Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 15/12 p. 28-29
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
  • Te Tule Leʼo—2000
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Tou Fakaʼapaʼapa Ki “Te Meʼa ʼAe Neʼe Fakatahiʼi e Te ʼAtua”
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2018
  • Te ’u Fehu’i ’a Te Kau Lautohi
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
  • Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te Māvete Pea Mo Te Tahi Nofo ʼa He Taumātuʼa
    “Kotou Haga Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua”
  • E Feafeaʼi Koa Te Fakamālohiʼi ʼo Te ʼu Noʼo ʼo Te ʼOhoana
    Te Tule Leʼo—1993
Te Tule Leʼo—2000
w00 15/12 p. 28-29

Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

Koteā te tuʼakoi ʼo te fakafisi ʼa he fafine Kilisitiano agatonu ki he fakaʼui mavete ʼo tona ʼohoana?

ʼI te kamataʼaga ʼo te nofo ʼohoana, neʼe ʼui e te ʼAtua ke “pipiki” fakatahi te tagata mo te fafine. (Senesi 2:18-24) Kae ʼi te agahala ʼo te tagata, neʼe malaga ai te ʼu fihifihia ʼi te ʼu nofo ʼohoana, kae ko te loto ʼo te ʼAtua ke nonofo fakatahi te taumatuʼa. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Kae kia natou kua ohoana, e au fakatotonu atu, e mole ko au kae ko te Aliki, aua naa mavae te fafine mai tona ohoana. Kae kapau kua mavae, pea ke nofo feia e mole toe ohoana, pe fakatokatoka mo tona ohoana, pea e mole mavae te tagata mai tona ohoana.”​—1 Kolonito 7:10, 11.

ʼE fakamoʼoni mai e te ʼu palalau ʼaia ʼe feala pe ʼi ʼihi lakaga ke fia mavae he tahi ʼi te ʼu taumatuʼa. Ohage la, neʼe ʼui e Paulo kapau ʼe mavae he tahi ia nāua, pea ʼe nā “[nonofo] feia e mole toe ohoana.” Koteā tona tupuʼaga? ʼE moʼoni, kapau kua mavae he tahi ia nāua, kae kia mata ʼo te ʼAtua ʼe kei nā pipiki pe nāua. Neʼe feala pe ke palalau feiā ia Paulo koteʼuhi neʼe fakatuʼu e Sesu te pelesepeto ki te fai ʼohoana faka Kilisitiano: “Ko ʼaē ʼe mavete mo tona ʼohoana, gata pe mokā ʼe tupu mai he folonikasio [ʼi te faka Keleka, por·neiʹa], pea toe ʼohoana ia mo he tahi fafine, ʼe tono ia.” (Mateo 19:9, MN ) Ei, ko te tupuʼaga pe e tahi ʼo he mavete pea ʼe iku ai mo te gata ʼo te nofo ʼohoana ʼi te Tohi-Tapu, ko te “folonikasio,” ko he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. ʼE mahino ia, ki te faʼahi ʼaē ʼe palalau kiai ia Paulo, ʼe mole he tahi ʼi te taumatuʼa neʼe agahala, koia ʼi te temi ʼaē ʼe mavae ai, peʼe ko te tagata peʼe ko te fafine, kae kia mata ʼo te ʼAtua ʼe mole heʼeki gata tanā nofo ʼohoana.

Koia ʼe palalau ia Paulo ki te ʼaluʼaga ʼaē ko he Kilisitiano moʼoni ʼe mole lotu tahi mo tona ʼohoana. Koutou fakatokagaʼi age muʼa te ʼu fakatotonu ʼa Paulo: “Kae kapau ʼe fia mavae ia ia ʼaē ʼe mole tui, pea tuku ke mavae; ko he tēhina peʼe ko he tuagaʼane ʼe mole haʼisia ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, kae ʼe pāui koutou e te ʼAtua ki te tokalelei.” (1 Kolonito 7:12-16, MN ) Koteā ʼaē ʼe lava fai e he fafine agatonu mo kapau neʼe mavae tona ʼohoana ʼaē ʼe mole tui tahi mo ia, pea mo ina faigaʼi ke nā mavete?

ʼE lagi loto e ia ʼaē ʼe fafine ke nā haga nonofo fakatahi. ʼE lagi kei ʼofa ki ai, mo mahino ki ai te kei ʼaoga kia nāua tatau te ʼu faʼahi ʼo te loto pea mo te faʼahi ʼi te ʼu felāveʼi fakasino, pea mo ina ʼiloʼi ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakakoloa ke ʼi ai he tahi ʼe tokoni ki ai pea mo tanā fānau ʼaē ʼe kei liliki. ʼE lagi toe fakaʼamu pe foki ke feala ʼaki te temi, ke liliu tona ʼohoana ko he tahi ʼe tui tahi mo ia pea ke hāofaki. Kae kapau kua fai e te tagata he ʼu fakatuʼutuʼu ke nā mavete (kae mole hona tupuʼaga faka Tohi-Tapu), pea ʼe feala pe ki te fafine ke ina “tuku ke mavae,” ohage ko tona tohi e Paulo. Ko te faʼahi ʼaia ʼe toe tatau pe foki ki te tagata Kilisitiano ʼaē ʼe lītuʼa ki te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te nofo ʼohoana pea mo faiga mālohi ke mavete.

Kae ʼi he ʼaluʼaga feiā, ʼe lagi ʼaoga anai ki te fafine he puleʼaki faka puleʼaga moʼo puipui ʼo ia mo tana ʼu tamaliki. ʼO feafeaʼi? ʼE lagi ina fia taupau anai tana ʼu tamaliki ke feala hana haga fakahā age kia nātou te ʼofaʼi faʼe, mo akoako kia nātou te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea mo fakatupu ia nātou he tui ʼe fakatafito ki te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe lelei ʼaupito. (2 Timoteo 3:15) Ko te mavete ʼe feala ke fakatupu tuʼutāmaki ki tana ʼu fealagia. Koia, ʼe lagi ina fai anai he ʼu fakatuʼutuʼu ke fakafofoga leleiʼi ia ia e he tahi ʼi muʼa ʼo te hahaʼi maʼu tuʼulaga, ke feala hana taupau tana ʼu tamaliki pea ke ʼiloʼi papau e tona ʼohoana ʼe ko tona maʼua ke ina taupau ia nātou ʼaē neʼe ina līaki. ʼI ʼihi fenua, ko te fafine ʼaē ʼe ina fakafihiʼi te mavete, ʼe feala pe ke ina sinie he ʼu pepa faka puleʼaga ʼe ina kole ai he ʼu koloā pea mo he vaega falā moʼo taupau tana fānau, kae mole ʼio ki te fakaʼui mavete ʼo tona ʼohoana. ʼI te tahi faʼahi, ʼe fakahā lelei e te ʼu kupuʼi palalau ʼo te ʼu pepa ʼaia ʼe ʼio ki te mavete; koia, kapau neʼe tono tona ʼohoana, ko tana sinie ʼo te ʼu pepa ʼaia, ʼe fakahā lelei ai e te fafine ʼe fakafisi ki tona ʼohoana.

Tokolahi ʼi te hahaʼi ʼo feiā mo te kokelekasio ʼe mole nātou ʼiloʼi anai te ʼu agaaga ʼo te mavete, ohage la ʼe ko he mavete koa ʼe lagolago kiai te Tohi-Tapu. Koia ʼi muʼa ʼo te aʼu ki te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe lagi lelei age ki te fafine hana fakahā ki te taupau pelesita peʼe ko he tahi age tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio (ʼe lelei age hana faitohi), ke mahino lelei ki te ʼaluʼaga mokā malaga mai he ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te mavete, peʼe ʼi ai hona fakatafito faka Tohi-Tapu peʼe kailoa​—peʼe fai e te fafine ʼi te lakaga pe ʼaia peʼe ʼi he tahi lakaga.

Tou toe liliu muʼa ki te ʼu palalau ʼa Sesu: “Ko ʼaē ʼe mavete mo tona ʼohoana, gata pe mokā ʼe tupu mai he folonikasio, pea toe ʼohoana ia mo he tahi fafine, ʼe tono ia.” Kapau neʼe hala moʼoni he tagata ʼohoana ʼi he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga kae ʼe kei fia nofo pe ia mo tona ʼohoana, ʼe tonu anai ki te fafine (ia ia ʼaē ʼaē neʼe mole hala ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu) ke ina filifili peʼe ina fakamolemole age kia ia ke toe hoko atu tona maʼuli faka taumatuʼa, peʼe fakafisi ki ai. Kapau ʼe lotolelei ke fakamolemole age ki ai pea mo hoko atu pe tana nofo mo tona ʼohoana totonu, ʼe mole ko he aga heʼemaʼa mo kapau ʼe ina fai te potu ʼaia.​—Osea 1:1-3; 3:1-3.

Kapau ʼe fia mavete te tagata ʼohoana ʼaē neʼe agahala, ʼe lagi kei lotolelei pe te fafine ke fakamolemole age ki ai, mo fakaʼamu ke toe liliu mai. ʼE fakalogo kia ia, ʼo mulimuli ki tona leʼo ʼo loto pea mo te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli, peʼe ina fakafihiʼi te mavete ʼohoana ʼaē ʼe fakaʼui e te tagata. ʼI ʼihi fenua, ko te fafine ʼaē ʼe ina fakafihiʼi te mavete, ʼe ina lava sinie he ʼu pepa ʼe ina kole ai he ʼu koloā moʼo taupau ʼaki tana fānau pea mo he vaega falā, kae mole ʼio ki te fakaʼui mavete ʼo tona ʼohoana; ko tana sinie ʼo te ʼu pepa ʼaia ʼe mole faka ʼuhiga ʼaki kua fakafisi ki tona ʼohoana. Kae ʼi ʼihi fenua leva, ʼe feala pe ke kole age ki te fafine ʼaē ʼe ina fakafihiʼi te mavete ʼohoana, ke ina sinie he ʼu pepa ʼe tohi ai te ʼu kupuʼi palalau ʼe ʼio ki te mavete. Ko tana sinie ʼo te ʼu pepa mavete ʼohoana ʼaia, ʼe fakahā lelei ai ʼe fakafisi ki tona ʼohoana ʼaē neʼe hala ki tuʼa.

Ke ʼaua naʼa hoko he femahinohalaʼaki, ʼe lagi ko he aga fakapotopoto anai ki te fafine ʼi te ʼaluʼaga ʼaia ke faitohi ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, ʼo fakahāhā ai te ʼu puleʼaki ʼaē neʼe fai pea mo tona ʼu agaaga. ʼE feala hana fakahā ai tana kua talaga mo tona hoa, ʼe fia fakamolemole age ki ai, pea mo loto ke hoko atu tanā nonofo. Ko tona faka ʼuhiga, neʼe mole loto ia ki te mavete; neʼe mole fakafisi ia ki tona ʼohoana, kae neʼe fia fakamolemole age ki ai. ʼI tana ʼosi fakamahinohino lelei tona lotolelei ke ina fakamolemole pea ke hoko atu pe tanā nonofo ʼohoana, ʼe ina sinie ai leva he ʼu pepa ʼe fakahā ai pe ia te agaaga ʼo te vaega falā peʼe ko te taupau ʼo te fānau, kae ʼe mole faka ʼuhiga ʼaki ʼe fakafisi ki tona ʼohoana.a

Ko te fakamahinohino ʼo tona lotolelei ke ina fakamolemole age ki ai tatau aipe mo te kua ʼosi mavete, ʼe mole faka ʼuhiga ʼaki ko ia peʼe ko tona ʼohoana kua nā lava ʼohoanaʼi faʼifaʼitaliha he tahi kehe. Kapau ko ia ʼaē ʼe fafine, neʼe mole hala pea neʼe ina kole ke toe fakatahi kae neʼe fakafisi age ki ai tona ʼohoana, ki muli age ʼe feala pe hana fakafisi ki tona ʼohoana ʼuhi ko tana aga heʼeʼaoga, pea ʼe hoki feala ai kia nāua toko lua ke nā ʼohoana mo he tahi kehe peʼe kailoa. Neʼe fakahā e Sesu ʼe lava fai he tonu feiā e te tagata peʼe ko te fafine ʼohoana ʼaē neʼe mole hala.​—Mateo 5:32; 19:9; Luka 16:18.

[Kiʼi nota]

a ʼE tahi ʼalu pe te fenua mo tona ʼu fakatuʼutuʼu faka puleʼaga pea mo tana ʼu faʼahiga pepa. ʼI muʼa ʼo te sinie ʼo he ʼu pepa, ʼe tonu anai ke vakaʼi fakalelei te ʼu kupu ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu pepa faka puleʼaga ʼo ʼuhiga mo te mavete ʼohoana. Kapau ʼe sinie e he fafine peʼe ko he tagata he ʼu pepa ʼe fakahā ai ʼe mole ina koviʼia te mavete ʼohoana ʼaē ʼe fakaʼui e tona hoa, ko tona faka ʼuhiga ʼe fakafisi ki tona ʼohoana.​—Mateo 5:37.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae