoko feafeaʼi te lao ʼa Kilisito? (b) Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Sesu?
11 Koia ʼe mole tou fakahoko te lao ʼa Kilisito ʼaki pe tatatou akoʼi ki te hahaʼi ko ai ia ia. ʼE toe tonu foki ke tatau totatou maʼuli pea mo tatatou aga mo Sesu. ʼE moʼoni, neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu he ʼu kupu matalelei ʼi tana faiakonaki, kae neʼe ina toe tuku foki mo he faʼifaʼitaki lelei. Logola ko Sesu neʼe ko he laumālie mālohi ʼi te lagi, kae neʼe ina toʼo te faigamālie ʼaē ke ina fai te finegalo ʼo tana Tāmai ʼi te kele, pea mo fakahā mai peʼe tonu ke feafeaʼi totatou maʼuli. Neʼe agavaivai, mo agalelei pea mo lototokaga, ʼo tokoni ki te hahaʼi mafasia pea mo ogosia. (Mateo 11:28-30; 20:28; Filipe 2:5-8; 1 Soane 3:8) Pea neʼe uga e Sesu tana kau tisipulo ke nātou feʼofani, ohage pe ko tana ʼofa kia nātou.
12. He koʼe koa ʼe feala hatatou ʼui ko te lao ʼa Kilisito ʼe mole ina fakasiʼisiʼi tatatou ʼofa kia Sehova?
12 Koteā te tuʼulaga ʼo te ʼofa kia Sehova—te fakatotonu tāfito ʼo te Lao—ʼi te lao ʼa Kilisito? (Mateo 22:37, 38; Kalate 6:2) ʼE tuʼulaga lua koa? Kailoa! Ko te ʼofa kia Sehova pea mo te feʼofani ʼa te kau Kilisitiano ʼe nā ʼalutahi. ʼE mole feala hakita ʼofa moʼoni kia Sehova mo kapau ʼe mole kita ʼofa ki tokita tēhina, he neʼe fakatokagaʼi fēnei mai e te ʼapositolo ko Soane: “Kapau e lau e he tahi: ‘E au ofa ki te Atua,’ pea fehia ki tona tehina, e ko he tagata kaka. He ko ae e mole ofa ki tona tehina e sio ki ai, e mole feala tana ofa ki te Atua ae e mole sio ki ai.”—1 Soane 4:20; fakatatau mo 1 Soane 3:17, 18.
13. Neʼe koteā te fua ʼo te fakalogo ʼa te kau tisipulo ki te fakatotonu foʼou ʼaē neʼe fai e Sesu?
13 ʼI tana foaki ki tana kau tisipulo te fakatotonu foʼou ʼaē ke nātou feʼofani ohage ko tana ʼofa kia nātou, neʼe fakamatala e Sesu te fua ʼo te ʼofa ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Aki te mea aia, e iloi anai e te tagata fuape, ko koutou ko aku tisipulo, kapau e koutou maù te feʼofaʼofani.” (Soane 13:35) Neʼe ʼui e Tertullien, ʼaē neʼe maʼuli ia taʼu e teau ʼi te kua mate ʼa Sesu, neʼe maʼu te feʼofaʼofani ʼaia e te kau ʼuluaki Kilisitiano. Neʼe ina fakahā te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te hahaʼi neʼe mole Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te kau tisipulo ʼa Kilisito: ‘Koutou sio ki tanatou feʼofani pea ʼe nātou lotolelei ke nātou mate maʼa tonatou ʼu tēhina.’ ʼE feala ke tou fai te fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE feiā koa taku ʼofa ki toku ʼu tēhina Kilisitiano moʼo fakamoʼoni ai ko ʼau ko he tisipulo ʼa Sesu?’
