Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 15/7 p. 16-20
  • Te Mālohi ʼo Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Mālohi ʼo Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He Fakamoʼoni Mālohi ʼo ʼUhiga Mo Te Fakatuʼuake ʼa Sesu
  • Ko Te Papitema Maʼa Te Kau Mate?
  • ʼE Tonu Ke Tou Nofo Tokaga
  • ʼE Fakatuʼuake ʼAki He Sino Feafeaʼi?
  • Te Mālo ʼi Te Mate!
  • Te Fakahoko ʼo Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake
  • ʼE Hoko Anai Te Fakatuʼuake!
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
  • “ʼE Fakatuʼuake Anai Te Kau Mate”
    Te Tule Leʼo—1998
  • “Ko Te Mate ʼe Tonu Ke Fakaʼauha”
    Te Tule Leʼo—1998
  • “ ʼE Feafeaʼi Anai Te Fakatuʼuake ʼo Te Kau Mate?”
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2000
w00 15/7 p. 16-20

Te Mālohi ʼo Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake

“Kuʼau sakilifisioʼi ia meafuape . . . ki te iloi o [Sesu Kilisito], mo te mafimafi o tana [fakatuʼuake].”​—⁠Filipe 3⁠:​8-10.

1, 2. (a) ʼI he ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe koteā te fakamatala ʼaē neʼe fai e te tagata takitaki lotu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake? (b) ʼE hoko feafeaʼi anai te fakatuʼuake?

ʼI TE kamata ʼo te taʼu 1890, neʼe fakahā ʼi te sulunale te akonaki makehe neʼe fai e te takitaki lotu ʼi Brooklyn, ʼi New-York, ʼi Amelika. Neʼe ina ʼui ko te fakatuʼuake, ʼe ko he toe fakatahiʼi pea mo he toe fakamaʼuli ʼo te ʼu hui pea mo te kakano fuli ʼo te ʼu sino ʼaē neʼe mamate, tatau aipe pe neʼe vela pe neʼe fakaʼī, pe neʼe kai e he manu peʼe kua efu. Neʼe ʼui e te tagata fai faka mafola ʼaia, lolotoga he ʼaho katoa, ʼe ʼuli anai te ʼaele, mo te ʼu nima, mo te ʼu vaʼe, mo te ʼu kauʼi tuhi, mo te ʼu hui, mo te ʼu ivi, pea mo te kili ʼo te lauʼi miliona hahaʼi ʼaē kua mamate. ʼE kumi anai e te ʼu koga sino ʼaia he tahi ʼu koga sino feiā. Pea ʼe hifo mai anai te ʼu laumālie mai selo pea mo ʼihi laumālie ʼaē ʼi ʼifeli, ʼo nātou hū ki te ʼu sino ʼo nātou ʼaē ka fakatuʼuake.

2 ʼE mole fakapotopoto te manatu ʼaē ʼi te fakatuʼuake ʼe toe fakatahitahiʼi anai te ʼu selule ʼo te ʼu sino ʼaē neʼe popo ʼi te mate, pea tahi ʼe mole he nefesi tuputupua ʼa te hahaʼi. (Tagata Tānaki 9⁠:​5, 10; Esekiele 18⁠:⁠4) Ko Sehova, te ʼAtua ʼo te fakatuʼuake, ʼe mole ʼaoga kia te ia ke ina toe fakatahitahiʼi te ʼu selule ʼaē neʼe nātou faʼufaʼu te sino ʼi muʼa ʼo tona mate. ʼE feala ke ina faʼu he ʼu sino foʼou maʼa nātou ʼaē ka fakatuʼuake. Neʼe foaki e Sehova ki tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito, te mālohi ʼaē ke ina fakatuʼuake te kau mate, ʼaki te fealagia ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata. (Soane 5⁠:26) Koia neʼe ʼui fēnei ai e Sesu: “E ko au te Tuuʼake mo te Mauli; ko ae e tui mai kia te au, kapau e mate pea e mauli anai ia.” (Soane 11⁠:​25, 26) ʼE ko he fakapapau fakaloto māfana! ʼE ina fakamālohiʼi ai tatou ke tou faʼa kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahi, pea mo te mate ʼi totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova.

