ʼE Gāue Feafeaʼi Te Laumālie ʼo Te ʼAtua Ia ʼAho Nei?
NEʼE ko he tagata hapaea talu mai tana tupu. ʼI te ʼaho fuli, neʼe heka ʼi te matapā ʼo te fale lotu ʼaē ʼe higoa ko Taulekaleka, ʼo kole meʼa ʼofa ki te hahaʼi ʼaē neʼe hū ki te fale lotu. Kae ʼi te tahi ʼaho, neʼe foaki ki te tagata kainono ʼaia mo māʼimoa he meʼa ʼofa neʼe maʼuhiga age ʼi he ʼu kiʼi foʼi piesi. Neʼe fakamālōlō!—Gaue 3:2-8.
Logope la neʼe ko te ʼu ʼapositolo ko Petelo pea mo Soane ʼaē neʼe nā “fakatuuʼake ia” te tagata ʼaia pea “malohi atu aipe ona vae,” kae neʼe mole nā ʼui neʼe ko nāua ʼaē neʼe nā fakamālōlō. Koteā tona tupuʼaga? Neʼe fakamahino tonu e Petelo, ʼo ina ʼui fēnei: “Kaiga Iselaele, pe kotea te tupuaga o tautou ofolele ki te tagata-nei, pea mo te tupuaga o tautou punamauli kia maua, o hage nee ma fakahaele ia aki homa malohi, pe ko homa maonioni?” Koia, neʼe mahino kia Petelo pea mo Soane, neʼe mole nā fakahoko te milakulo ʼaia ʼaki tonā mālohi, kae ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua.—Gaue 3:7-16; 4:29-31.
ʼI te temi ʼaia, neʼe fai te ʼu “gaue manamana” ʼaia moʼo fakamoʼoni ʼe lagolago te ʼAtua ki te kokelekasio faka Kilisitiano foʼou ʼaia. (Hepeleo 2:4) Kae neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo, ka ʼosi fakahoko te fakatuʼutuʼu ʼaia, pea “ ʼe pulihi anai ia.”a (1 Kolonito 13:8, MN) Koia ʼe mole tou sio ʼi te temi nei ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano moʼoni, ki he ʼu fakamālōlō neʼe fakahoko e te ʼAtua, peʼe ko he ʼu logo faka polofeta, peʼe ko he kapu ʼo he ʼu temonio.
Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole kei gāue te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua? Kailoa ia! Tou vakaʼi he ʼu ʼaluʼaga neʼe gāue ai te laumālie ʼo te ʼAtua ʼi te ʼuluaki sēkulō pea mo tana gāue ʼi te temi ʼaenī.
“Te Laumalie o Te Mooni”
Ko te tahi gāue ʼa te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼe ko te tala, mo te fakamahino, pea mo te fakahā ʼo te ʼu moʼoni. ʼI muʼa ʼo tana mate, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “E kei lahi ia mea e au mau ke au tala atu kia koutou, kae e heeki koutou lavai tona fua i te lakaga-nei. Kae, ko te Laumalie o te mooni, moka haele mai ia, e ina taki anai koutou ki te katoa o te mooni.”—Soane 16:12, 13.
Neʼe folahi “te laumalie o te mooni” ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatahitahi ai te toko 120 kau tisipulo ʼi te kogafale fata ʼi Selusalemi, pea neʼe papitemaʼi nātou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. (Gaue 2:1-4) Neʼe kau te ʼapositolo ko Petelo ia nātou ʼaē neʼe fakatahitahi ki te lafeti ʼaia ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu fuli. Neʼe fonu ia Petelo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, pea neʼe “tuuake” pea neʼe ina fakahā lelei, peʼe ina fakamahino, te ʼu moʼoni ʼo ʼuhiga mo Sesu. Ohage la, neʼe ina toe fakamatala pe neʼe feafeaʼi “te hiki ake . . . ki te toomatau o te Atua” ʼo “Sesu Nasaleti.” (Gaue 2:14, 22, 33) Neʼe toe uga e te laumālie ʼo te ʼAtua ia Petelo ke ina tala fēnei ʼaki he lototoʼa ki te kau Sutea ʼaē neʼe fagono kia te ia: “Ke iloi fakapapau e te api katoa o Iselaele, kua fakanofo e te Atua te Sesu aeni nee koutou [“tutuki ki te pou,” MN] ke Aliki pea ke Kilisito.” (Gaue 2:36) ʼAki te logo fakaʼatua ʼaia ʼaē neʼe tala e Petelo, ko te teitei toko tolu afe hahaʼi “nee natou tali tana akonaki” pea nātou papitema. ʼAki te faʼahiga fai ʼaia, neʼe tokoni te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua moʼo ʼaumai nātou ki te moʼoni.—Gaue 2:37-41.