Tou Fakahā Tatatou ʼOfa
14, 15. He koʼe ʼe lagi faigataʼa hatatou fakalogo ki te lao ʼa Kilisito, kae koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni mai kia tatou ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
14 ʼE maʼuhiga tāfito ke fakahā e te kau kaugana ʼa Sehova te ʼofa ʼa Kilisito. Kae ʼe faigataʼa koa kia koutou hakotou ʼofa ki he ʼu tēhina Kilisitiano heʼe nātou manatu pe kia nātou totonu? Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou palalau kiai, māʼia mo te kau ʼapositolo neʼe nātou fefihiʼaki pea mo nātou manatu pe kia nātou totonu. (Mateo 20:20-24) ʼO feiā mo te kau Kalate, neʼe nātou fefihiʼaki. ʼI te ʼosi fakahā age kia nātou e Paulo, ʼe fakahoko te Lao ʼaki te feʼofani, neʼe ina fai te fakatokaga ʼaenī: “Pea kapau e koutou feʼusiʼusiʼaki mo fe’kaikaiʼaki, koutou tokaga naa koutou fe’tamateiʼaki.” Neʼe ina fakakeheʼi te ʼu gāue ʼo te kakano pea mo te fua ʼo te laumālie ʼa te ʼAtua, ʼosi ʼaia pea neʼe ina toe fai te fakaloto mālohi ʼaenī: “Aua naa tou fiameamea, ia tatou, naa tou fe’polepoleʼaki mo fe’mahekaʼaki.” Pea ina toe uga fēnei: “Koutou fe’fuaʼaki autou kavega, pea e koutou fakahoko anai te lao a Kilisito.”—Kalate 5:14–6:2.
15 ʼE mamafa fau koa kia tatou te fakamaʼua mai e Sehova ke tou fakalogo ki te Lao ʼa Kilisito? Logope la ʼe lagi faigataʼa ke tou agalelei kia nātou ʼaē neʼe nātou fai mai he ʼu palalau fefeka pea mo nātou fakaloto mamahiʼi tatou, kae ʼe tonu ke tou “liliu ko te faifaitaki o te Atua, ke tuha mo he u fanau ofaina; [ʼo tou] mauli i te ofa.” (Efeso 5:1, 2) ʼE tonu ke tou haga tokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe ‘ina fakamooni mai tona ofa kia tatou i te temi aeni: nee puluhia Kilisito o uhiga mo tatou, i te temi nee kei tou agahala ai.’ (Loma 5:8) ʼI tatatou faiga ke tou tokoni ki te hahaʼi, ʼo kau kiai mo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou gaohi koviʼi tatou, ʼe feala hatatou fiafia heʼe tou ʼiloʼi ʼe tou faʼifaʼitakiʼi te ʼAtua, pea ʼe tou fakalogo ki te lao ʼa Kilisito.
16. ʼE tou fakahā feafeaʼi tatatou ʼofa ki te ʼAtua pea mo Kilisito?
16 ʼE tonu ke tou manatuʼi ʼe tou fakahā tatatou ʼofa ʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai, kae mole gata ʼaki pe tatatou ʼu palalau. ʼI te tahi lakaga, neʼe faigataʼa kia Sesu tana fai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼuhi ko te ʼu meʼa kehekehe ʼaē neʼe feala ke hoko ai. Neʼe faikole fēnei ia Sesu: “Tamai, kapau e ke finegalo ki ai, ke fakalaka mamao te ipu aeni maia te au.” Kae ʼosi ʼaia pea ina toe ʼui: “Logope, ke aua naa fai ki toku loto kae faipe ki tou finegalo!” (Luka 22:42) Logope la te ʼu mamahi fuli ʼaē neʼe tau mo Sesu, kae neʼe ina fai te finegalo ʼa te ʼAtua. (Hepeleo 5:7, 8) Ko tatatou fakalogo ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo tatatou ʼofa, pea ʼe tou fakahā ai ʼe tou ʼiloʼi, ʼe lelei tokotahi te ala ʼa te ʼAtua. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te ofa aeni o te Atua: ke tou taupau tana u fekau.” (1 Soane 5:3) Pea neʼe ʼui e Sesu ki tana kau ʼapositolo: “Kapau e koutou ofa ia te au, e koutou taupau anai aku fekau.”—Soane 14:15.
17. Koteā te fakatotonu makehe ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana kau tisipulo, pea ʼe tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe toe fai kia tatou te fakatotonu ʼaia ia ʼaho nei?
17 Neʼe fakatotonu e Kilisito ki tana kau tisipulo ke nātou feʼofani, kae koteā te tahi fakatotonu makehe ʼaē neʼe ina fai kia nātou? Neʼe ina fakatotonu age ke nātou fai te gāue faka mafola ʼaē neʼe ina akoʼi age. Neʼe ʼui fēnei e Petelo: “Neʼe ina fakatotonu mai kia tatou ke tou faka mafola ki te hahaʼi.” (Gaue 10:42, MN) Neʼe fai e Sesu te fakatotonu makehe ʼaenī: “Koia, koutou olo o fakahoko he u tisipulo i te atu puleaga, papitema natou i te Huafa o te Tamai, mo te Alo, mo te Laumalie-Maonioni. Koutou fakaʼako natou ki te taupau o meafuape nee au fakatotonu kia koutou.” (Mateo 28:19, 20; Gaue 1:8) Neʼe fakahā e Sesu ʼe toe tonu anai foki ke mulimuli te kau Kilisitiano ki te fakatotonu ʼaia ʼi te temi nei, “te temi fakaʼosi,” he neʼe ina ʼui fēnei: “Ka fagonogono anai te Logolelei aeni o te Puleaga ki te kelekele katoa, ko he fakamooni ki te hahai pagani fuape pea e hoko anai mo te fakaosi.” (Taniela 12:4; Mateo 24:14) Koia ʼe ko te finegalo ʼo te ʼAtua ke tou fai faka mafola. Kae ʼi te manatu ʼa ʼihi, ʼe lahi fau te fakamaʼua ʼaia ʼa te ʼAtua. ʼE moʼoni koa te faʼahi ʼaia?
ʼE Hage ʼe Faigataʼa
18. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi mokā tou tau mo he ʼu mamahi ʼuhi ko tatatou fai te meʼa ʼaē ʼe kole mai e Sehova?
18 Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou palalau kiai, neʼe kole e Sehova ki te hahaʼi ke nātou mulimuli ki te ʼu fakamaʼua kehekehe ʼi te lolotoga ʼo te hisitolia. Pea ʼaki te temi neʼe fetogi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina kole age ki te hahaʼi, pea neʼe fetogi mo te ʼu ʼahiʼahi ʼaē neʼe hoko kia nātou. Neʼe hoko ki te ʼAlo ʼofaina ʼo te ʼAtua he ʼu ʼahiʼahi kovi ʼaupito, pea neʼe hoko kia te ia he mate fakamataku, he neʼe ina fai te meʼa ʼaē neʼe kole age e te ʼAtua. ʼE tonu ke tou manatuʼi ʼe mole ko te hala ʼa Sehova mokā hoko kia tatou he ʼu ʼahiʼahi, pea mokā tou mamahi heʼe tou fai te meʼa ʼaē ʼe ina kole mai. (Soane 15:18-20; Sakopo 1:13-15) Ko te agatuʼu ʼa Satana ki te ʼAtua neʼe iku ki te agahala, mo te mamahi pea mo te mate, pea neʼe ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe faigataʼa ai tatatou fai te meʼa ʼaē ʼe kole mai e Sehova ki tana kau kaugana.—Sopo 1:6-19; 2:1-8.