3. He koʼe neʼe ʼaoga kia Paulo ke palalau ki tana tui ki te fakatuʼuake?

3 ʼE mole felogoi tahi te fakatuʼuake pea mo te manatu ʼaē neʼe maʼu e te tagata fai filosofia Keleka ko Platon, ʼaē neʼe ina ʼui ʼe ʼi ai te nefesi tuputupua ʼa te hahaʼi. Koia, koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe faka mafola ai te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Keleka popoto ʼi te Aleopasi ʼo Ateni, ʼi tana talanoa kia Sesu, pea mo tana ʼui ʼaē neʼe fakatuʼuake ia ia e te ʼAtua? ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “I tanatou logo ki te kupu ‘[“Fakatuʼuake,” MN ] mai te mate,’ nee nukinuki ia e ihi.” (Gaue 17⁠:​29-34) Neʼe kei maʼuʼuli te tokolahi ʼaē neʼe sio kia Sesu kua fakatuʼuake, pea logope la tonatou manukinukiʼi, kae neʼe nātou fakamoʼoni neʼe fakatuʼuake mai te mate. Kae ko te kau faiako loi ʼaē neʼe kau ki te kokelekasio ʼo Kolonito neʼe nātou fakafisi ki te fakatuʼuake. Koia neʼe mālohi te faka mafola ʼaē neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te akonaki faka Kilisitiano ʼaia ia 1 Kolonito kapite 15. Kapau ʼe tou vakavakaʼi fakalelei tana ʼu palalau ʼaia, pea ʼe tou sio anai ki te moʼoni pea mo te mālohi ʼo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake.

Ko He Fakamoʼoni Mālohi ʼo ʼUhiga Mo Te Fakatuʼuake ʼa Sesu

4. Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe foaki e Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼa Sesu?

4 Koutou fakatokagaʼi pe neʼe kamata feafeaʼi e Paulo tana ʼu palalau. (1 Kolonito 15⁠:​1-11) ʼE haga taupau mālohi anai e te kau Kolonito te logo lelei ʼo te hāofaki, mo kapau neʼe ʼi ai he ʼuhiga ʼo tanatou liliu ʼaē ko he hahaʼi tui. Neʼe mate Sesu maʼa totatou ʼu agahala, neʼe ʼavaifo pea neʼe fakatuʼuake. Ei, ʼi tona ʼosi fakatuʼuake, neʼe hā Sesu kia Sefasi (Petelo), “pea ki te toko hogofulu-ma-lua.” (Soane 20⁠:​19-23) Neʼe sio te toko 500 kia te ia, pea ʼe ko te lagi temi ʼaia ʼaē neʼe ina fakatotonu age ai kia nātou: “Koutou olo o fakahoko he u tisipulo.” (Mateo 28⁠:​19, 20) Neʼe sio ia Sake kia te ia, ʼo feiā mo te kau ʼapositolo agatonu fuli. (Gaue 1⁠:​6-11) ʼO ōvi ki Tamaso, neʼe hā Sesu kia Paulo “ohage ki he tahi neʼe fānauʼi tautonu”​—⁠ohage neʼe kua fakatuʼuake Paulo ki te maʼuli fakalaumālie. (Gaue 9⁠:​1-9) Neʼe liliu te kau Kolonito ko he hahaʼi tui, he neʼe faka mafola Paulo kia nātou, pea neʼe nātou tali te logo lelei.

5. Koteā te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Paulo ia 1 Kolonito 15⁠:​12-19?

5 Koutou fakatokagaʼi te ʼu faʼahiga palalau ʼaē neʼe fai e Paulo. (1 Kolonito 15⁠:​12-19) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko nātou ʼaē neʼe sisio mata ki te kua fakatuʼuake ʼo Kilisito neʼe nātou faka mafola te faʼahi ʼaia, koia e feafeaʼi hatatou ʼui ʼe mole he fakatuʼuake? Kapau neʼe mole fakatuʼuake Sesu mai te mate, ko tatatou fai faka mafola pea mo tatatou tui ʼe vaʼiganoa pea ʼe tou fakamoʼoni loi ki te ʼAtua ʼi tatatou ʼui ʼaē neʼe ina fakatuʼuake ia Kilisito. Kapau ʼe mole tonu ke fakatuʼuake te kau mate, pea ʼe ‘kei tou maʼuʼuli ʼi tatatou ʼu agahala,’ pea ko nātou ʼaē neʼe mamate ʼuhi ko Kilisito neʼe mamate noa. Tahi ʼaē meʼa, “kapau nee tou tuku tatatou falala kia Kilisito o uhiga tahipe mo te mauli-nei, pea ko tatou ko te u fakaofaofa aia i te hahai fuape.”

6. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Paulo moʼo fakamoʼoni ki te fakatuʼuake ʼa Sesu? (b) Koteā “te fili fakamuli,” pea ʼe fakaʼauha feafeaʼi anai?

6 Neʼe tala e Paulo kua fakatuʼuake ia Sesu. (1 Kolonito 15⁠:​20-28) Kapau ko Kilisito ʼe ko te “uluaki fua” ʼo nātou ʼaē kua mamate, pea ko tona faka ʼuhiga ʼe fakatuʼuake anai mo te tahi ʼu hahaʼi. Neʼe tupu te mate ʼuhi ko te talagataʼa ʼo te tagata ko Atama, pea ʼe tou maʼu te fakatuʼuake ʼaki te tagata​—⁠ko Sesu. Ko nātou ʼaē ʼe fakatahi mo ia neʼe fakatuʼuake nātou lolotoga tona ʼafio. Ko Kilisito ʼe ina “maumauʼi te lagiaki katoa mo te pule fuli pea mo te malohi fuape” ʼaē ʼe fakafeagai ki te pule faʼifaʼitaliha ʼa te ʼAtua ʼo te ʼatulaulau, pea ʼe liliu anai ʼo Hau ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka tuku e Sehova tona ʼu fili fuli ki tona ʼu lalo vaʼe. Māʼiape la mo “te fili fakamuli”​—⁠te mate ʼaē neʼe tou maʼu mai ia Atama​—⁠ʼe ina fakaʼauha anai ʼaki te sakilifisio maʼuhiga ʼo Sesu. Pea ʼe tuku anai e Kilisito te Puleʼaga ki te ʼu nima ʼo tona ʼAtua pea mo Tāmai, ʼo fakalogo mo ia kia “Ia ae nee ina tuku ki ai te meafuape, koteuhi ke afio katoa te Atua i te meafuape.”

Ko Te Papitema Maʼa Te Kau Mate?

7. Ko ai ʼaē ʼe “natou tali te papitema o uhiga mo te [kau] mate,” pea koteā tona faka ʼuhiga kia nātou?

7 Ko te kau fakafeagai ʼo te fakatuʼuake neʼe nātou fehuʼi fēnei: “Kotea e fai e natou ae e natou tali te papitema o uhiga mo te [kau] mate?” (1 Kolonito 15⁠:29) Neʼe mole fia ʼui e Paulo ʼe papitemaʼi te hahaʼi maʼuʼuli maʼa nātou ʼaē kua mamate, koteʼuhi ko te ʼu tisipulo takitokotahi ʼa Sesu ʼe tonu ke nātou ako, mo tui, pea mo papitema. (Mateo 28⁠:​19, 20; Gaue 2⁠:41) Ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼe “papitemai o fakauhiga ki te kaiga mate,” heʼe nātou kamata he maʼuli ʼe iku anai ki tanatou mate pea mo tonatou fakatuʼuake. Ko te faʼahiga papitema ʼaia ʼe kamata ʼi te temi ʼaē ʼe haga ai te laumālie ʼo te ʼAtua ʼo fakatupu ʼi tonatou loto, ia te ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi selo pea ʼe fakaʼosi ʼi te temi ʼaē ʼe fakatuʼuake ai nātou mai te mate, ke nātou liliu ko he ʼu laumālie tuputupua ʼi selo.​—⁠Loma 6⁠:​3-5; 8⁠:​16, 17; 1 Kolonito 6⁠:⁠14.

8. Koteā ʼaē ʼe feala ke tui papau kiai te kau Kilisitiano tatau aipe peʼe tonu ke matehi nātou e Satana pea mo tana kau kaugana?