Neʼe toe fakaʼaogaʼi te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua moʼo akoʼi pea mo fakamanatuʼi te ʼu meʼa. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Kae e fekaui mai anai e te Tamai te Laumalie-Maonioni i toku huafa, te Palakeleto, e ina ako atu anai te meafuape nee au tala atu kia koutou.”—Soane 14:26.
Neʼe fakahoko feafeaʼi e te laumālie maʼoniʼoni te ako ʼaia? Neʼe avahi e te laumālie ʼo te ʼAtua te ʼatamai ʼo te ʼu tisipulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua nātou logo ia Sesu ʼi muʼa atu, ʼaē neʼe mole heʼeki nātou mahino katoa kiai. Ohage la, neʼe ʼiloʼi e te kau ʼapositolo lolotoga tona ʼahiʼahi, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki te kovana Loma ʼo Suta, ko Posio Pilato: “E mole i te malama aeni toku puleagahau.” Kae ʼi te temi ʼaē neʼe hake ai Sesu ki selo hili ʼaho e 40, neʼe kei manatu hala pe te kau ʼapositolo ʼe fakatuʼu anai te Puleʼaga ʼi te kele. (Soane 18:36; Gaue 1:6) ʼE hā mai ai, neʼe mole feala ke mahino katoa te kau ʼapositolo ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Sesu, ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe tufa ai te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi.
Neʼe toe ʼaoga te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, moʼo fakamanatuʼi age te ʼu akonaki kehekehe ʼa Sesu. Ohage la, ʼaki te tokoni ʼa te laumālie ʼo te ʼAtua, neʼe maʼu he mahino foʼou ki te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te mate ʼa Kilisito pea mo tona fakatuʼuake. (Mateo 16:21; Soane 12:16) Ko te toe manatuʼi e te kau ʼapositolo te ʼu akonaki ʼa Sesu, neʼe tokoni ai kia nātou ke nātou palalau ʼaki he lototoʼa ia muʼa ʼo te ʼu hau, mo te kau tuʼi fakamāu, pea mo te kau takitaki lotu.—Maleko 13:9-11; Gaue 4:5-20.
Tahi ʼaē meʼa, neʼe tokoni te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ki te ʼu ʼuluaki Kilisitiano, moʼo takitaki nātou ʼi tonatou minisitelio ki he telituale fua lelei. (Gaue 16:6-10) Neʼe toe uga e te laumālie ʼo te ʼAtua te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ke nātou kau ki te tohi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, ke ʼaoga ki te malamanei katoa. (2 Timoteo 3:16) Koia, ʼe hā lelei mai neʼe gāue te laumālie maʼoniʼoni ʼi he ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼi te ʼuluaki sēkulō. Neʼe mole foaki te laumālie ʼo te ʼAtua moʼo fakahoko pe he ʼu milakulo.
Te Laumālie Maʼoniʼoni Ia ʼAho Nei
Ia ʼaho nei, neʼe toe gāue feiā te laumālie maʼoniʼoni maʼa te kau Kilisitiano moʼoni. Neʼe hā lelei te faʼahi ʼaia ʼaki te kiʼi kūtuga ʼo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Allegheny, ʼi Pennsylvanie, ʼi Amelika, ʼi te fakaʼosi ʼo te vaelua ʼo te 19 sēkulō. Ko te kau ako fakamalotoloto ʼaia ʼo te Tohi-Tapu neʼe nātou fia ʼiloʼi “te mooni.”—Soane 8:32; 16:13.
Ko te tahi ʼi te kūtuga ʼaia, ia Charles Taze Russell, neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo tana kumi te moʼoni faka Tohi-Tapu: “Neʼe ʼau faikole . . . ke feala haku pulihi ʼi toku loto pea mo taku fakakaukau, te ʼu manatu fakapalatahi ʼaē ʼe feala ke fakafeagai mai pea ke takitaki ʼau e tona laumālie ke ʼau mahino lelei.” Neʼe tapuakina e te ʼAtua tana faikole agavaivai ʼaia.
Neʼe vakavakaʼi fakalelei te Tohi-Tapu e Russell pea mo tona ʼu kaugā gāue, pea neʼe lahi te ʼu meʼa neʼe nātou mahino kiai. Neʼe fakamahino fēnei e Russell: “Neʼe mātou mahino ai, lolotoga ni ʼu sēkulō, ko te ʼu magaʼi lotu pea mo te ʼu kūtuga kehekehe neʼe nātou fevaevaeʼaki te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu, ʼo nātou fio ʼaki te ʼu loi pea mo te ʼu manatu hala ʼa te tagata.” Neʼe iku ai ki te meʼa ʼaē neʼe ina fakahigoaʼi ko “te fakaʼaogaʼi hala ʼo te moʼoni.” Koia neʼe taʼomia ai te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ʼi te tuʼuga akonaki faka pagani ʼaē neʼe fakahū ki te Keletiate lolotoga te ʼu sēkulō. Kae neʼe lotomālohi Russell ke ina ʼiloʼi pea ke ina tala te moʼoni.
ʼI te ʼu pasina ʼo te nusipepa Le Phare de la Tour de Sion et Messager de la Présence de Christ, ko Russell pea mo tona ʼu kaugā gāue neʼe nātou tala ʼaki he lototoʼa te ʼu akonaki faka lotu loi ʼaē neʼe mole fakahā te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. ʼO mole hage ko te meʼa ʼaē neʼe māhani kiai te lotu, neʼe mahino kia nātou, ko te nefesi ʼe mate, pea ka tou mamate pea ʼe tou ʼolo ki te faitoka, pea ʼe ko Sehova te ʼAtua moʼoni tokotahi pe pea ʼe mole ko he Tahitolu.
Neʼe ʼita lahi ai te kau takitaki ʼo te Keletiate ʼi te fakahā ʼaia ʼo te ʼu akonaki loi. ʼI tanatou fia taupau tonatou ʼu tuʼulaga maʼuhiga, tokolahi ʼi te kau takitaki lotu Katolika pea mo Polotesita neʼe nātou fai he ʼu fakatuʼutuʼu moʼo tukugakoviʼi ia Russell. Kae neʼe mole lotovaivai ia Russell pea mo tona ʼu kaugā gāue. ʼAki he loto falala, neʼe nātou kumi te takitaki ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e Russell: “Neʼe fakapapau mai e totatou ʼAliki . . . ʼe akoʼi anai tatou e te laumālie maʼoniʼoni ʼo te Tāmai, ʼaē neʼe foaki mai he neʼe kole e Sesu ʼaē neʼe ina totogi tatou, te Fakafelogoi pea mo te Pule.” Pea neʼe ina akoʼi nātou. Ko te kau ako fakamalotoloto ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, neʼe nātou haga fakaʼaogaʼi te ʼu vai maʼa ʼo te moʼoni ʼaē ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu pea mo nātou faka mafola ʼi te malamanei katoa.—Apokalipesi 22:17.
ʼI te temi nei, kua hili kiai te sēkulō mo te tali e te kautahi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo totatou temi, ke takitaki nātou e te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua. ʼI te haga fakatuputupu e te laumālie ʼo Sehova tanatou mahino ʼaē ki te ʼu meʼa fakalaumālie, ʼe loto e te kau Fakamoʼoni ke nātou fai te ʼu fetogi ʼaē ʼe ʼaoga moʼo mulimuli ki te ʼu fakamahino foʼou ʼaia.—Tāʼaga Lea 4:18.
“E Koutou Hoko Anai Ko Oku Fakamooni”
Neʼe fakahā e Sesu te tahi faʼahi ʼe gāue ai anai te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, ʼi tana ʼui fēnei ki tana kau tisipulo: “E koutou tali anai he malohi moka haele mai te Laumalie-Maonioni kia koutou, pea e koutou hoko anai ko oku fakamooni . . . o kaku ki te u tuakoi o te kelekele.” (Gaue 1:8) ʼE kei ʼaoga ki totatou temi te fakapapau ʼa Sesu ʼaē ke ina foaki ki tana ʼu tisipulo te “malohi” pea mo te “Laumalie-Maonioni” moʼo fakahoko te gāue ʼaē neʼe tuku mai e te ʼAtua.
Kua ʼiloa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼuhi ko tanatou gāue fai faka mafola. (Vakaʼi te talanoa.) Koia, ʼe fakahā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te logo ʼo te moʼoni ʼi te ʼu fenua pea mo te ʼu motu e 230 tupu. ʼI he ʼu ʼaluʼaga kehekehe, ʼo feiā mo te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe hoko ai te ʼu tau pea mo nātou lava mamate ai, ʼe nātou kalaga ʼaki he lototoʼa, moʼo lagolago ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Ko tanatou fakamalotoloto ki te minisitelio faka Kilisitiano, ʼe ko he fakamoʼoni mālohi ʼaia ʼe gāue te laumālie maʼoniʼoni ia ʼaho nei. Pea ʼe hā lelei ʼe tapuakina e Sehova ʼAtua tanatou ʼu faiga.
Ohage la ʼi te taʼu ʼaenī kua hili, ko hola e tahi miliale tupu neʼe fakaʼaogaʼi ki te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Koteā tona ʼu fua? Ko teitei hahaʼi e toko 323 439 neʼe nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua ʼi te papitema. Tahi ʼaē meʼa, neʼe fai te ʼu ako Tohi-Tapu foʼou e toko 4 433 884. ʼI tona fakakatoa, neʼe tufa tohi e 24 607 741, mo nusipepa e 631 162 309, pea mo kaupepa e 63 495 728. ʼE ko he fakamoʼoni lahi ʼaia ʼo te gāue ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua.
Te Laumālie ʼo Te ʼAtua Pea Mo Koutou
Ka tali lelei e he tahi te logo lelei, mo mulimuli ʼi tona maʼuli ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua, pea mo ina fakahā tana tui ki te totogi, ʼe feala ai kia ia ke nofo maʼa ia muʼa ʼo te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te taʼi faʼahiga hahaʼi ʼaia: “Ko te Atua . . . e ina foaki kia koutou tona Laumalie-Maonioni.”—1 Tesalonika 4:7, 8; 1 Kolonito 6:9-11.
ʼE lahi totatou ʼu tapuakina mokā tou maʼu te laumālie ʼo te ʼAtua. Koteā te ʼu tapuakina ʼaia? ʼO ʼuhiga mo te tahi tapuakina, ʼe ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko te fua o te Laumalie e ko te ofa, te fiafia, te tokalelei, te kataki, te agalelei, te agaofa, te agatonu, te agamalu, [pea mo] te agalolomi.” (Kalate 5:22, 23) Koia ko te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼe ko he mālohi moʼo uga ʼo tatou ke tou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea ʼe feala ai ki he tahi ke ina maʼu te ʼu kalitate fakaʼatua.
Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe koutou lau te Tohi-Tapu pea mo koutou maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou ako, ʼe feala ke tokoni atu te laumālie ʼo te ʼAtua moʼo fakatuputupu tokotou poto, mo tokotou ʼatamai mālama, mo takotou fakasiosio tonu, mo te poto ʼi te fai ʼo he ʼu tonu, pea mo tokotou ʼu fealagia fakakaukau. Neʼe maʼu e te Hau ko Salomone “te poto pea mo te ʼatamai ʼi hona ʼaluʼaga lahi pea mo he loto ʼe lahi,” he neʼe ina fia fakafiafia te ʼAtua kae mole ko te tagata. (1 Hau 4:29) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe foaki e Sehova tona laumālie maʼoniʼoni kia Salomone, koia ʼe mahino ia, ʼe ina toe foaki anai tona laumālie maʼoniʼoni kia nātou ʼaē ʼe nātou kumi ia ʼaho nei ke nātou fakafiafia ia ia.
ʼE toe tokoni te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ki te kau Kilisitiano ke nātou tauʼi ia Satana mo te kau temonio, mo te mālama agakovi ʼaenī, pea mo tonatou ʼu vaivaiʼaga fakasino. ʼE nātou lavaʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼE tali fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “E au fealagia te meafuape ia Ia ae e ina fakamalohi au.” (Filipe 4:13) ʼE mole feala ke pulihi e te laumālie maʼoniʼoni te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu fakahala; kae ʼe feala ke tokoni atu ke koutou kātakiʼi. Kapau ʼe tou falala ki te laumālie ʼo te ʼAtua, pea ʼe feala ke tou maʼu “te malohi tauʼoluga pau o te Atua” moʼo tauʼi te ʼu faigataʼaʼia peʼe ko te ʼu fihifihia fuli pe.—2 Kolonito 4:7; 1 Kolonito 10:13.
Ka koutou tokagaʼi te ʼu fakamoʼoni fuli ʼaia, pea ʼe mole koutou lotolotolua ki te gāue ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ia ʼaho nei. ʼE foaki e te laumālie ʼo Sehova te mālohi ki tana kau kaugana ke nātou faka mafola tana ʼu fakatuʼutuʼu lahi. ʼE hoko atu tana fakahā te mālama fakalaumālie, pea mo fakaloto mālohiʼi tatatou tui, pea mo tokoni mai ke tou nofo agatonu ki totatou Tupuʼaga. ʼE tou loto fakafetaʼi lahi ki te fakahoko moʼoni e te ʼAtua tana fakapapau, heʼe ina foaki tona laumālie maʼoniʼoni ki tana kau kaugana agatonu ia ʼaho nei!
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Koutou vakaʼi Te Tule Leʼo Fakafalani, ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼAukusito 1972, te alatike “Pourquoi les dons miraculeux de lʼesprit ont-ils cessé ?” ʼi te pasina 500 ki te 504.
[Talanoa ʼo te pasina 10]
Te ʼUi ʼa ʼIhi ʼo ʼUhiga Mo Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova
“Ko te tahi ʼu lotu ʼe nātou totogi he ʼu hahaʼi fai tokoni moʼo fakaoloolo te hahaʼi ke nātou ʼolo ʼo misa, peʼe nātou talaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi totatou temi, ohage la ko te hahaʼi tagata ʼaē ʼe fai tagata peʼe ko te hahaʼi fafine ʼaē ʼe fai fafine pea mo te fakatō fatu, kae ko te kau Fakamoʼoni ʼe mole nātou mulimuli ki te fetogi ʼaia ʼo te mālama. ʼE kei nātou fakahoko pe tanatou gāue fai faka mafola ʼi te kele katoa.”—The Orange County Register ʼo te kolo ʼo Orange, ʼi Californie, ʼi Amelika.
“ ʼO ʼuhiga mo te faka mafola ʼo te tui, ʼe mole he ʼu kūtuga lotu ʼe nātou fiafia lahi age . . . ʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.”—The Republic ʼo Columbus, ʼi Indiana, ʼi Amelika.
“ ʼE ko nātou tokotahi pe ʼaē ʼe ʼolo ʼi te ʼu matapā ʼaki ‘te logo lelei,’ pea ʼe nātou maʼuliʼi ai te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu.—Życie Literackie, ʼi Polonia.
“ ʼI tanatou gāue fai faka mafola lahi ʼaē ʼe mole hona fakatatau, neʼe ʼave ai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te logo ʼa Sehova ki te kele katoa.”—News-Observer, Tamaqua, ʼi Pennsylvanie, ʼi Amelika.
[Paki ʼo te pasina 9]
ʼE faka mālamagia tatou e te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼi te faʼahi fakalaumālie,
. . . mo ina fakatuputupu ia tatou he ʼu kalitate faka Kilisitiano lelei,
. . . pea mo tokoni kia tatou ʼi te gāue fai faka mafola ʼaē ʼe hoko ʼi te kele katoa