Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w01 15/12 p. 5-8
  • Te Sesu Moʼoni

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Sesu Moʼoni
  • Te Tule Leʼo—2001
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE ʼi Ai Koa He Fakatafitoʼaga ʼo Te ʼu Manatu ʼAia?
  • Ko Te Fia ʼIloʼi ʼo Sesu
  • Te Sesu Moʼoni
  • Te Sesu Moʼoni Pea Mo Totatou Ka Haʼu
  • Te ʼu Evaselio—ʼE Moʼoni Koa Pe Ko He ʼu Fagana?
    Te Tule Leʼo—2000
  • Te ʼu Tali Ki ʼAtatou Fehuʼi ʼo ʼUhiga Mo Sesu Kilisito
    Te Tule Leʼo—2012
  • Ko Te Tagata Lahi ʼo Te ʼu Temi
    Te Tule Leʼo—1992
  • Te Moʼoni ʼo ʼUhiga Mo Sesu
    Te Tule Leʼo—1996
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2001
w01 15/12 p. 5-8

Te Sesu Moʼoni

ʼI TE tala age ʼa te kau ʼapositolo kia Sesu te manatu ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo ia, neʼe ina fehuʼi fēnei kia nātou: “Kae kia koutou, ko ai ia au i tautou lau?” ʼE fakahā mai e te Evaselio ʼa Mateo ia te tali ʼa te ʼapositolo ko Petelo: “E ko koe ia Kilisito, te Alo o te Atua mauli.” (Mateo 16:15, 17) Neʼe toe manatu feiā mo te kau ʼapositolo. Ko Natanaele, ʼaē neʼe liliu ki muli age ko te ʼapositolo, neʼe ina ʼui fēnei kia Sesu: “Lapi, ko koe ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ko koe te Hau ʼo Iselaele.” (Soane 1:49, MN ) Neʼe maʼuhiga kia Sesu tana gāue, koia neʼe ina ʼui fēnei ai: “E ko au te Ala, mo te Mooni pea mo te Mauli; e mole he tahi e haù ki te Tamai, kapau e mole fakalaka ia te au.” (Soane 14:6) ʼI ʼihi temi, neʼe ina ʼui ko ia ko “te Alo o te Atua.” (Soane 5:24, 25; 11:4) Pea ʼaki te ʼu milakulo neʼe ina fakahā ai ʼe moʼoni te faʼahi ʼaia, pea mo ina fakatuʼuake te hahaʼi ʼaē neʼe kua mamate.

ʼE ʼi Ai Koa He Fakatafitoʼaga ʼo Te ʼu Manatu ʼAia?

Kae ʼe tou lava falala moʼoni koa ki te fakamatala ʼa te ʼu Evaselio ʼo ʼuhiga mo Sesu? ʼE moʼoni koa te Sesu ʼaē ʼe nātou palalau ki ai? Ko te polofesea fai Tohi-Tapu kua mate ko Frederick F. Bruce ʼo te Univelesitē ʼo Manchester, ʼi Pilitania, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI te agamāhani ʼe mole lava fakahā ʼaki he ʼu fakamatala faka hisitolia te moʼoni ʼo he ʼu fakamatala fuli ʼo he tohi ʼāfea, peʼe ko te Tohi-Tapu peʼe ko he tahi ʼu tohi. ʼE tonu pe ke tou falala ki te moʼoni ʼo te ʼu fakamatala ʼaē neʼe fai e te tagata faitohi; kapau ʼe ʼi ai he fakamoʼoni kiai, pea neʼe lagi hoko moʼoni te ʼu fakamatala ʼaia. . . . ʼE mahino papau ia ʼi te faʼahi faka hisitolia ʼe moʼoni te Tauhi Foʼou, he neʼe ko he ‘tohi taputapu’ maʼa te kau Kilisitiano.”

ʼI tana ʼosi sivi te ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼi te ʼu Evaselio, ko te polofesea ʼo te lotu ko James R. Edwards ʼi te Jamestown College, ʼi te Potu Noleto ʼo Dakota ʼi Amelika neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE tou lava falala ʼe tohi ʼi te ʼu Evaselio te ʼu tuʼuga fakamoʼoni maʼuhiga ki te ʼuhiga moʼoni ʼo Sesu. . . . Ko te tali ʼaē ʼe lelei ki te fehuʼi pe koʼe ʼe talanoa feiā te ʼu Evaselio ʼo ʼuhiga mo Sesu, koteʼuhi neʼe feiā moʼoni ia Sesu. Neʼe toe fakahā fakalelei e te ʼu Evaselio te ʼu meʼa ʼaē neʼe malave ki tana ʼu tisipulo, pea neʼe ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina fekauʼi moʼoni mai ia ia pea neʼe tāu mo ia ke ʼui ko te ʼAlo pea mo Kaugana ʼa te ʼAtua.”a

Ko Te Fia ʼIloʼi ʼo Sesu

E feafeaʼi ki te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo Sesu Kilisito ʼaē ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu? Koteā tanatou ʼu fakamatala? ʼE lahi te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼi te ʼu tohi ʼo te ʼu tagata fai hisitolia ko Tacite, mo Suétone, mo Josèphe, mo Pline le Jeune, pea mo te tahi kau faitohi. ʼI te ʼu tohi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te The New Encyclopædia Britannica (1995): “ ʼE hā ʼaki mai ʼi te ʼu fakamatala kehekehe ʼaia, māʼiape la mo te hahaʼi ʼo te temi muʼa ʼaē neʼe fakafeagai ki te lotu faka Kilisitiano neʼe mole nātou lotolotolua neʼe maʼuli moʼoni ia Sesu, ia ia ʼaē neʼe kamata fakafihiʼi ʼi te fakaʼosi ʼo te 18, mo te lolotoga ʼo te 19 sēkulō, pea mo te kamata ʼo te 20 sēkulō.”

Kae ko te ʼu tagata sivi Tohi-Tapu ʼo totatou temi, ʼi tanatou fia ʼiloʼi ia te “moʼoni” peʼe ko te “hisitolia” ʼo ʼuhiga mo Sesu, neʼe mole nātou fakamahino fakalelei ʼi tanatou ʼu fakamatala hala tona ʼulugaaga. ʼI te tahi faʼahi, ʼe nātou lākahala he neʼe nātou tukugakoviʼi hala te ʼu tagata faitohi ʼo te ʼu Evaselio. Ko ʼihi ʼi tanatou holi ʼaē ke nātou ʼiloa pea mo logona tanatou ʼu fakamatala foʼou, neʼe mole nātou fai he ʼu fakamatala moʼoni ʼo ʼuhiga mo Sesu. ʼI tanatou ʼu faiga ʼaia, neʼe nātou faʼu te “Sesu” neʼe faʼufaʼu pe ia e te ʼu hahaʼi popoto.

Kia nātou ʼaē ʼe nātou fia ʼiloʼi te Sesu moʼoni, ʼe nātou lava ʼiloʼi ʼaki te Tohi-Tapu. Ko Luke Johnson, ko te polofesea ʼo te Tauhi Foʼou pea mo te haʼuʼaga ʼo te kau Kilisitiano, ʼi te faleako ʼo te Candler School of Theology ʼi te Univelesitē ʼo Emory, ʼe ina ʼui ʼi tatatou faiga ʼaē ke tou kumi te hisitolia ʼo Sesu ʼe mole ʼalutahi mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fia akoʼi mai e te Tohi-Tapu. ʼE ina ʼui ʼe lagi lelei ke tou vakaʼi te maʼuli ʼo Sesu ʼi tana ʼu felogoi mo te hahaʼi, ʼi te maʼuli faka politike pea mo te agaʼi fenua, pea mo te temi ʼaē neʼe maʼuli ai. Kae ʼe ina toe ʼui, ko te fakamahino ʼa te kau sivi Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te hisitolia ʼo Sesu “ ʼe mole ʼalutahi ia mo te fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu,” heʼe “tokaga tāfito ia ke ina fakamahino te agaaga ʼo Sesu,” mo tana logo, pea mo tona tuʼulaga ʼaē ko te tagata ʼaē neʼe ina totogi tatou. Koia neʼe koteā te agaaga ʼo Sesu pea mo tana logo?

Te Sesu Moʼoni

ʼE ʼui e te ʼu Evaselio—ia te ʼu tohi e fā faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe nātou fakamatala te maʼuli ʼo Sesu—ʼe ko he tagata neʼe fonu ʼi te ʼofa. ʼI te ʼofa mamahi ʼo Sesu ki te hahaʼi, neʼe tokoni ai kia nātou neʼe mahahaki, neʼe kivi, pea mo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou tau mo te tahi ʼu mamahi. (Mateo 9:36; 14:14; 20:34) Neʼe ‘hoi pea mo tagi’ ia Sesu ʼi te mate ʼo tona kaumeʼa ko Lasalo pea mo te tagi mamahi ʼo tona ʼu tokolua. (Soane 11:32-36) ʼI tona fakahagatonu, ʼe fakahā e te ʼu Evaselio te ʼu tuʼuga kalitate ʼo Sesu—tana agalelei ki te tagata kilia, tana fakafiafia ki te ʼu gāue lelei ʼo tana kau tisipulo, tana fehiʼa kia nātou ʼaē ʼe pipiki fau ki te lao, pea mo tana lotomamahi ki te līaki e Selusalemi ia te Mesia.

ʼI te temi ʼaē neʼe fai ai e Sesu ia te milakulo, neʼe fakahā te tupuʼaga tāfito ʼaē neʼe hoko ai te milakulo: “Kua ke toe lelei ʼi tau tui.” (Mateo 9:22, MN ) Neʼe ina vikiʼi ia Natanaele “ko te Iselaelite moʼoni,” ʼo ina ʼui: “ ʼE mole he meʼa kovi ia te ia!” (Soane 1:47, Today’s English Version) ʼI te manatu ʼa ʼihi neʼe lahi fau te meʼa ʼofa ʼaē neʼe foaki e te fafine loto fakafetaʼi, neʼe lagolago Sesu kia ia pea mo ina ʼui ʼe mole galoʼi anai tona loto foaki. (Mateo 26:6-13) Neʼe ko te kaumeʼa moʼoni pea mo ʼofa ki tana kau tisipulo, he neʼe “ ʼofa ia kia nātou ʼo aʼu ki te fakaʼosi.”—Soane 13:1; 15:11-15, MN.

ʼE toe fakahā e te ʼu Evaselio ia te tokaga fakavilivili ʼa Sesu ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki te hahaʼi ʼaē neʼe felāveʼi mo ia. ʼI tana palalau mo te fafine ʼi te vai keli, mo te tagata takitaki lotu ʼi te ʼōloto, mo te tagata tautai ʼi he vaʼe kauvai, neʼe malave tonu tana ʼu palalau ki tonatou ʼu loto. ʼI te ʼosi pe ʼo tana ʼu ʼuluaki palalau, pea tokolahi ʼi te hahaʼi ʼaia neʼe nātou fakahā age te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou loto, koteʼuhi neʼe ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia nātou. Ko te hahaʼi ʼo tona temi neʼe mole nātou fia fakatahi mo te ʼu hahaʼi maʼu tuʼulaga, kae neʼe nātou fia ʼōmai kia Sesu. Neʼe fia nonofo te hahaʼi mo Sesu, pea neʼe nātou logo fīmālie mokā nātou fakatahi mo ia. Neʼe fia nonofo te ʼu tamaliki mo ia, pea ʼi tana toʼo te faʼifaʼitaki ʼa te kiʼi tamasiʼi, neʼe mole fakatuʼu pe te kiʼi tamasiʼi ʼi muʼa ʼo tana kau tisipulo kae neʼe “ina ʼaofi ʼaki ʼona nima.” (Maleko 9:36, MN; 10:13-16) ʼIo ʼe fakahā e te ʼu Evaselio ko Sesu neʼe ko te tagata neʼe poto ʼi te ʼaumai ʼo te hahaʼi kia te ia, koia lolotoga ʼaho e tolu neʼe nātou fia nonofo ai mo ia moʼo fakalogo ki tana ʼu palalau ʼaē ʼe lave lelei.—Mateo 15:32.

ʼI tona maʼuli peʼe ʼi tana fai faka mafola, logola tona haohaoa, kae neʼe mole aga fefeka peʼe agamālohi ia Sesu, ʼi tana ʼu felogoi mo te hahaʼi heʼe haohaoa. (Mateo 9:10-13; 21:31, 32; Luka 7:36-48; 15:1-32; 18:9-14) Neʼe mole fakamaʼua e Sesu he ʼu meʼa neʼe mole lava fai e te hahaʼi. Neʼe mole ina hili he ʼu kavega mamafa ki te hahaʼi. Kae neʼe ina ʼui fēnei: “ ‘Ke omai kia te au, ia natou fuape e mamahi . . . pea e au fakafimalieʼi anai koutou.” Neʼe sio ia tana kau tisipulo neʼe “agamalu mo agavaivai” ʼi tona loto, pea ko tana ʼakau ʼamo neʼe mālū pea neʼe maʼamaʼa tona kavega.—Mateo 11:28-30.

Neʼe tou sio fakalelei ʼi te ʼu Evaselio ki te agaaga ʼo Sesu. Neʼe mole feala ki he ʼu tagata kehekehe e toko fā ke nātou faʼu he agaaga ʼa he tahi, pea mo fai he fakamatala ʼe tatau ʼi he ʼu fakamatala kehekehe ʼe fā. ʼE mole feala ki he ʼu tagata e toko fā kehekehe ke nātou fakamatalatala he tagata e tahi, pea mo ʼalutahi tanatou fakamahino mo kanapau la neʼe mole maʼuli moʼoni te tagata ʼaia.

ʼE fai e te tagata fai hisitolia ko Michael Grant te fehuʼi ʼe tonu ke kita fakakaukauʼi: “He koʼe ʼe fakahā e te ʼu Evaselio fuli ko te tagata agalelei, ʼe felogoi mo te ʼu fafine kehekehe, ʼo feiā mo te ʼu fafine ʼaē neʼe aga heʼe ʼaoga, ʼo mole ʼasi mai ko he tagata aga faikehe peʼe ufiufi peʼe mole aga fakapoipoi he neʼe ina fai kia nātou ʼaia tana agamāhani?” Ko te tali fakapotopoto pe kiai ʼe ko te tagata neʼe maʼuli moʼoni pea neʼe ina fai te ʼu gāue ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu.

Te Sesu Moʼoni Pea Mo Totatou Ka Haʼu

ʼO hilifaki ki te fakahāhā lelei ʼaē ʼo te maʼuli ʼo Sesu ʼi tana ʼi te kele, ʼe fakahā e te Tohi-Tapu neʼe maʼuli Sesu ʼi te lagi ʼi tona ʼuhiga ʼAlo ulu tokotahi ʼo te ʼAtua, “te ʼuluaki-tupu ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu.” (Kolose 1:15, MN ) Kua hili kiai taʼu e lua afe, neʼe tuku ifo e te ʼAtua te maʼuli ʼo tona ʼAlo ke tupu tagata ʼi te fatu ʼo te taʼahine taupoʼou Sutea. (Mateo 1:18) ʼI te lolotoga ʼo tona minisitelio ʼi te kele, neʼe tala e Sesu ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ko te falalaʼaga pe ʼaia e tahi maʼa te mālama maʼuli mamahi ʼaenī, pea neʼe ina akoʼi ki tana kau tisipulo ke nātou haga fai te faka mafola ʼaia.—Mateo 4:17; 10:5-7; 28:19, 20.

ʼI te ʼaho 14 ʼo Nisani (ʼe fakafuafua ko te ʼaho 1 ʼo ʼApelili) ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe puke ia Sesu, neʼe gaohi koviʼi, neʼe fakatūʼa, pea mo matehi he neʼe tukugakovi ʼe fakatupu maveuveu. (Mateo 26:18-20, Mat 26:48–27:50) Ko te mate ʼo Sesu ʼe ko te totogi ʼaia moʼo hāofaki te hahaʼi tui mai tanatou ʼu agahala, pea mo foaki te maʼuli heʼegata kia nātou fuli ʼaē ka haga tui kia te ia. (Loma 3:23, 24; 1 Soane 2:2) ʼI te ʼaho 16 ʼo Nisani, neʼe fakatuʼuake Sesu pea hili te kiʼi temi nounou pea hake ki selo. (Maleko 16:1-8; Luka 24:50-53; Gaue 1:6-9) ʼI tona kua fakanofo Hau e Sehova, kua maʼu e Sesu ʼi tona fakatuʼuake te pule katoa moʼo fakahoko te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ʼi te kamata maʼa te tagata. (Isaia 9:6, 7; Luka 1:32, 33) Ei, ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ko Sesu ʼe ko te tagata tāfito ʼaē ka ina fakahoko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua.

ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe tali e te tokolahi ko Sesu—te Mesia peʼe ko te Kilisito ʼaē neʼe fakapapauʼi mai, ʼaē neʼe fekauʼi mai ki te kele moʼo faka lagavaka te pule faʼitaliha ʼo Sehova pea mo mate ko he totogi maʼa te malamanei. (Mateo 20:28; Luka 2:25-32; Soane 17:25, 26; 18:37) ʼI te hoko ʼo te fakataga fakamataku, ʼe lagi neʼe mole fia liliu te hahaʼi ko he ʼu tisipulo ʼa Sesu mo kanapau la neʼe mole nātou ʼiloʼi pe ko ai ia ia. Kae ʼaki he lototoʼa pea mo he faiga mālohi, neʼe nātou fakahoko te gāue ʼaē neʼe foaki age ke nātou fai ke nātou “olo o fakahoko he u tisipulo i te atu puleaga.”—Mateo 28:19.

Ia ʼaho nei, kua ʼiloʼi e te toko lauʼi miliona Kilisitiano fakamalotoloto ko Sesu ʼe mole ko he tagata ʼe fakamatala ʼi he ʼu fagana. ʼE nātou fakamoʼoni kua fakanofo ke Hau ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo, ʼaē kua vave pe anai tana puleʼi katoa te kele pea mo meʼa fuli ʼaē ʼe maʼuli ai. Ko te puleʼaga ʼaia ʼo te ʼAtua ʼe ko he logo lelei, heʼe ina pulihi anai te ʼu fihifihia ʼo te malamanei. ʼE lagolago fakalelei te kau Kilisitiano moʼoni ki te Hau ʼaē neʼe fili e Sehova ʼo nātou tala ki te hahaʼi ia “te Logolelei aeni o te Puleaga.”—Mateo 24:14.

Ko nātou ʼaē ʼe nātou lagolago ki te Puleʼaga ʼaē ʼe takitaki e Kilisito, te ʼAlo ʼo te ʼAtua maʼuli, ʼe nātou maʼu anai tana ʼu tapuakina heʼegata. ʼE koutou lava maʼu te ʼu tapuakina ʼaia! ʼE fiafia anai ia nātou ʼaenī ʼe nātou tā te nusipepa ʼi te tokoni atu ke koutou ʼiloʼi te Sesu moʼoni.

[Kiʼi nota]

a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamatala ʼa te ʼu Evaselio, vakaʼi ʼi te kapite 5 ki te 7 ʼo te tohi La Bible : Parole de Dieu ou des hommes ?, neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

[Talanoa ʼo te pasina 6]

Te ʼu Manatu ʼa ʼIhi

“Ko Sesu ʼo Nasaleti ʼe kau ki te ʼu tagata faiakonaki lalahi ʼo te malamanei. . . . ʼE ʼau fia fakahā ki te kau Inituisi ʼe mole katoa anai tokotou ʼu maʼuli mo kapau ʼe mole koutou ako te ʼu akonaki ʼa Sesu.” Mohandas K. Gandhi, The Message of Jesus Christ.

“ ʼE makehe tona agaaga, ʼe katoa ia, pea ʼe mole toe fetogi, ʼe haohaoa, pea ʼe mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te tagata logola tona lahi ʼi te hahaʼi fuli, koia ʼe mole ko he kākā, pe ko he hisitolia neʼe faʼu. . . . ʼE tonu ke ʼi ai he tagata ʼe lahi age ia Sesu moʼo faʼu he tahi Sesu.” Philip Schaff, Histoire de l’Église chrétienne.

“Kapau neʼe lava fakakaukauʼi e he ʼu tagata ʼe mole maʼuhiga . . . he ʼulugaaga ʼo he tagata mālohi pea mo lelei feiā, ʼe lelei ʼaupito tana aga, pea mo talanoa ki he feʼofaʼofani moʼoni ʼa te hahaʼi, pea ʼe ko he milakulo ʼe faigataʼa age hakita tui kiai ʼi hakita tui ki te ʼu milakulo ʼaē ʼe talanoa kiai te Evaselio.” Will Durant, César et le Christ.

“ ʼE mata faigataʼa ia he fakatuʼu ʼo he kautahi faka lotu ʼaki he tahi ʼe mole maʼuli moʼoni, he neʼe faʼu pe ia ʼi te temi ʼaia ke maʼu ai he falā, pea mo tupu ʼaki ai ni hahaʼi neʼe ʼahiʼahiʼi pea mo tui.” Gregg Easterbrook, Beside Still Waters.

‘ ʼI toku ʼuhiga tagata fai hisitolia, ʼe ʼau tui papau, tatau aipe pe koteā tatatou manatu ki te ʼu Evaselio, ʼe mole ko he ʼu fagana. ʼE mole hage tona fakamatala ko he ʼu fagana. ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe mole tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo Sesu, pea ʼe fia fakakatoa anai e te hahaʼi ʼaē ʼe fia fai fagana.’ C. S. Lewis, God in the Dock.

[Paki ʼo te pasina 7]

ʼE fakahā e te ʼu Evaselio te ʼu agaaga kehekehe ʼo Sesu

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae