ʼE Koutou Popoto Koa ʼi Te Talitali?
ʼE FEALA koa hakotou fakakaukauʼi peʼe ko temi ʼe fia ʼi te taʼu fuli, ʼe pulihi e te hahaʼi moʼo talitali ki he meʼa? ʼE nātou talitali ʼi te fale koloā peʼe ʼi te fale ʼutuʼaga penisini. ʼE nātou talitali ʼi te fale kai ke ʼavage tanatou meʼa kai. ʼE nātou talitali mokā nātou ʼolo ki te tōketā peʼe ki te tōketā toʼo nifo. ʼE nātou talitali ki te ʼu kā peʼe ki te ʼu saliote afi. Ei, ko he temi lahi ʼe pulihi e he tahi ʼi tona maʼuli moʼo talitali ki he meʼa. Neʼe fakafuafua ʼi Siamani tokotahi pe, ko hola e 4,7 afe miliale ʼe puli ʼi te taʼu fuli ʼi te talitali ʼi te ʼu ala, ʼuhi ko te fakapupu ʼa te ʼu motokā! Neʼe fakafuafua e he tahi, ko te ʼu hola fuli ʼaia ko tona fakatatau ʼe ko te maʼuli katoa ʼo hahaʼi ʼe toko 7 000.
Ko te talitali ʼe feala ke fakatupu ʼita. Ia ʼaho nei, ʼe hage ʼe mole feʼauga te temi moʼo fai ia meʼa fuli, pea ʼe feala ke liliu ʼo faigataʼa moʼoni te talitali, mokā tou manatu ki te tahi ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai. Neʼe ʼui fēnei e te tagata faitohi ko Alexander Rose: “Ko te vaelua ʼo totatou maʼuli mamahi ʼe tou talitali ai.”
Ko te tagata ʼo te puleʼaga ʼo Amelika ko Benjamin Franklin, neʼe ina fakamoʼoni ko te talitali, ʼe feala ke puli ai te toe paʼaga lahi. Kua hili kiai taʼu e 250 tupu, neʼe ina fai te ʼu palalau ʼiloa ʼaenī: “Ko te temi ʼe ko te paʼaga.” Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te kumi e te hahaʼi ʼo te ʼu matani gāue he ʼu ʼaluʼaga ke ʼaua naʼa puli ai he temi ʼi te fakahokohoko ʼo te gāue. Kapau ʼe lahi ʼaupito te ʼu meʼa ʼaē ʼe faʼu ʼi he kiʼi temi siʼisiʼi, pea ʼe lahi ai te maʼu paʼaga. Ko te ʼu matani gāue ʼaē ʼe nātou fakahoko he ʼu gāue maʼa te hahaʼi, ʼe nātou faiga ke fakahoko vave te gāue ʼaia—te ʼu fale kai ʼaē kua ʼosi teuteuʼi ai te meʼa kai, mo te ʼu fale paʼaga ʼaē kua feala ke tou toʼo falā ʼi tuʼa, pea mo te tahi ʼu meʼa feiā—heʼe nātou ʼiloʼi ko te meʼa ʼaē ʼe leleiʼia e te hahaʼi ʼe ko te fakanounou ʼo te temi ʼaē ʼe nātou talitali ai.
ʼE Pulinoa Totatou Maʼuli
Ko Ralph Waldo Emerson, te tagata fai tuketuke Amelika ʼo te 15 sēkulō, neʼe meo fēnei: “Ko te koga lahi ʼo te maʼuli ʼo te tagata ʼe puli ʼi tana talitali!” Mole heʼeki faʼa fualoa, ko te tagata faitohi ko Lance Morrow, neʼe meo ʼo ʼuhiga mo te fakapiko pea mo te faigataʼa ʼo te talitali ki he meʼa. Kae neʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te “kākā fakaʼofaʼofa ʼo te talitali.” Koteā koa te meʼa ʼaia? “Ko te ʼiloʼi ʼaē ʼe fakalaka pea ʼe puli ʼosi te temi, te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ki he tahi heʼe ko te koga ʼaia ʼo tona maʼuli.” ʼE ko he meʼa fakaʼofaʼofa, kae ʼe moʼoni. Ko te temi ʼaē ʼe tou pulihi ʼi te talitali ʼe puli ʼo talu ai.