8 Ohage ko tona fakahā e te ʼu palalau ʼa Paulo, ʼaki te ʼamanaki ki te fakatuʼuake ʼe feala ai ki te kau Kilisitiano ke nātou kātakiʼi tuʼumaʼu te ʼu tuʼutāmaki, pea mo te mate ʼuhi ko tanatou faka mafola ia te Puleʼaga. (1 Kolonito 15⁠:​30, 31) ʼE nātou ʼiloʼi ʼe feala kia Sehova ke ina fakatuʼuake nātou mo kapau ʼe ina fakagafua kia Satana pea mo tana kau kaugana ke nātou matehi nātou. ʼE ko te ʼAtua tokotahi pe ʼaē ʼe ina lava fakaʼauha tonatou nefesi, peʼe ko tonatou maʼuli, ʼi te Seʼeni, ʼaē ʼe ina fakatātā te fakaʼauha heʼegata.​—⁠Luka 12⁠:⁠5.

ʼE Tonu Ke Tou Nofo Tokaga

9. Kapau ʼe tou fia maʼu ʼi totatou maʼuli te mālohi ʼo te ʼamanaki ki te fakatuʼuake, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou tekeʼi?

9 Neʼe lagolago Paulo ki te akonaki ʼo te fakatuʼuake. ʼI tana nofo ʼi Efeso, neʼe lagi lī ia ia e tona ʼu fili ki te malaʼe ke ina tauʼi te ʼu manu fekai. (1 Kolonito 15⁠:32) Neʼe lagi hoko te faʼahi ʼaia, kae neʼe hāofaki ai ohage pe ko te hāofaki ʼa Taniela mai te ʼu laione. (Taniela 6⁠:​16-22; Hepeleo 11⁠:​32, 33) Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe ʼamanaki ia ki te fakatuʼuake, koia neʼe mole tatau Paulo mo te kau Sutea ʼaposita ʼi te temi ʼo Isaia. Neʼe nātou ʼui fēnei: “Tou kakai mo ʼiʼinu, heʼe tou mamate anai ʼapogipogi.” (Isaia 22⁠:​13, Septante) Kapau ʼi totatou maʼuli ʼe tou fia maʼu te mālohi ʼo te ʼamanaki ki te fakatuʼuake ohage ko Paulo, pea ʼe mole tou fakatahitahi anai mo nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te taʼi manatu kovi ʼaia. Neʼe fakatokaga fēnei e Paulo: “Aua naa koutou faihala: Ko te u fakakauga ae e kovi, e [nātou] maumauʼi te u aga e lelei.” (1 Kolonito 15⁠:33) Pea ʼe faka ʼuhiga te pelesepeto ʼaia ki te ʼu faʼahi kehekehe ʼo totatou maʼuli.

10. ʼE tou lava taupau feafeaʼi tatatou ʼamanaki ki te fakatuʼuake?

10 Kia nātou ʼaē ʼe lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “[“Koutou ʼaʼala ake mai,” MN ] tautou konahia, pea aua tautou agahala! Koteuhi e i ai ihi e mole natou iloi te Atua, pea e au tala atu kia koutou ke koutou ufiufi ai.” (1 Kolonito 15⁠:34) ʼI te “temi [ʼaenī] ʼo te fakaʼosi,” ʼe tonu ke ʼalutahi totatou maʼuli mo te ʼatamai mālama totonu ʼa te ʼAtua pea mo Kilisito. (Taniela 12⁠:4; Soane 17⁠:⁠3) Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe tou taupau ai tatatou ʼamanaki ki te fakatuʼuake.

ʼE Fakatuʼuake ʼAki He Sino Feafeaʼi?

