Ko Sehova Totatou Holaʼaga
“He neʼe ke ʼui: ‘Ko Sehova ʼe ko toku holaʼaga,’ . . . ʼe mole hoko atu anai kia te koe he malaʼia.”—Pesalemo 91:9, 10.
1. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko Sehova ko totatou holaʼaga?
KO SEHOVA ko he holaʼaga moʼoni ki tana hahaʼi. Kapau kua foaki totatou maʼuli katoa kia te ia, pea ʼe lagi tou ‘efihia, kae mole fāveliveli ke mole feala hatatou toe gaūgaūe, ʼe tou nofo ʼi te tuʼania, kae ʼe ʼi ai pe tona hāoʼaga, ʼe fakatagaʼi tatou, kae mole līʼakina tatou, ʼe tokahi tatou kae mole fakaʼauha tatou.’ Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe foaki mai e Sehova tona “malohi tauʼoluga pau.” (2 Kolonito 4:7-9) Ei, ko tatatou Tāmai ʼi selo ʼe tokoni mai kia tatou ke tou pipiki kia te ia ʼi totatou maʼuli, pea ʼe feala ke tou tokagaʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tagata fai pesalemo: “He neʼe ke ʼui: ‘Ko Sehova ko toku holaʼaga,’ kua liliu te Māʼoluga ko tou nofoʼaga, ʼe mole hoko atu anai kia te koe he malaʼia.”—Pesalemo 91:9, 10.
2. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te Pesalemo 91 pea koteā ʼaē ʼe ina fakapapauʼi mai?
2 Neʼe lagi tohi te Pesalemo 91 e Moisese. ʼE tohi tona higoa ʼi te Pesalemo 90, pea ʼi te Pesalemo 91 ʼe mole tuʼu ai he tahi higoa. Lagi neʼe hivaʼi te Pesalemo 91, ʼo ʼuluaki hivaʼi tokotahi e he tahi (91:1, 2), pea hoa kiai te kau hiva (91:3-8). Pea lagi hiva e te leʼo e tahi (91:9a) pea tali kiai he kau hiva (91:9b-13). Pea hiva leva e te tokotahi te ʼu kupu fakaʼosi (91:14-16). Tatau aipe pe neʼe feafeaʼi tona hivaʼi, kae ʼe fakapapauʼi mai ʼi te Pesalemo 91 te fīmālie fakalaumālie ki te kalasi ʼo te kau Kilisitiano fakanofo, pea ʼe foaki te fakapapau ʼaia ki te kūtuga ʼaē ʼe kaugā gāue mo nātou.a ʼI totatou ʼuhiga kaugana ʼa Sehova, tou vakaʼi fuli te pesalemo ʼaia.
Te Fīmālie ʼi Te ‘Potu Fakalilo ʼa Te ʼAtua’
3. (a) Koteā “te potu fakalilo ʼa te Māʼoluga”? (b) Koteā ʼaē ʼe hoko kia tatou ʼi tatatou “nofo . . . ʼi te malumalu ʼa te Māfimāfi”?
3 ʼE hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “Ko ia ʼaē ʼe nofo ʼi te potu fakalilo ʼa te Māʼoluga, ʼe nofo anai ʼi te malumalu ʼa te Māfimāfi. ʼE ʼau fia ʼui kia Sehova: ‘Ko koe ko toku holaʼaga pea mo toku tule mālohi, toku ʼAtua, ʼaē ʼe ʼau fia tuku anai ki ai taku falala.’ ” (Pesalemo 91:1, 2) Ko “te potu fakalilo ʼa te Māʼoluga” ʼe ko he potu fakatātā ʼe tou maʼu ai te puipui, pea tāfito maʼa te kau fakanofo, he ko nātou tāfito ʼaē ʼe tauʼi e te Tevolo. (Apokalipesi 12:15-17) ʼE fakaʼauha anai tatou e te Tevolo mo kapau ʼe mole tou maʼu te puipui ʼo nātou ʼaē ʼe nonofo mo te ʼAtua, ohage ko hana kau fakaafe fakalaumālie. ʼI tatatou “nofo . . . ʼi te malumalu ʼa te Māfimāfi,” ʼe tou sio ai ki te malumalu ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina puipui tatou. (Pesalemo 15:1, 2; 121:5) ʼE mole he tahi age holaʼaga peʼe ko he tule ʼe mālohi age ʼi totatou Tuʼi ʼAliki ko Sehova.—Tāʼaga Lea 18:10.
4. Koteā te ʼu aga kākā ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Satana, “te tagata puke manulele” pea ʼe lava feafeaʼi hatatou hāo mai ai?
4 ʼE toe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “Ko ia [ Sehova] ʼe ina faka ʼāteainaʼi anai koe mai te hele ʼa te tagata puke manulele, mai te mahaki ʼaē ʼe fakatupu mamahi.” (Pesalemo 91:3) ʼI te agamāhani, ko he tagata puke manulele ʼi te temi ʼo Iselaele neʼe ina fakaʼaogaʼi he ʼu hele moʼo puke te ʼu manulele. ʼI te ʼu hele ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e “te tagata puke manulele,” ʼaē ko Satana, ʼe kau ai tana kautahi agakovi pea mo tana ʼu “aga fakakākā.” (Efeso 6:11, kiʼi nota ʼi te lalo pasina) Ko te ʼu hele ʼaē ʼe fufū ʼe tuku ʼi totatou ala moʼo taki tatou ke tou fai he meʼa ʼe kovi, pea ke tou mamate ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Pesalemo 142:3) Kae ʼuhi ko tatatou nofo agatonu tuʼumaʼu, koia ko ‘totatou nefesi ʼe hage ko he manulele ʼe hāo mai te hele.’ (Pesalemo 124:7, 8) ʼE tou loto fakafetaʼi ʼi te faka ʼāteainaʼi tatou e Sehova mai te “tagata puke manulele” agakovi!—Mateo 6:13.
5, 6. Koteā te “mahaki” ʼaē ʼe fakatupu “mamahi,” kae he koʼe ʼe mole hoko te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi ʼa Sehova?
5 ʼE talanoa te tagata fai pesalemo ki “te mahaki ʼaē ʼe fakatupu mamahi.” Ohage ko he mahaki ʼe mafola pea mo pikisia ai te hahaʼi, ʼe ʼi ai te meʼa ʼe fakatupu “mamahi” ki te malamanei pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lagolago ki te ʼuhiga pule ʼo Sehova. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe tohi fēnei e te tagata fai hisitolia ko Arnold Toynbee: “Talu mai te fakaʼosi ʼo te Lua Tau Faka Malamanei, ʼaki te faʼahi faka politike ʼaē ko te nationalisme, kua lahi ʼaupito te ʼu telituale ʼaē ʼe mole kei fakalogo ki te ʼu puleʼaga . . . Kua ʼāsili age te ʼu maveuveu ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei.”
6 Lolotoga ni sēkulō, ko ʼihi pule neʼe nātou fakaʼāsili te fetauʼaki pea mo te ʼu maveuveu ʼo te ʼu puleʼaga. Neʼe nātou toe fakamaʼua ke fakaʼapaʼapa te hahaʼi kia nātou, peʼe ke nātou tauhi ki te ʼu paki peʼe ko he ʼu fakaʼiloga kehekehe. Kae neʼe mole tuku e Sehova tana hahaʼi agatonu ke nātou pikisia ʼi te “mahaki” ʼaia. (Taniela 3:1, 2, 20-27; 6:7-10; 16-22) Ko tatou ko he fale tautēhina ʼi te malamanei katoa ʼe tou feʼofani, ʼe tou tauhi fuli kia Sehova tokotahi pe, ʼe mole tou kau ki te malamanei ohage ko tona fakatotonu mai ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe mole tou fakapalatahi kae kua mahino kia tatou “ ʼi te puleʼaga fuli pe ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi [ki te ʼAtua] pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu, ʼe ina tali leleiʼi ia ia.” (Gaue 10:34, 35, MN; Ekesote 20:4-6; Soane 13:34, 35; 17:16; 1 Petelo 5:8, 9) Tatau aipe peʼe tou tau mo he ʼu “mamahi” heʼe fakatagaʼi tatou ʼuhi heʼe tou Kilisitiano, kae ʼe tou fiafia pea mo tou fīmālie ʼi te faʼahi fakalaumālie “ ʼi te potu fakalilo ʼa te Māʼoluga.”
7. ʼE puipui feafeaʼi tatou e Sehova “ ʼaki tona ʼu fuluʼi kapakau”?
7 Ko Sehova ko totatou holaʼaga, koia ʼe tou loto fīmālie ʼi te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼAki tona ʼu fuluʼi kapakau, ʼe ina tāʼofi anai ke ʼaua naʼa fakaōvi atu he tahi kia te koe, pea ʼe ke nono anai ʼi ʼona lalo kapakau. Ko tana agatonu ʼe ko he meʼa tali tau lahi anai pea mo he kaupā puipui.” (Pesalemo 91:4) ʼE puipui tatou e te ʼAtua, ohage ko te manulele ʼaē ʼe lele ʼi te fuga ʼo tona ʼu kiʼi ʼuhi moʼo puipui nātou. (Isaia 31:5) ‘ ʼAki tona ʼu fuluʼi kapakau ʼe ina tāʼofi ke ʼaua naʼa fakaōvi he tahi kia tatou.’ ʼAki tona ʼu kapakau, ʼe ʼaofi e te manulele tona ʼu ʼuhi, ʼo ina puipui nātou mai te ʼu manu fekai. Ohage ko hona ʼu ʼuhi, ʼe tou fīmālie ʼi te ʼu kapakau fakatātā ʼo Sehova he neʼe tou hola ki tana kautahi faka Kilisitiano moʼoni.—Lute 2:12; Pesalemo 5:1, 11.
8. ʼE tatau feafeaʼi te “agatonu” ʼa Sehova pea mo he meʼa tali tau laulahi pea mo he kaupā?
8 ʼE tou falala ki te “agatonu” ʼa te ʼAtua. ʼE hage ko he meʼa tali tau lahi ʼo te ʼu temi muʼa, pea neʼe hage tona lahi ko he matapā, ʼe feala ke ina puipui te sino katoa ʼo he tahi. (Pesalemo 5:12) ʼE mole tou matataku heʼe tou falala ki te puipui ʼaia. (Senesi 15:1; Pesalemo 84:11) Ohage ko tatatou tui, ko te agatonu ʼa te ʼAtua ʼe hage ko he meʼa tali tau lahi, ʼe ina puipui tatou moʼo tāʼofi te ʼu mahafu kakaha ʼa Satana pea mo tekeʼi te ʼu ʼohofi ʼa te fili. (Efeso 6:16) Pea ʼe ko he kaupā, ko he puipui mālohi ʼe feala ke tou nonofo mālolohi ai.
‘ ʼE Mole Tou Matataku Anai’
9. He koʼe ko te pōʼuli ʼe ko he temi fakamataku, kae he koʼe ʼe mole tou matataku?
9 ʼO ʼuhiga mo te puipui ʼa te ʼAtua, ʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE mole ke mataku anai ki he meʼa fakamataku ʼi te pōʼuli, peʼe ko he kauʼi nahau ʼaē ʼe nahauʼi ʼi te ʼaho, peʼe ko he mahaki ʼe haʼele ʼi te fakapōʼuli, peʼe ko te fakaʼauha ʼaē ʼe ina maumauʼi ʼi te lolotoga ʼo te fetapā.” (Pesalemo 91:5, 6) Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe lahi te ʼu agakovi ʼe fai ʼi te pōʼuli, koia ʼe feala ke liliu ko he temi fakamataku ʼaia. ʼI te ʼu pōʼuli fakalaumālie ʼaē ʼe ina ʼaofi ʼi te temi nei ia te kele, ʼe tau fai e tatatou ʼu fili he ʼu aga fakakākā ke tou tuku te ʼu meʼa fakalaumālie, pea mo fakagata tatatou gāue fai faka mafola. Kae ‘ ʼe mole tou matataku ʼi he meʼa fakamataku ʼi te pōʼuli’ koteʼuhi ʼe puipui tatou e Sehova.—Pesalemo 64:1, 2; 121:4; Isaia 60:2.
10. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te “kauʼi nahau ʼaē ʼe nahauʼi ʼi te ʼaho,” pea ʼe tonu ke feafeaʼi tatatou aga? (b) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te “mahaki ʼaē ʼe haʼele ʼi te fakapōʼuli,” pea he koʼe ʼe mole tonu ke tou matataku ai?
10 Ko te “kauʼi nahau ʼaē ʼe nahauʼi ʼi te ʼaho” ʼe lagi faka ʼuhiga ki he ʼu palalau kovi ʼe fai ki he tahi. (Pesalemo 64:3-5; 94:20) ʼI tatatou haga tala te moʼoni, ʼe mole he fua ʼo te fakafeagai fakahāhā ʼaia ki tatatou tauhi taputapu. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole tonu ke tou matataku ki “he mahaki ʼe haʼele ʼi te fakapōʼuli.” ʼE ko he mahaki fakatātā ʼaia ʼi te lotolotoiga ʼo he mālama fakapōʼuli kua puli ai te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, peʼe ko te aga faka lotu, pea ʼe puleʼi e te mālohi ʼo Satana. (1 Soane 5:19) ʼE hage kua mate te fakakaukau, pea mo te loto ʼo te hahaʼi, ʼo mole nātou ʼiloʼi he meʼa ʼo ʼuhiga mo Sehova, mo tana ʼu fakatuʼutuʼu, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina foaki mai. (1 Timoteo 6:4) ʼI te lotolotoiga ʼo te fakapōʼuli ʼaia ʼe mole tou matataku, heʼe lahi te mālama fakalaumālie ʼaē ʼe tou maʼu.—Pesalemo 43:3.
11. Koteā ʼaē ʼe hoko kia nātou ʼaē ʼe ‘maumauʼi ʼi te fetapā’?
11 ʼE mole tou matataku ʼi “te fakaʼauha ʼaē ʼe ina maumauʼi ʼi te lolotoga ʼo te fetapā.” Ko “te fetapā” ʼe lagi faka ʼuhiga ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui ʼe ko te fakamālamaʼi ʼo te malamanei. Ko nātou ʼaē ʼe mulimuli ki te manatu ʼa te mālama ʼaē ke maʼu koloā, ʼe hoko kia nātou te fakaʼauha ʼi te faʼahi fakalaumālie. (1 Timoteo 6:20, 21) ʼI tatatou tala ʼaki he lototoʼa te logo ʼo te Puleʼaga, ʼe mole tou matataku ʼi totatou ʼu fili, he ko Sehova totatou Puipuiʼaga.—Pesalemo 64:1; Tāʼaga Lea 3:25, 26.
12. Ko te lauʼi afe ʼe nātou “fetōki” kia tafa ʼo ai, pea ʼe hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
12 ʼE toe hoko atu fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE fetōki anai te lauʼi afe ʼi ʼou tafa, pea ko te toko hogofulu afe ʼi tou toʼo mataʼu; ʼe mole fakaōvi atu anai te meʼa ʼaia kia te koe. ʼE ke sioʼi pe anai kiai ʼaki tou ʼu mata pea ʼe ke sio anai ki te totogi ʼo te kau agakovi.” (Pesalemo 91:7, 8) ʼI tanatou mole hola kia Sehova, tokolahi ʼe nātou “fetōki” ki te mate fakalaumālie ʼi ʼotatou “tafa.” ʼE moʼoni, ko “te toko hogofulu afe” neʼe nātou fetōki ʼi te “toʼo mataʼu” ʼo te kau Iselaele fakalaumālie ʼo totatou temi. (Kalate 6:16) Kae kapau ko tatou ko he kau Kilisitiano fakanofo peʼe tou kau ʼi tanatou ʼu kaugā gāue kua papitema, pea ʼe tou nonofo fīmālie ʼi te “potu fakalilo” ʼa te ʼAtua. ʼE tou ‘mamata pe tatou pea mo sio ki te totogi ʼo te kau agakovi,’ ʼaē ʼe nātou tokakovi ʼi te faʼahi ʼo te ʼu fai fakatau, mo te lotu pea mo te tahi ʼu faʼahi.—Kalate 6:7.
‘ ʼE Mole Hoko Anai Kia Tatou He Malaʼia’
13. Koteā te ʼu malaʼia ʼaē ʼe mole hoko kia tatou, pea koteā tona tupuʼaga?
13 Logope la kua puli te fīmālie ʼi te malamanei, kae ʼe tou fakamuʼamuʼa ia te ʼAtua pea mo tou maʼu te lototoʼa ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tagata fai pesalemo: “He neʼe ke ʼui: ‘Ko Sehova ʼe ko toku holaʼaga,’ kua ke fakaliliu te Māʼoluga totonu ko tou nofoʼaga; ʼe mole hoko atu anai kia te koe he malaʼia, pea ʼe mole fakaōvi atu anai he tautea ki tou falelā.” (Pesalemo 91:9, 10) Ei ko Sehova totatou holaʼaga. Kae ʼe tou toe faka ʼuhiga te ʼAtua Māʼoluga ko ‘totatou nofoʼaga,’ ʼaē ʼe tou maʼu ai te hāofaki. ʼE tou vikiʼi Sehova ko totatou Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼAtulaulau, mo tou ‘nonofo’ mo ia he ko te Matapuna ʼo te fīmālie, pea mo tou tala te logo lelei ʼo tona Puleʼaga. (Mateo 24:14) Koia, ‘ ʼe mole hoko anai kia tatou he malaʼia’—ʼo feiā mo te ʼu malaʼia ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te ʼu ʼuluaki vaega ʼo te pesalemo ʼaenī. Tatau aipe peʼe hoko te ʼu malaʼia ohage ko te ʼu mafuike, te ʼu afā, te ʼu lōmaki, te ʼu hoge, pea mo te ʼu tau, kae ʼe mole maumauʼi e te ʼu meʼa ʼaia tatatou tui peʼe ko totatou fīmālie fakalaumālie.
14. ʼI totatou ʼuhiga kaugana ʼa Sehova, he koʼe ʼe mole hoko kia tatou te ʼu malaʼia fakatupu mate?
14 Ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼe nātou hage ko he ʼu matāpule ʼe nātou nonofo ʼi te ʼu falelā, pea ʼe mole nātou fakatahi mo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. (1 Petelo 2:11) ‘ ʼE mole fakaōvi age te tautea ki tonatou falelā.’ Tatau aipe peʼe tou ʼamanaki maʼuʼuli ʼi selo peʼe ʼi te kele, ʼe mole tou kau ʼi te malamanei, pea ʼe mole hoko kia tatou te ʼu malaʼia fakalaumālie ʼaē ʼe fakatupu mate, ohage ko te ʼu aga heʼeʼaoga, te holi ki te ʼu koloā, te lotu hala, pea mo te tauhi ki “te manufekai” pea mo tona “fakatata,” ʼaē ko te ʼu Puleʼaga Fakatahi.—Apokalipesi 9:20, 21; 13:1-18; Soane 17:16.
15. Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe tokoni mai ai te kau ʼaselo?
15 ʼO ʼuhiga mo te puipui ʼaē ʼe tou maʼu, ʼe toe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “[Ko Sehova] ʼe ina fakatotonu anai ki tana ʼu ʼaselo ʼo ʼuhiga mo koe, ke taupau koe ʼi tou ʼu ala fuli pe. ʼE nātou hapai anai koe ʼi tonatou ʼu nima, ke mole ʼī tou vaʼe ki he foʼi maka.” (Pesalemo 91:11, 12) Neʼe foaki ki te kau ʼaselo te mālohi ʼaē ke nātou puipui tatou. (2 Hau 6:17; Pesalemo 34:7-9; 104:4; Mateo 26:53; Luka 1:19) ʼE nātou taupau tatou ‘ ʼi totatou ʼu ala fuli pe.’ (Mateo 18:10) ʼI totatou ʼuhiga kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼe takitaki pea mo leʼoleʼo tatou e te kau ʼaselo, pea ʼe mole tou tūkia ai ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Apokalipesi 14:6, 7) Māʼia mo ‘te ʼu maka,’ ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te tapuʼi ʼo tatatou gāue, ʼe mole tupu ai hatatou tūkia pea mo puli ai te ʼofa ʼo te ʼAtua.
16. ʼE kehekehe feafeaʼi te ʼohofi ʼaē ʼe fai e “te laione mui” pea mo te “gata,” pea ʼe tou tali feafeaʼi ki te ʼu ʼohofi ʼaia?
16 ʼE hoko atu fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE ke haʼele anai ʼi te laione mui pea mo te gata; ʼe ke moloki anai te laione mui ʼaē ʼe kia fulufulu pea mo te foʼi gata lahi.” (Pesalemo 91:13) Ohage pe ko te ʼohofi fakahagatonu ʼo te laione mui te manu ʼaē ka ina kai, ko ʼihi ʼo totatou ʼu fili ʼe nātou fakahā fakalelei tanatou fakafeagai, ʼo nātou fai he ʼu lao moʼo fakagata tatatou gāue fai faka mafola. Pea ʼe toe feala pe ke hoko fakapunamaʼuli te fakafeagai, ohage ko te ʼohofiʼi ʼo he tahi e he gata ʼe nofo ʼi he faʼahi ʼe ū. ʼI ʼihi temi, ʼi hona ʼaluʼaga fakafūfū, ko te Keletiate ʼe ina tauʼi tatou ʼo ina fakaʼaogaʼi te hahaʼi faʼu lao, mo te ʼu tuʼi fakamāu, pea mo ʼihi atu hahaʼi. Kae ʼaki te tokoni ʼa Sehova, ʼe tou kumi ʼi te tokalelei ke tou fakatonutonuʼi te ʼu faʼahi ʼaia ʼi te ʼu telepinale, ʼo tou fakaʼaogaʼi te lao moʼo ‘hāofaki pea mo fakamoʼoni ki te logo lelei.’—Filipe 1:7; Pesalemo 94:14, 20-22.
17. ʼE lava feafeaʼi hatatou moloki “te laione mui ʼaē ʼe kia fulufulu”?
17 ʼE talanoa te tagata fai pesalemo ʼo ʼuhiga mo te moloki ʼo “te laione mui ʼaē ʼe kia fulufulu pea mo te foʼi gata lahi.” Ko te laione mui ʼaē ʼe kia fulufulu ʼe feala ke fekai ʼaupito, pea ko he foʼi gata ʼe lagi ko he foʼi gata lahi. (Isaia 31:4) Kae logola te fekai ʼa te laione mui mokā ina ʼohofi he tahi, ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā ʼe tou moloki ia ia ʼi tatatou fakalogo ki te ʼAtua, kae mole tou fakalogo ki te tagata peʼe ko te ʼu kautahi ʼaē ʼe hage he laione. (Gaue 5:29) Koia ko te fakamatakuʼi ʼaia ʼa te “laione” ʼe mole hona fua kovi kia tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie.
18. Ko ai ʼaē ʼe tatau mo “te foʼi gata lahi,” pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tauʼi tatou?
18 ʼI te Tohi-Tapu faka Keleka La Septante, ko “te foʼi gata lahi” ʼe fakahigoa ko “he talakone.” ʼE tou manatuʼi lelei ai “te talakone lahi, te gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Tevolo mo Satana.” (Apokalipesi 12:7-9, MN; Senesi 3:15) ʼE hage ko he foʼi manu lahi ʼe totolo ʼe feala ke ina tege pea mo folo te ʼu manu ʼaē ʼe ina kai. (Selemia 51:34) Ka faiga Satana ke ina takatakaiʼi tatou, ʼo ina tege tatou ʼaki te ʼu fakaneke ʼo te tuʼu ʼaenī, pea mo ina folo tatou, tou hola mai te ʼu haʼisia ʼaia pea mo tou moloki te “foʼi gata lahi” ʼaia. (1 Petelo 5:8) Ko te toe ʼo te kau fakanofo ʼe tonu ke nātou fai te faʼahi ʼaia ke nātou kau ki te fakahoko ʼo Loma 16:20.
Ko Sehova ʼAē ʼe Ina Hāofaki Tatou
19. He koʼe ʼe tonu ke tou hola kia Sehova?
19 ʼE fakahā e te tagata fai pesalemo te ʼui fēnei ʼa te ʼAtua kia ia ʼaē ʼe tauhi moʼoni: “Koteʼuhi neʼe tuku tona ʼofa kia te ʼau, koia ʼe ʼau fakahāo anai ia ia. ʼE ʼau puipui anai ia ia, koteʼuhi kua ina ako te ʼiloʼi ʼo toku huafa.” (Pesalemo 91:14) Ko te ʼui ʼaē “ ʼE ʼau puipui anai ia ia” ko tona faka ʼuhiga “ ʼE ʼau hiki anai ia ia ki ʼoluga,” ke mole kaku he meʼa kia ia. ʼI tatatou tauhi kia Sehova, ʼe tou hola kia te ia, tāfito he ‘kua tou ʼofa kia te ia.’ (Maleko 12:29, 30; 1 Soane 4:19) Pea ko te ʼAtua ʼe ina ‘foaki mai he holaʼaga’ mai totatou ʼu fili. ʼE mole fakaʼauha anai tatou ʼi he temi. Kailoa, kae ʼe hāofaki anai tatou heʼe tou ʼiloʼi te huafa ʼo te ʼAtua pea mo tou fetapā ki ai ʼi te tui. (Loma 10:11-13) Pea ʼe tou fakatotonu ke tou ‘haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova ʼo talu ai.’—Mikea 4:5; Isaia 43:10-12.
20. Ohage ko te ʼu palalau fakaʼosi ʼa te Pesalemo 91, koteā ʼaē ʼe fakapapauʼi mai e Sehova ki tana kaugana agatonu?
20 ʼI te ʼu palalau fakaʼosi ʼo te Pesalemo 91, ʼe ʼui fēnei e Sehova ʼo ʼuhiga mo tana kaugana agatonu: “ ʼE fetapā mai anai, pea ʼe ʼau tali age anai. ʼE ʼau nofo anai mo ia ʼi te mamahi. ʼE ʼau faka ʼāteainaʼi anai ia ia pea mo ʼau faka kolōliaʼi ia ia. ʼE ʼau fakamākona anai ia ia ʼaki te loaloaga ʼo te ʼu ʼaho, pea ʼe ʼau fakasio age anai kia te ia taku hāofaki.” (Pesalemo 91:15, 16) Ka tou fetapā ki te ʼAtua ʼi te faikole ʼo mulimuli ki tona finegalo, pea ʼe tali mai kia tatou. (1 Soane 5:13-15) Neʼe lahi te ʼu mamahi kua hoko kia tatou ʼuhi ko te agakovi ʼaē ʼe fakatupu e Satana. Kae ko te ʼu palalau ʼaē “ ʼE ʼau nofo anai mo ia ʼi te mamahi,” ʼe ina fakahā mai te ʼu mamahi ka hoko mai, pea mo fakapapau mai ʼe tokoni mai anai te ʼAtua kia tatou ʼi te temi ʼaē ka fakaʼauha ai te tuʼu agakovi ʼaenī.
21. Kua faka kolōliaʼi feafeaʼi te kau fakanofo?
21 Logola te fakafeagai mālohi ʼa Satana, kae ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē kei nonofo mo tatou, ʼe faka kolōliaʼi anai nātou ʼi selo ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa e Sehova—ʼi te hili ʼo “te loaloaga ʼo te ʼu ʼaho” ʼi te kele. Kae ko te ʼu fakahāo fakaofoofo ʼaē neʼe fai e te ʼAtua kua nātou faka kolōliaʼi ai te kau fakanofo ʼi te faʼahi fakalaumālie. Pea ʼe ko he faʼahi maʼuhiga kia nātou hanatou tuku te faʼifaʼitaki ʼi tonatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te kele ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼaenī. (Isaia 43:10-12) Ko te hāofaki lahi ʼaē ka fai e Sehova maʼa tana hahaʼi ʼe hoko anai ʼi tana tau lahi ko Halamaketone, mokā ina lagavaka anai ʼo ʼuhiga mo tana pule faʼifaʼitaliha pea mo fakamaʼoniʼoniʼi tona huafa taputapu.—Pesalemo 83:18; Esekiele 38:23; Apokalipesi 16:14, 16.
22. Ko ai ʼaē ka ‘sio anai ki te hāofaki mai ia Sehova’?
22 Peʼe tou kau ʼi te kau Kilisitiano fakanofo peʼe ʼi tonatou ʼu kaugā gāue ʼaē kua papitema, ʼe tou loto ke hāofaki tatou e te ʼAtua. ʼI “te ʼaho lahi pea mo fakamanavahe ʼo Sehova” ko nātou ʼaē ʼe tauhi agatonu ki te ʼAtua ʼe hāofaki anai nātou. (Soele 2:30-32) Ko nātou ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te “hahai kaugamalie” ʼaē ka hū maʼuli ki te mālama foʼou ʼa te ʼAtua pea mo nonofo agatonu ʼi te ʼahiʼahi fakamuli, ʼe ‘ina fakamākona anai nātou ʼaki te loaloaga ʼo te ʼu ʼaho’—ʼaē ko te maʼuli heʼegata. ʼE ina toe fakatuʼuake anai mo te hahaʼi tokolahi. (Apokalipesi 7:9; 20:7-15) ʼE fiafia moʼoni anai Sehova ʼi hana ‘fakasio kia tatou te hāofaki’ ʼaki ia Sesu Kilisito. (Pesalemo 3:8) ʼAki te ʼu ʼamanaki lalahi ʼaia ka hoko kia tatou, tou haga kole ki te ʼAtua ke tokoni mai ke tou lau totatou ʼu ʼaho ke faka kolōliaʼi ai te ʼAtua. ʼAki tatatou ʼu palalau pea mo tatatou ʼu aga, ʼofa pe ke tou haga fakamoʼoni ko Sehova ko totatou holaʼaga.
[Kiʼi nota]
a Ko te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou tohi te ʼu koga Tohi-Tapu faka Hepeleo, neʼe mole nātou talanoa ki te Pesalemo 91 ohage ko he lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te Mesia. ʼE mahino ia, ko Sehova neʼe ko he holaʼaga pea mo he fakaloto mālohi ki te tagata ko Sesu Kilisito, ʼo feiā ki te ʼu tisipulo fakanofo ʼa Sesu pea mo nātou ʼaē ʼe kaugā gāue mo nātou kua papitema, ʼi te ʼu “temi fakaʼosi” ʼaenī.—Taniela 12:4.
Koteā Takotou Tali?
• Koteā “te potu fakalilo ʼa te Māʼoluga”?
• He koʼe ʼe mole tou matataku?
• ʼE lava feafeaʼi ke ‘mole hoko kia tatou he malaʼia’?
• He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ʼe ko Sehova te matapuna ʼo totatou hāofaki?
[Paki ʼo te pasina 17]
ʼE koutou ʼiloʼi koa pe koʼe ko te agatonu ʼa Sehova ʼe ko he meʼa tali tau lahi kia koutou?
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE tokoni Sehova ki tana ʼu kaugana ke nātou fakahoko tonatou minisitelio logola peʼe ʼohofi fakafokifā nātou e te hahaʼi peʼe fai age kia nātou he ʼu fakafeagai
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Cobra: A. N. Jagannatha Rao, Trustee, Madras Snake Park Trust