ʼE mahino papau ia, kanapaula neʼe mole nounou te maʼuli, kanaʼauala ʼe mole he tupuʼaga ke tou tuʼania ai ʼo ʼuhiga mo te talitali. Kae ko te maʼuli ʼe nounou. Kua hili kiai te ʼu taʼu e afe, neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “Ko te ʼu ʼaho ʼo totatou ʼu taʼu ʼe ko taʼu pe e fitugofulu; pea ko taʼu e valugofulu, mo kapau ʼe makehe totatou mālohi, kae ʼe ko he ʼu taʼu ʼo te malaʼia pea mo te ʼu meʼa kovi; heʼe tonu ke fakalaka vave, pea ʼe tou pupuli ai.” (Pesalemo 90:10) Tatau aipe pe ko te potu fea ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ai pea koteā totatou ʼaluʼaga, kae ko totatou maʼuli—te ʼu ʼaho, mo te ʼu hola, pea mo te ʼu minuta ʼaē ʼe tou maʼu ʼi tatatou tutupu ake—ʼe faka tuʼakoi. Kae ʼe mole tou lava tekeʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke puli he temi moʼo talitali ke hoko mai he ʼu meʼa peʼe tou talitali ki te hahaʼi.
Tou Ako Peʼe Feafeaʼi Hatatou Talitali
Tokolahi ia tatou neʼe kua tou heheka ʼi he motokā pea ko ia ʼaē ʼe foe ʼe ina faiga tuʼumaʼu ke fakalaka ʼi te motokā ʼaē ʼi muʼa. ʼI te agamāhani, ʼe mole ʼaoga hana gaholo fakavilivili feiā—heʼe neʼe mole ina fakatuʼutuʼu he hola ke felāveʼi ai mo he tahi. Kae ʼe mole ina tali ke fakalogo tana gaholo ki he tahi kehe. Ko tana mole fia talitali ʼe hā ʼaki mai ʼe mole ako ke poto ʼi te talitali. Ke ako ke talitali? Ei, ʼe kita lava ako ke kita poto ʼi te talitali. Neʼe mole tupu he tahi mo te loto ʼaē ke talitali. ʼE loto e te ʼu kiʼi toe meamea ke tokagaʼi nātou mokā nātou fia kakai peʼe ka nātou logologo puke. Ka kua nātou lalahi, pea ʼe mahino kia nātou ʼe tonu ʼi ʼihi temi ke nātou talitali mokā nātou loto ki he meʼa. Kae ʼuhi ʼaē ʼe tonu ke tou talitali ʼi totatou maʼuli, ʼe fakahā anai e he tahi tana fakapotopoto mo kapau ʼe poto ʼi te talitali fakalelei mokā ʼe ʼaoga.
Kae ʼe ʼi ai te ʼu ʼaluʼaga maʼuhiga ʼe tou ʼiloʼi ʼe mole feala ke kita talitali ai. ʼE tou mahino ʼe mole feala ke talitali he tagata ʼohoana ʼe ina leletakiʼi tona ʼohoana ki te lopitali heʼe ʼamanaki fānau. Ko te ʼu ʼaselo ʼaē neʼe nātou uga fakavilivili ia Lote ke mavae ʼi Sotoma, neʼe mole feala hanatou talitali ki te fakatuatuai ʼa Lote. Neʼe kua vave hoko te fakaʼauha, pea neʼe feala ke mamate ai ia Lote pea mo tona famili. (Senesi 19:15, 16) Kae ʼe lahi age te ʼu ʼaluʼaga ʼe mole mamate ai te hahaʼi mokā tonu ke nātou talitali. ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe feala ke fua lelei age mo kapau ʼe poto he tahi ʼi te talitali—tatau aipe peʼe tonu ke talitali ʼuhi ko te mole poto ʼa he tahi peʼe lotonoa. Tahi ʼaē meʼa, ʼe feala ke faigafua age te talitali mo kapau ʼe ako e he tahi peʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi fakalelei ʼo tona temi ʼaē ʼe talitali ai. ʼI te talanoa ʼaē ʼe tuʼu ʼi te pasina 5, ʼe maʼu ai te ʼu tokoni ke koutou lava talitali pea ke toe ʼaoga kia koutou.
ʼE tou toe tokagaʼi foki ko he tahi ʼe mole fia talitali ʼe hā ʼaki tana fia māʼoluga, tana manatu ʼaē ʼe maʼuhiga fau ke kole age ke talitali. Ko he tahi ʼe feiā, ʼe lelei tana tokagaʼi te ʼu folafola ʼaenī ʼo te Tohi-Tapu: “ ʼE lelei age ia ia ʼaē ʼe poto ʼi te talitali ia ia ʼaē ʼe fia māʼoluga.” (Tagata Tānaki 7:8) Ko te fia māʼoluga, peʼe ko te fialahi, ʼe ko he mele ʼe kovi ʼaupito, pea ʼe ʼui fēnei e te tāʼaga lea ʼo te Tohi-Tapu: “Ko ʼaē ʼe fialahi ʼe ko he meʼa fakalialia ia kia Sehova.” (Tāʼaga Lea 16:5) Kae ko te ako ʼaē ke faʼa kātaki—te ako peʼe feafeaʼi te talitali—ʼe lagi ina fakamaʼua mai ke tou sivi ia tatou totonu pea mo tatatou ʼu felogoi mo te hahaʼi.
ʼE Fakapale Anai Te Faʼa Kātaki
ʼI te agamāhani, ʼe faigafua hatatou talitali mokā tou tui papau, ʼe ʼi ai he tupuʼaga lelei ʼo te tuai mai ʼo te meʼa ʼaē ʼe tou talitali kiai pea ʼe hoko moʼoni anai ki muli age. ʼI te faʼahi ʼaia, ʼe lelei hatatou fakakaukauʼi ko te kau atolasio fuli ʼa te ʼAtua ʼe nātou talitali ke ina fakahoko tana ʼu fakapapau lahi ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu. Ohage la, ʼe ʼui fēnei mai kia tatou e te ʼAtua ʼi te pesalemo: “ ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe nātou nonofo ai anai ʼo talu ai.” Neʼe toe tala e te ʼapositolo ko Soane te fakapapau ʼaia ʼi tana ʼui fēnei: “Io, e fakamole te malama-nei mo tana u holi; kae kia ia ae e ina fai te finegalo o te Atua e mauli o talu ai.” (Pesalemo 37:29; 1 Soane 2:17) ʼE moʼoni ia, kapau ʼe feala hatatou maʼuli ʼo heʼegata pea ʼe mole faigataʼa anai hatatou talitali. Kae ʼe mole tou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te temi nei. ʼE ko he aga fakapotopoto koa te talanoa ki he maʼuli heʼegata?
ʼI muʼa ʼo te tali kiai, tou manatuʼi ko te ʼAtua neʼe ina fakatupu tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ʼaki te ʼamanaki ʼaē ke nā maʼuʼuli ʼo heʼegata. Neʼe ko te temi pe ʼaē neʼe nā agahala ai ʼaē neʼe nā pulihi ai te ʼamanaki ʼaia, kia nāua pea mo tana ʼu fānau—ʼo kau ai mo tatou. Kae hili pe tanā agahala, neʼe tala e te ʼAtua tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina molehi te ʼu fua ʼo tanā talagataʼa. Neʼe ina fakapapau ʼe haʼu anai he “hāko,” pea neʼe ko Sesu Kilisito te hāko ʼaia.—Senesi 3:15; Loma 5:18.
Kapau ʼe tou fia maʼu te ʼu lelei mokā fakahoko anai e te ʼAtua tana ʼu fakapapau, pea ʼe fakalogo kia tatou te fai ʼo he tonu kiai. ʼE tonu anai ke tou faʼa kātaki. Moʼo tokoni mai kia tatou ke tou ako te faʼahiga kātaki ʼaia, ʼe fakaloto mālohiʼi tatou e te Tohi-Tapu ke tou metitasio ki te faʼifaʼitaki ʼa he tagata to pulapula. ʼE ina to tana pulapula pea ʼe tonu ke faʼa kātaki ʼo talitali—ʼo ina fai ia meʼa fuli ʼe ina lavaʼi moʼo puipui tana gāueʼaga—ʼo aʼu ki te temi ʼo tona utu. Pea ʼe fakapale ai tana faʼa kātaki, pea ʼe ina sio ai ki te ʼu fua ʼo tana gāue kinakina. (Sakopo 5:7) ʼE toe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo te tahi faʼifaʼitaki ʼo te faʼa kātaki. ʼE ina fakamanatuʼi mai te ʼu tagata pea mo fafine agatonu ʼo te temi muʼa. Neʼe nātou fakaʼamu ke hoko la te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te ʼAtua, kae neʼe tonu ke nātou atalitali ki te temi ʼaē kua fakakatofa e te ʼAtua. ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e Paulo ke tou faʼifaʼitaki kia nātou ʼaia, ʼaē neʼe “natou mau te u fakapapau i te tui pea mo te kataki.”—Hepeleo 6:11, 12.
Ei, ʼe ʼi ai anai te ʼu temi ʼi tokotou maʼuli ʼe tonu ai ke koutou talitali. Kae ʼe mole koutou ʼiʼita tuʼumaʼu anai ʼi te faʼahi ʼaia. Kia nātou ʼaē ʼe nātou talitali ke fakahoko te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua, ʼe feala ke fakatupu fiafia. ʼE feala ke nātou fakaʼaogaʼi tanatou talitali ʼaia, moʼo fakatupu he ʼu felogoi lelei mo te ʼAtua pea mo fai he ʼu gāue ʼe fakahā ai tanatou tui. Pea ʼaki te faikole, mo te ako, pea mo te metitasio, ʼe feala ke nātou falala tuʼumaʼu ai, ko meʼa fuli pe ʼaē neʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua ʼe hoko anai ʼi tona temi totonu.
[Talanoa ʼo te pasina 5]
KE MOLE FUALOA FAU TAKOTOU TALITALI
Koutou fai he ʼu fakatuʼutuʼu fakatomuʼa! Kapau ʼe koutou ʼiloʼi ʼe koutou talitali anai, pea koutou teuteuʼi he tohi ke koutou lau, peʼe koutou faitohi, peʼe koutou fai tui, peʼe koutou fai he tahi gāue ʼe ʼaoga kia koutou.
Koutou fakaʼaogaʼi te temi moʼo metitasio, heʼe kua fakahaʼuhaʼu ʼo faigataʼa te faʼahi ʼaia ʼi te mālama ʼaē ʼe lahi ai te ʼu gāue.
Koutou tuku ōvi ki te telefoni he ʼu tohi ke koutou fakaʼaogaʼi mo kapau ʼe tonu ke koutou talitali; ʼi te ʼu minuta e nima peʼe hogofulu ʼaia, ʼe feala ke koutou lau ai he ʼu tuʼuga pasina ʼo te tohi.
Kapau ʼe koutou talitali mo he tahi ʼu hahaʼi, koutou fakaʼaogaʼi te temi ʼaia, mokā feala, ke koutou kamata fai palalau mo ʼihi pea mo vaevae he ʼu manatu fakaloto mālohi mo nātou.
Koutou tuku ʼi takotou motokā hakotou pepa faitohi peʼe ko he tohi ke koutou lau mokā hoko he ʼu temi ʼe tonu ke koutou talitali ai.
Koutou moeʼi ʼokotou mata, mo mālōlō, pea mo faikole.
KE MAUI MĀLIE TAKOTOU TALITALI ʼE MAʼUA TĀFITO KE KOUTOU MAʼU HE ʼU MANATU FAKALOTO MĀLOHI PEA MO KOUTOU FAKAKAUKAUʼI FAKATOMUʼA.