19. He koʼe ʼe ko he pilivilesio hatatou fai te meʼa ʼaē ʼe kole mai e te ʼAtua ʼaki tona ʼAlo?
19 ʼAki tona ʼAlo, ʼe takitaki e Sehova Tana kau kaugana, ʼi te temi ʼaenī ʼo te fakaʼosi, ke nātou kalagaʼi ʼi te malamanei katoa ko te puleʼaki pe e tahi ki te ʼu mamahi ʼo te tagata ʼe ko te ʼafio ʼo te Puleʼaga. Ko te Puleʼaga ʼaia ʼo te ʼAtua ʼe ina pulihi anai te ʼu fihifihia fuli ʼo te kele—te tau, te fai fakapō, te masiva, te matutuʼa, te mahaki pea mo te mate. ʼAki te Puleʼaga, ʼe toe fakatuʼu anai he palatiso kelekele pea ʼe fakatuʼuake ai anai te kau mate. (Mateo 6:9, 10; Luka 23:43; Gaue 24:15; Apokalipesi 21:3, 4) ʼE ko he pilivilesio hatatou kalagaʼi te logo lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia! ʼE hā lelei mai, ʼe mole faigataʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼe kole mai e Sehova. Kae ko Satana te Tevolo pea mo tona mālama ʼaē ʼe nā fakatupu te ʼu fakafeagai ʼaē ʼe hoko kia tatou.
20. ʼE lava feafeaʼi hatatou tauʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe fakatupu e te Tevolo?
20 ʼE lava feafeaʼi hatatou tauʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe fakatupu e Satana? ʼI tatatou manatuʼi te ʼu palalau ʼaenī: “Ke ke fakapotopoto toku foha pea mo ke fakafiafia toku loto, ke feala haku tali kia ia ʼaē ʼe manukinuki kia te ʼau.” (Tāʼaga Lea 27:11) Neʼe faka fealagia e Sesu ke tali Sehova ki te fakafifihi ʼa Satana ʼi tana līaki tona maʼuli fīmālie ʼi te lagi moʼo fai te finegalo ʼo tana Tāmai ʼi te kele. (Isaia 53:12; Hepeleo 10:7) ʼI tona ʼuhiga tagata, neʼe kātakiʼi e Sesu te ʼu ʼahiʼahi fuli ʼaē neʼe hoko kia te ia, māʼiape la mo te mate ʼi te pou fakamamahi. Kapau ʼe tou mulimuli kia te ia ʼi tona ʼuhiga Faʼifaʼitaki, ʼe tou toe kātakiʼi anai mo te ʼu mamahi pea ʼe tou fai anai te meʼa ʼaē ʼe kole mai e Sehova kia tatou.—Hepeleo 12:1-3.
21. Koteā takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼaē neʼe fakahā mai e Sehova pea mo tona ʼAlo?
21 ʼI meʼa makehe te ʼofa ʼaē neʼe fakahā mai kia tatou e te ʼAtua pea mo tona ʼAlo! ʼAki te sakilifisio ʼa Sesu, ʼe ʼamanaki te hahaʼi talagafua ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te Palatiso. Koia ʼaua naʼa tou tuku he meʼa ke ina pulihi tatatou ʼamanaki ʼaia. Kae tou faka maʼuhigaʼi te meʼa ʼaē neʼe faka fealagia e Sesu, ohage ko tona fai e Paulo ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “[Ko] te Alo o te Atua, i tona ofa ia te au nee ina tukuʼage iaʼia o uhiga mo au.” (Kalate 2:20) Pea ʼofa pe ke tou fakahā tatatou loto fakafetaʼi ki totatou ʼAtua ʼofa ko Sehova ʼaē ʼe mole ina kole mai ʼi he temi he meʼa ʼe mamafa fau.
E Feafeaʼi Hakotou Tali?
◻ Koteā ʼaē ʼe kole mai e Sehova kia tatou ia ʼaho nei?
◻ ʼI te afiafi fakamuli ʼaē neʼe fakatahi ai mo tana kau ʼapositolo, neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te maʼuhiga ʼo te ʼofa?
◻ ʼE lava feafeaʼi hatatou fakahā tatatou ʼofa ki te ʼAtua?
◻ He koʼe koa ʼe ko he pilivilesio hatatou fai te meʼa ʼaē ʼe kole mai e Sehova kia tatou?
[Paki ʼo te pasina 23]
Koteā te ako ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi tana fufulu te ʼu vaʼe ʼo tana kau ʼapositolo?
[Paki ʼo te pasina 25]
Logola te ʼu fakafeagai, kae ʼe ko he pilivilesio taulekaleka hatatou fakahā te logo lelei