ʼE Fetogi Te ʼu Lao Pea Puli Te Falala
ʼI te temi ʼo te Hau ko Henry 1 ʼo Pilitania (1100-1135) neʼe fakafuafua te yard, peʼe ko te meta e tahi, ki “te vaha ʼo te ihu ʼo te Hau pea mo tona kauʼi tuhi matuʼa.” Neʼe lava totonu feafeaʼi te ʼu meta ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi ʼaē neʼe puleʼi e te Hau ko Henry? ʼE mahino ia, ke ʼiloʼi te fakafuafua totonu neʼe tonu ke ʼolo te hahaʼi ki te hau.
IA ʼAHO nei, ko te fakafuafua ʼo he ʼu meʼa ʼe mulimuli tāfito ki he ʼu lao. Koia, ʼe ʼui ko te meta ʼe ko te loaloaga ʼo te ʼalu ʼo te hila ʼi te sekonita e tahi vahe ki te 299 792 458. Ko tona faka ʼuhiga, ko te hila ʼaia ʼe fakamū ʼi he onde kua faka tuʼakoi tona loa pea ʼe fakamū e he laser. Kapau ʼe maʼu e te hahaʼi te ʼu meʼa gāue ʼaia ʼe ʼaoga ke feala he mulimuli ki te lao ʼaia, pea ʼe feala ʼi te ʼu potu fuli pe, ke nātou vakaʼi ʼe tatau fuli pe tanatou fakafuafua te loa ʼo he meʼa.
Ka hoko he kiʼi fetogi veliveli pe ʼi te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te fakafuafua, pea ʼe feala ke tupu ai he lotolotolua pea ʼe faiga lahi anai ke mole fetogi te ʼu lao ʼaia. Ohage la, ʼi Pilitania ko te lao ʼo ʼuhiga mo te kilo, ʼe faka tāfito ki te moʼi ukamea ʼe faʼu ʼaki te platine pea mo te iridium pea ko tona mamafa ko te kilo e tahi. ʼE taupau te moʼi ukamea ʼaia ʼi te fale ʼaē ko te National Physical Laboratory. Ko te ʼuli ʼo te ʼaele ʼuhi ko te ʼu motokā pea mo te ʼu vakalele, ʼe ina fakamamafa te moʼi ukamea ʼaia ʼi te ʼaho fuli pe. Kae ko te moʼi ukamea ʼaia ʼe ko te hiki ʼo te moʼi ukamea ʼaē ʼe mulimuli kiai te malamanei katoa ʼo ʼuhiga mo te kilo, pea ʼe taupau ʼi te sioʼata e tuʼa tolu tona mātolu ʼi te fale neʼe fakamaʼu ʼi te lalo kele ʼi te Bureau international des poids et mesures ʼi Sèvres, ʼi Falani. Logola te faʼahi ʼaia, kae ʼe ʼāsili mamafa te meʼa ʼaia ʼuhi ko te ʼuli ʼo te ʼaele. ʼO aʼu mai ki te temi ʼaenī, ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ako te fakafuafua, ʼe mole heʼeki nātou lava faʼu he lao ʼe mole fetogi.
Logola ko he kiʼi fetogi veliveli ʼaupito ʼe mole hona fua kovi ki he tahi, kae ko he fetogi katoa ʼo he lao ʼe feala ke tupu ai he maveuveu. ʼI Pilitania, ko te kau pule neʼe nātou fetogi te fakafuafua ʼo te mamafa (te mamafa ʼo te livre Pilitania) ʼaki te meta (te ʼu kilo kalama pea mo te ʼu kalama) pea tokolahi te hahaʼi neʼe mole kei nātou falala. Ko ʼihi hahaʼi faifakatau mānumānu neʼe nātou kaihaʼa tanatou hahaʼi ʼuhi ko te mole heʼeki nātou māhani mo te fakatuʼutuʼu foʼou ʼaia.
Te ʼu Lao ʼi Te Famili Pea Mo Te Aga ʼAē ʼe Tonu Ke Fai
E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fetogi ʼo te ʼu lao ʼi te famili pea mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai? Ko te ʼu fetogi ʼo te ʼu lao ʼaia ʼe feala ke fua kovi ʼaupito. Ko te ʼu fakamatala ʼi te temi nei ʼo ʼuhiga mo te mavetevete ʼo te ʼu famili, mo te fai ʼo he ʼu felāveʼi fakasino mo te hahaʼi kehekehe, pea mo te tuputupu ʼo te ʼu fakaʼalikiʼi, mo te gaohi koviʼi ʼo te tamaliki, ʼe ōfo ai te tokolahi pea mo fakamoʼoni ai ʼe tou maʼuʼuli ʼi he temi ʼe mole kei maʼuhiga ai te ʼu lao. Ko te ʼu famili ʼaē ʼe tāmai peʼe faʼe tokotahi, te ʼu fānau ʼaē ʼe taupau e he taumatuʼa tagata peʼe ko he taumatuʼa fafine, pea mo te fakaʼalikiʼi ʼa te fānau ʼaē ʼe tuku ʼi te ʼu fale taupau fānau, ʼe ko te kua meʼa noaʼi ʼo te lao e te hahaʼi. Kua ʼāsili kaugamālie te hahaʼi ʼaē kua liliu “o tahi ofa pe kia te ia . . . o heeʼofa, o loto fefeka, . . . o fehia ki te lelei, . . . o manako ki te u fiafia kae e mole he ofa ki te Atua,” ohage ko tona fakakikite e te Tohi-Tapu kua hili kiai te ʼu taʼu e lua afe.—2 Timoteo 3:1-4.
Ko te kua meʼa noaʼi ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼe tupu ko te mole kei falala ʼa te hahaʼi. Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe hoko te meʼa neʼe fakafeagai ʼaupito ki te lao ʼa te gāue ʼo te ʼu tōketā ʼi Hyde, te kolo ʼo te potu noleto ʼo Pilitania, ʼaē neʼe falala ai te hahaʼi ki tanatou tōketā faka famili ʼaē “neʼe fakaʼapaʼapaʼi pea mo lava falala ki ai te hahaʼi.” Kae meʼa fakaʼofaʼofa foki, he neʼe maumauʼi tanatou falala ʼaia. ʼO feafeaʼi? ʼI te ʼu fakamatala ʼo te fakamāu, neʼe fakahā ai neʼe mamate te ʼu fafine ʼe teitei toko 15 ʼuhi ko te tōketā ʼaia. Kae neʼe tonu ke toe vakaʼi e te kau polisi te mate ʼa te toko 130 hahaʼi neʼe kau kiai te tōketā. Neʼe mole kei falala te hahaʼi ʼi te temi ʼaē neʼe fakamoʼoni ai neʼe ko te tōketā ʼaē neʼe fai fakapō pea neʼe pilisoni ai. Ko te ʼu tagata leʼo e lua ʼo te fale pilisoni ʼaē neʼe lagi kau tanā ʼu faʼe ʼi te ʼu fafine ʼaē neʼe fakapogi e te tōketā, neʼe foaki kia nāua he tahi gāue ke ʼaua naʼa nā leʼohi te tagata pilisoni aga fakalialia ʼaia. ʼE mole fakapunamaʼuli ai te fakahigoaʼi ʼo te tōketā fai fakapō ʼaia e te alatike ʼi te sulunale The Daily Telegraph, ʼo ina ʼui ʼe ko te “tōketā ʼo te ‘Kovi.’ ”
Ko ai ʼaē ʼe feala ke tou falala ki ai, heʼe kua fetogi te ʼu lao pea ʼe mole kei faka maʼuhigaʼi ʼi te ʼu faʼahi kehekehe ʼo te maʼuli? ʼE koutou lava maʼu koa ʼifea he ʼu lekula ʼe mole fetogi, neʼe fakatuʼu e he pule ʼe mole ina fetogi anai? ʼE talanoa te alatike ʼaē ʼe hoa mai ki te ʼu fehuʼi ʼaia.