11. Neʼe fakatā kiteā e Paulo te fakatuʼuake ʼa te kau Kilisitiano fakanofo?

11 Ki muli age, neʼe talanoa Paulo ʼo ʼuhiga mo ʼihi fehuʼi. (1 Kolonito 15⁠:​35-41) ʼE lagi faiga anai e he tahi ke ina fakatupu he lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, ʼo ina fai te fehuʼi ʼaenī: “Pe feafeai te [“fakatuʼuake,” MN ] a te kau mate? Pe ko te faahiga sino feafeai e omai mo natou?” Ohage ko tona fakahā e Paulo, ko te pulapula ʼaē ʼe tō ki te kele ʼe mate ia pea ʼe liliu ko he huli. ʼO toe feiā pe, ko he tahi neʼe fakanofo ʼaki te laumālie ʼe tonu ke mate. Ohage pe ko te homo ake ʼo te fuʼu ʼakau mai te pulapula, ko he sinoʼi ʼakau foʼou, ʼo toe feiā pe ko te sino ʼo he Kilisitiano fakanofo ʼe fakatuʼuake ʼe kehe mo tona sino kakano. Logola ʼe ina maʼu he faʼahiga maʼuli ohage ko tona faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe ina maʼu ʼi muʼa ʼo tona mate, kae ʼe fakatuʼuake ko he laumālie foʼou ʼaki he sino fakalaumālie ʼe lava maʼuli ʼi selo. Pea ko te hahaʼi ʼaē ka fakatuʼuake ki te kele, ʼe fakatuʼuake anai nātou ʼaki he ʼu sino kakano.

12. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupuʼi palalau ʼaē ko te ʼu “sino fakalaumālie” pea mo te ʼu “sino fakakelekele”?

12 Ohage ko tona ʼui e Paulo, ʼe kehekehe te kakano ʼo te tagata pea mo te kakano ʼo te ʼu manu. Māʼiape la mo te kakano ʼo te ʼu manu ʼe kehekehe. (Senesi 1⁠:​20-25) ʼE kehekehe te kolōlia ʼo te ʼu “sino fakalaumālie” pea mo te ʼu “sino fakakelekele” kakano. Pea ʼe toe kehekehe mo te kolōlia ʼo te laʼā, mo te māhina, pea mo te ʼu fetuʼu. Kae ko te kau fakanofo ʼaē ʼe fakatuʼuake ʼe lahi age tonatou kolōlia.

13. Ohage ko tona tuʼu ia 1 Kolonito 15⁠:​42-44, koteā ʼaē ʼe to pea koteā ʼaē ʼe fakatuʼuake?

13 ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu kehekehe ʼaia, neʼe toe ʼui fēnei e Paulo: “Pea e feia mo te [“fakatuʼuake,” MN ] a te kau mate.” (1 Kolonito 15⁠:​42-44) Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE to ia ʼi te popo, ʼe toe fakatuʼuake ia ʼi te lelei haohaoa, MN.” ʼE lagi faka ʼuhiga ʼi henī e Paulo ki te kau fakanofo ʼi tonatou ʼuhiga kūtuga. Neʼe to nātou ʼi te popo, pea neʼe fakatuʼuake nātou ʼe nātou haohaoa, ʼe mole hanatou agahala. Logope la tonatou fakalainoaʼi e te mālama, kae ʼe fakatuʼuake nātou ki te maʼuli ʼi selo pea ʼe nātou hā ʼi te kolōlia mo Kilisito. (Gaue 5⁠:41; Kolose 3⁠:⁠4) ʼI te mate, ʼe to ko te “sino kakano” pea ʼe fakatuʼuake ko te “sino fakalaumālie.” Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia ki te kau Kilisitiano fakanofo, koia ʼe feala ke tou tui papau ʼe fakatuʼuake anai mo te hahaʼi ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele.

14. Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo te kehekehe ʼo Kilisito pea mo Atama?

14 Pea neʼe fakahā e Paulo te kehekehe ʼo Kilisito pea mo Atama. (1 Kolonito 15⁠:​45-49) Ko Atama, te ʼuluaki tagata, “neʼe liliu ai . . . ko te nefesi maʼuli.” (Senesi 2⁠:⁠7) “Ko te Atama muli”​—⁠ia Sesu​—⁠“e ko he Laumalie e ina foaki te mauli.” Neʼe ina foaki tona maʼuli ko he totogi faka sakilifisio, ʼuluaki maʼa tana kau tisipulo fakanofo. (Maleko 10⁠:45) ʼI tonatou ʼuhiga tagata, neʼe nātou ‘mau te fakatātā ʼo te tagata fakakelekele,’ kae ʼi tonatou fakatuʼuake ʼe nātou liliu ohage ko te Atama fakamuli. ʼE mahino ia, ʼe maʼu anai e te hahaʼi fakalogo fuli te ʼu lelei ʼo te sakilifisio ʼa Sesu, ʼo kau ai mo nātou ʼaē ka fakatuʼuake ki te kele.​—⁠1 Soane 2⁠:​1, 2.

15. He koʼe ʼe mole fakatuʼuake te kau Kilisitiano fakanofo ʼaki he sino kakano, pea ʼe fakatuʼuake feafeaʼi nātou lolotoga te ʼafio ʼa Sesu?

15 Ka mamate te kau Kilisitiano fakanofo, pea ʼe mole fakatuʼuake nātou ʼaki he sino kakano. (1 Kolonito 15⁠:​50-53) Ko te kakano pea mo toto ʼaē ʼe popo ʼe mole nā lava maʼu te heʼe popo pea mo te Puleʼaga ʼi selo. Ko ʼihi fakanofo ʼe mole nātou momoe fualoa anai ʼi te mate. Ka ʼosi tonatou maʼuli agatonu ʼi te kele lolotoga te ʼafio ʼa Sesu, pea ʼe “fetogi . . . fakafokifa [nātou] o hage ko te kemo o te mata.” ʼE fakatuʼuake anai nātou ʼi te lakaga pe ʼaia ki te maʼuli fakalaumālie haohaoa pea mo faka kolōlia. Pea ʼe ko te toko 144 000 ʼaē ka nātou faʼufaʼu te “ohoana” ʼa Kilisito ʼi selo.​—⁠Apokalipesi 14⁠:1; 19⁠:​7-9; 21⁠:9; 1 Tesalonika 4⁠:​15-17.

Te Mālo ʼi Te Mate!

16. Ohage ko tona ʼui e Paulo pea mo te kau polofeta ʼo te temi muʼa, koteā ʼaē ka hoko anai ki te mate ʼaē neʼe tupu mai te agahala ʼo Atama?

16 ʼI tana fiafia ʼi te mālo ʼaia, neʼe ʼui e Paulo ko te mate ʼe pulihi anai ʼo talu ai. (1 Kolonito 15⁠:​54-57) Ka kofuʼi anai e te natula popo te maʼuli haohaoa, pea ka kofuʼi anai e te natula mate te heʼegata, pea ʼe hoko anai te ʼu palalau ʼaenī: “Nee folo ifo te mate [“ ʼo talu ai,” MN ].” “Mate, kofea tau malo? Mate, pe kofea tou foto?” (Isaia 25⁠:8; Osea 13⁠:14) Ko te foto ʼo te mate ʼe ko te agahala, pea ko te mālohi ʼo te mate neʼe ko te Lao, ʼaē neʼe ina fakatūʼa te kau agahala ki te mate. Kae ʼaki te sakilifisio pea mo te fakatuʼuake ʼa Sesu, ʼe mole toe mālo anai te mate ʼaē neʼe tou maʼu mai te agahala ʼo Atama.​—⁠Loma 5⁠:12; 6⁠:⁠23.

17. Ia ʼaho nei, ʼe faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe tou maʼu ia 1 Kolonito 15⁠:⁠58?

17 Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Koia, oku tehina ofaina, koutou malohi mo taofi maù, pea mo kataki aipe i te gaue a te Aliki; i te iloi ae e mole alunoa tautou gaue i te Aliki.” (1 Kolonito 15⁠:58) ʼE faka ʼuhiga te ʼu palalau ʼaia ki te toe ʼo te kau fakanofo ia ʼaho nei pea ki te “tahi ʼu ōvi” ʼa Sesu, tatau aipe peʼe nātou mamate ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī. (Soane 10⁠:​16, MN ) ʼE mole vaʼiganoa tanatou ʼu gāue ʼi tonatou ʼuhiga kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, heʼe nātou ʼamanaki ki te fakatuʼuake. Pea ʼi totatou ʼuhiga kaugana ʼa Sehova, tou maʼumaʼua lahi ʼi te gāue ʼo te ʼAliki, ʼi tatatou talitali ki te ʼaho ʼaē ka feala ai ke tou kalaga fakafiafia fēnei: “Mate, kofea tau malo?”

Te Fakahoko ʼo Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake

18. Neʼe mālohi feafeaʼi te ʼamanaki ʼa Paulo ki te fakatuʼuake?

18 Ko te ʼu palalau ʼa Paulo ʼaē ʼe tuʼu ia 1 Kolonito kapite 15, ʼe ina fakamoʼoni mai ko te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake neʼe ko he mālohi ʼi te maʼuli ʼo Paulo. Neʼe tui papau neʼe fakatuʼuake Sesu mai te kau mate, pea ʼe toe faka ʼāteainaʼi anai mo te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu faitoka te potu ʼaē ʼe ʼolo kiai te hahaʼi fuli. ʼE koutou tui papau mo koutou kiai? Kia Paulo, ko te ʼu koloā neʼe ko “te otaota,” pea neʼe ina ‘lau ko meafuape e alunoa’ ke feala ai ke ina ‘iloi ia Kilisito pea mo te māfimāfi o tana tuʼuake.’ Neʼe lotolelei ia Paulo ke mate ohage ko Kilisito, ʼi tana ʼamanaki ʼaē ke ina maʼu “te fakatuʼuake fakatomuʼa.” Neʼe toe fakahigoa te faʼahi ʼaia ko ‘te ʼuluaki fakatuʼuake,’ pea ʼe kau kiai te toko 144 000 kau tisipulo fakanofo ʼa Sesu. ʼE moʼoni, ʼe fakatuʼuake nātou ki te maʼuli fakalaumālie ʼi selo, kae ko “te toega o te hahai mate” ʼe fakatuʼuake anai ki te kele.​—⁠Filipe 3⁠:​8-11; Apokalipesi 7⁠:4; 20⁠:​5, 6.

19, 20. (a) Ko ai te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe talanoa ki ai te Tohi-Tapu, ʼe fakatuʼuake anai ki te kele? (b) Ko ai ʼaē ʼe koutou fakaʼamu ke fakatuʼuake?

19 Ko te ʼamanaki ki te fakatuʼuake neʼe ko he moʼoni faka kolōlia ki te kau fakanofo, ʼaē neʼe mamate agatonu. (Loma 8⁠:18; 1 Tesalonika 4⁠:​15-18; Apokalipesi 2⁠:10) Ko nātou ʼaē ka hāo ʼi “te mamahi lahi” ʼe nātou sio anai ki te hoko ʼo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ʼi te kele, ʼi te ‘tukuʼage e te moana ana kau mate, pea mo tukuʼage e te Mate mo te Hatesi tanā kau mate.’ (Apokalipesi 7⁠:​9, 13, 14; 20⁠:13) Ia nātou ʼaē ka fakatuʼuake ʼi te kele, ʼe kau ai anai ia Sopo, ʼaē neʼe lotomamahi ʼi te mate ʼo tona ʼu foha e toko fitu pea mo tona ʼu ʼofafine e toko tolu. Koutou fakakaukauʼi age muʼa tana fiafia ʼi tana tali anai nātou​—⁠pea ʼe nātou fiafia lahi anai mokā nātou maʼu anai tonatou tahi ʼu tēhina e toko fitu pea mo te tahi ʼu tuagaʼane finemui e toko tolu!​—⁠Sopo 1⁠:​1, 2, 18, 19; 42⁠:​12-15.

20 ʼE ko he toe tapuakina lahi anai mokā fakatuʼuake ki te kele ia Apalahamo pea mo Sala, ia Isaake pea mo Lepeka​—⁠ei pea mo te tahi ʼu hahaʼi tokolahi, ʼo kau kiai “te kau polofeta katoa.” (Luka 13⁠:28) Ohage ko te polofeta ko Taniela, ʼaē neʼe fakapapau age ʼe fakatuʼuake anai ʼi te pule ʼo te Mesia. Kua taʼu 2 500 te tuku ʼa Taniela ʼi te faitoka, kae ʼaki te mālohi ʼo te fakatuʼuake, ʼe kua vave ‘fakatuʼuake ki tona fakapale’ heʼe kau ʼi “te ʼu tama ʼaliki ʼi te kele katoa.” (Taniela 12⁠:13; Pesalemo 45⁠:16) ʼE koutou fiafia lahi anai ʼi te temi ʼaē ka toe liliu mai ai te hahaʼi ʼaē neʼe agatonu ʼi te temi muʼa, pea mo takotou tāmai, takotou faʼe, tokotou foha, tokotou ʼofafine, peʼe ko he tahi kua mate kae neʼe koutou ʼoʼofa mamahi ia!

21. He koʼe ʼe tonu ke tou foimo fai he ʼu meʼa lelei ki te hahaʼi?

21 Ko ʼihi ʼo totatou ʼu kaumeʼa pea mo te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe tou ʼoʼofa ai, neʼe lagi nātou tauhi ki te ʼAtua lolotoga ni ʼu taʼu pea kua matutuʼa. ʼI tanatou kua matutuʼa, ʼe lagi faigataʼa kia nātou tanatou tauʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli. ʼE ko he agaʼofa anai hatatou tokoni kia nātou ʼi te temi nei! Heʼe kapau ʼe nātou mamate, pea ʼe mole tou fakahemala anai he neʼe mole tou fakahoko totatou ʼu maʼua kia nātou ʼaē ʼe tou ʼoʼofa ai. (Tagata Tānaki 9⁠:11; 12⁠:​1-7; 1 Timoteo 5⁠:​3, 8) ʼE tou lava tui papau, ʼe mole galo anai kia Sehova te ʼu meʼa lelei ʼaē neʼe tou fai ki te hahaʼi, tatau aipe peʼe nātou taʼu fia peʼe feafeaʼi tonatou ʼu ʼaluʼaga. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Koia leva, i tatatou kei mau te temi, tou fai ia te lelei ki te tagata fuape, kae tafito ia te lelei o te kaiga o te tui.”​—⁠Kalate 6⁠:10; Hepeleo 6⁠:⁠10.

22. ʼO aʼu ki te fakahoko ʼo te ʼamanaki ki te fakatuʼuake, koteā ʼaē ʼe tou fakatotonu ke tou fai?

22 Ko Sehova ʼe ko “te Tamai o te manavaofa fuape mo te Atua o te u fakafimalie.” (2 Kolonito 1⁠:​3, 4) Ko tana Folafola ʼe ina fakafimālieʼi tatou pea ʼe tokoni mai ke tou fakafimālieʼi te hahaʼi ʼaki te ʼamanaki mālohi ʼo te fakatuʼuake. ʼO aʼu ki te temi ʼaē ka tou sio mata ai ki te hoko ʼo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ʼa te kau mate ki te kele, tou hage ko Paulo, ʼaē neʼe tui ki te fakatuʼuake. Tou faʼifaʼitaki tāfito kia Sesu, ʼaē neʼe hoko tana ʼamanaki ki te fakatuʼuake ʼaki te mālohi ʼo te ʼAtua. ʼE mole kei tuai pea logo anai te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka ki te leʼo ʼa Kilisito pea ʼe nātou hū mai anai ki tuʼa. Tou fakaʼamu ke tou maʼu ʼaki te ʼamanaki ʼaia te fakaloto fīmālie pea mo te fiafia. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ke tou fakafetaʼi kia Sehova, ʼaē neʼe ina foaki mai te mālo ʼi te mate ʼaki totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito!

Koteā Takotou Tali?

• Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe tuku mai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼa Sesu?

• Koteā “te fili fakamuli,” pea ʼe fakaʼauha feafeaʼi anai?

• ʼO ʼuhiga mo te kau Kilisitiano fakanofo, koteā ʼaē neʼe to pea koteā ʼaē neʼe fakatuʼuake?

• Ko ai te hahaʼi ʼaē ʼe talanoa ki ai te Tohi-Tapu ʼe koutou fia felāveʼi anai mo nātou mokā fakatuʼuake anai ki te kele?

[Paki ʼo te pasina 16]

Neʼe fai e Paulo te ʼu fakamoʼoni mālohi ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake

[Paki ʼo te pasina 20]

ʼE hoko anai he toe fiafia lahi mokā fakatuʼuake anai ia Sopo, mo tona famili, pea mo te tahi hahaʼi tokolahi!

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae